Connect with us

Domaće

Farmaceutski sektor upozorava na rizik od hroničnog nedostatka sna kod osoba koje brzo zaspe

Stručnjaci ističu da prebrzo usnivanje može signalizirati poremećaje sna i umor, dok kvalitet sna zavisi od više faktora

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Polina ⠀

Stručnjaci ističu da prebrzo usnivanje može signalizirati poremećaje sna i umor, dok kvalitet sna zavisi od više faktora

Prema rečima farmaceuta Omara El-Goharija, brzo zaspivanje odmah po odlasku u krevet često je pokazatelj da je telo iscrpljeno i da funkcioniše na rezervi. Iako se može činiti da je lakoća usnivanja znak dobrog zdravlja, stručnjaci ističu da to može ukazivati na hroničan nedostatak sna.

Kvalitet sna ne zavisi samo od trajanja boravka u krevetu, već i od toga koliko brzo zaspimo, koliko puta se budimo tokom noći i koliko dugo ostajemo budni nakon buđenja. Loš kvalitet sna može biti povezan sa poremećajima poput apneje u snu, sindroma nemirnih nogu ili, u retkim slučajevima, narkolepsije.

Stručnjaci napominju da povremeno brzo usnivanje nije razlog za zabrinutost, ali ako je to stalna pojava praćena simptomima kao što su umor, loša koncentracija i razdražljivost, preporučuje se konsultacija sa lekarom.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Tržište nekretnina u Srbiji ostvarilo promet od dve milijarde evra u prvom kvartalu

Na Savskom vencu prodat stan za 2.600.000 evra, najskuplja kuća dostigla cenu od 2.100.000 evra

Published

on

By

Na Savskom vencu prodat stan za 2.600.000 evra, najskuplja kuća dostigla cenu od 2.100.000 evra

Republički geodetski zavod saopštio je da je ukupna vrednost prometa na tržištu nepokretnosti u Srbiji u prvom kvartalu dostigla oko dve milijarde evra, što predstavlja najvišu zabeleženu vrednost od uvođenja Registra cena nepokretnosti. Od ovog iznosa, 337,9 miliona evra odnosi se na delimično regulisano tržište, dok je u prva tri meseca 2026. godine zaključeno ukupno 30.795 kupoprodajnih ugovora.

Podaci RGZ pokazuju rast ukupne vrednosti tržišta od 14 odsto i povećanje broja transakcija od šest odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Najveći udeo u ukupnoj vrednosti prometa čine stanovi, za koje je izdvojeno 1,2 milijarde evra. Na drugom mestu su kuće sa 152 miliona evra, potom građevinsko zemljište sa 122 miliona evra, poslovni prostori sa 92 miliona evra i poljoprivredno zemljište sa 49 miliona evra.

U najvećim gradovima Srbije, broj kupoprodajnih ugovora nastavio je da raste – u Beogradu je zabeležen rast od 10 odsto, a ukupno je za kupovinu stanova izdvojeno 643 miliona evra. U Novom Sadu broj transakcija povećan je za šest odsto u odnosu na prvi kvartal 2025. godine.

Prema podacima, najskuplje nepokretnosti prodavane su u Beogradu. Najviša pojedinačna cena za stan zabeležena je na teritoriji gradske opštine Savski venac, gde je stan prodat za 2.600.000 evra, što je ujedno i najviša cena kvadratnog metra stana u Srbiji. Najskuplja kuća prodata je takođe na Savskom vencu za 2.100.000 evra, dok je najskuplje garažno mesto u prvom kvartalu 2026. godine plaćeno 77.000 evra na teritoriji gradske opštine Stari grad.

Iz Republičkog geodetskog zavoda navode: „Izveštaj se izrađuje na osnovu podataka Registra cena nepokretnosti i pruža sveobuhvatan uvid u kretanja na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji. Kao jedinstven i pouzdan izvor podataka, izveštaj omogućava objektivno praćenje tržišnih trendova i predstavlja značajan alat za investitore, kupce, prodavce i sve ostale učesnike na tržištu nepokretnosti.“

Pročitaj još

Domaće

Održana dvodnevna radionica „Osnaživanje žena sa invaliditetom – glas žena, pravo na izbor i vidljivost“

Published

on

By

U okviru programa „Žene sa invaliditetom – žene sa integritetom“, 18. i 19. juna u Beogradu održana je dvodnevna radionica pod nazivom „Osnaživanje žena sa invaliditetom – glas žena, pravo na izbor i vidljivost“.

Radionicu je otvorila ministarka Milica Đurđević Stamenkovski, koja je tom prilikom istakla značaj osnaživanja žena sa invaliditetom i njihovog aktivnog učešća u svim segmentima društvenog života. Otvaranju događaja prisustvovala je i Marija Ristić Markov, šef Odseka za zaštitu i unapređenje položaja osoba sa invaliditetom.

Na radionici je učestvovalo 19 žena sa invaliditetom iz različitih gradova Srbije. Program je vodila Tatjana Stojšić Petković, predsednica NOOIS-a i psihološkinja. Tokom dvodnevnog rada učesnice su razgovarale o temama samozastupanja, komunikacije, javnog nastupa, svakodnevnih izazova sa kojima se suočavaju, kao i o dostupnim mehanizmima podrške.

Cilj radionice bio je jačanje samopouzdanja, podsticanje prava na izbor, povećanje vidljivosti i aktivnog učešća žena sa invaliditetom u zajednici.

Događaj je realizovan u okviru programa „Prava u praksi – jednakost u zajednici“, koji je podržan na Javnom konkursu Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja za 2026. godinu.

Pročitaj još

Domaće

AGIBOT pokreće proizvodnju humanoidnih robota u Srbiji do 2030. godine

Kineska kompanija planira prvu evropsku fabriku humanoidnih robota, uz predviđanje masovne upotrebe do 2030.

Published

on

By

Kineska kompanija planira prvu evropsku fabriku humanoidnih robota, uz predviđanje masovne upotrebe do 2030.

Kineska kompanija AGIBOT najavila je da do 2030. godine planira masovnu proizvodnju humanoidnih robota u Srbiji, čime bi ova zemlja postala prvi evropski centar za ovu industriju. Generalni direktor Aleks Je saopštio je na Forumu u Beogradu da humanoidni roboti više nisu futuristički koncept, već tehnologija koja ulazi u svakodnevnu upotrebu, a kompanija već razvija demonstracione verzije koje bi uskoro mogle biti deo fabričkih pogona.

Prema Jeovim rečima, razvoj humanoidnih robota prolazi kroz tri ključne faze: sposobnost kretanja i održavanja ravnoteže, razvoj inteligencije za razumevanje ljudskih naredbi, a treći korak je njihovo potpuno uključivanje u proizvodne procese. “Danas roboti razumeju komande, ali još ne razumeju emocije ljudi. Sledeći razvojni korak je da prepoznaju da li je čovek ljut, srećan ili zabrinut”, izjavio je Je. On je dodao da je cilj kompanije da do 2030. godine roboti rade na proizvodnim linijama rame uz rame sa ljudima.

AGIBOT već postiže dogovore za masovnu proizvodnju robota, a evropsko tržište vidi kao ključni pravac širenja. Je je istakao da kompanija razvija saradnju u Italiji, dok bi Srbija mogla imati ključnu ulogu jer će tu biti proizvedeni prvi ovakvi roboti na tlu Evrope. “Radujemo se proizvodnji robota u Evropi”, rekao je Je.

Najveći izazov za industriju, prema Jeovim rečima, predstavlja razvoj univerzalnih AI modela koji omogućavaju robotima da obavljaju različite zadatke bez potrebe za dodatnim programiranjem za svaku pojedinačnu situaciju. “Proučavamo sva dostupna istraživanja i gradimo sopstvene modele i modalitete primene naših robota”, naglasio je Je.

AGIBOT vidi razvoj humanoidne robotike kao veliku ekonomsku priliku koja može otvoriti nova radna mesta i podstaknuti razvoj ekosistema oko proizvodnje, softvera, istraživanja i razvoja. Kompanija očekuje da će humanoidni roboti u narednim godinama iz laboratorija i demonstracionih centara preći u svakodnevne industrijske procese, posebno u fabrikama i logistici.

Pročitaj još

U Trendu