Connect with us

Svet

Više stotina američkih gradova beleži početnu cenu kuća od milion dolara

Prema podacima tržišta nekretnina, osnovne kuće u 242 grada SAD-a dostigle su vrednost od najmanje milion dolara, navode analitičari

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Curtis adams

Prema podacima tržišta nekretnina, osnovne kuće u 242 grada SAD-a dostigle su vrednost od najmanje milion dolara, navode analitičari

Cene stambenih nekretnina u Sjedinjenim Američkim Državama nastavile su da rastu, a prema najnovijoj analizi tržišta, u 242 grada sada početne, odnosno osnovne kuće dostižu vrednost od najmanje milion dolara. Ovu informaciju objavili su analitičari na osnovu aktuelnih podataka o tržištu nekretnina.

Broj gradova sa početnim kućama čija vrednost prelazi milion dolara uvećan je tri puta u odnosu na 2020. godinu. U analizi se navodi da se početnom kućom smatra objekat koji se nalazi u donjoj trećini vrednosti nekretnina na lokalnom tržištu.

Tokom pandemije cene nekretnina su beležile značajan rast, usled manjka ponude i povećane tražnje, kao i uslova sa niskim kamatnim stopama na stambene kredite. “Pandemija je promenila cenovnu osnovu za kupovinu kuće, pa su osnovne kuće vredne milion dolara sada prisutne u više od dve desetine saveznih država, a ne samo u pojedinim priobalnim područjima”, izjavila je Kara Ng, ekonomista firme za analizu tržišta nekretnina.

Uprkos tome, tipična početna kuća na nivou cele zemlje i dalje ima znatno nižu cenu, koja iznosi nešto manje od 199.000 dolara, navode analitičari. Srednja vrednost svih kuća u SAD-u procenjuje se na skoro 418.000 dolara, prema podacima nacionalnog udruženja za promet nekretninama.

Podaci sa tržišta ukazuju da je za kupovinu prosečne kuće u SAD-u potrebna godišnja zarada od približno 117.000 dolara. Domaćinstvo sa prosečnim primanjima bi, prema izveštajima firme za analizu tržišta, moralo da izdvoji 40% svojih godišnjih prihoda za otplatu stambenog kredita za kuću prosečne vrednosti, dok se savetuje da ovaj izdatak ne prelazi 30% prihoda, uz pretpostavku da se 15% vrednosti kuće isplaćuje prilikom kupovine.

Najveći broj gradova sa početnim kućama vrednim milion dolara nalazi se u Kaliforniji, gde je takvih gradova, prema analizi, ukupno 105. Ovakvi trendovi primećeni su i u regionu severoistoka SAD-a, gde, prema rečima analitičara, nedostatak novih stambenih objekata utiče na rast cena. Sa druge strane, u južnim američkim državama izgradnja novih kuća dovela je do usporavanja rasta cena u toj oblasti.

Prema dostupnim podacima, najmanje jedan grad sa početnim kućama vrednim milion dolara sada postoji u 26 saveznih država, dok je pre pandemije takvih bilo u devet država. Ovi trendovi upućuju na širenje visokih cena početnih kuća i van tradicionalno najskupljih tržišta.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Tramp najavio potpuno otvaranje Ormuskog moreuza pre potpisivanja memoranduma sa Iranom

Američki predsednik saopštio da će ključni pomorski pravac biti otvoren do petka, uz prisustvo potpredsednika na ceremoniji potpisivanja

Published

on

By

Američki predsednik saopštio da će ključni pomorski pravac biti otvoren do petka, uz prisustvo potpredsednika na ceremoniji potpisivanja

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će Ormuski moreuz biti u potpunosti otvoren za komercijalni saobraćaj pre zvaničnog potpisivanja memoranduma o razumevanju između SAD i Irana, koje je zakazano u Ženevi. Kako je naveo tokom obraćanja medijima zajedno sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, sporazum predviđa niz mera za omogućavanje nesmetanog prolaza brodova kroz jedan od najznačajnijih svetskih energetskih pravaca.

Tramp je naglasio da se Iran saglasio da neće razvijati nuklearno oružje, što je, prema njegovim rečima, uslov za postepeno ukidanje sankcija. “Tekst memoranduma biće objavljen ubrzo nakon potpisivanja, a ceremoniji će prisustvovati američki potpredsednik Džej Di Vens”, dodao je Tramp.

Prema izjavama američkog predsednika, komercijalni brodovi, uključujući tankere sa naftom, već su počeli da prolaze kroz Ormuski moreuz bez zastoja, koristeći bezbedne koridore. Dodatne rute za saobraćaj su i dalje dostupne. Tramp je ranije istakao da je cilj dogovora trajno obezbeđivanje slobodne plovidbe kroz ovaj strateški važan prolaz.

Pojedini mediji, pozivajući se na izvore bliske pregovorima, navode da bi sporazum mogao da sadrži vremenski ograničene uslove, uključujući period tokom kojeg bi prolaz kroz moreuz bio bez naknada. Za sada nije potvrđeno da li će ova klauzula biti deo konačnog teksta memoranduma.

Ormuski moreuz je jedan od ključnih svetskih energetskih pravaca, kroz koji prolazi značajan deo globalnog izvoza nafte i gasa. Svaka promena režima plovidbe u ovom regionu direktno utiče na međunarodnu trgovinu i cene energenata.

Pročitaj još

Svet

Pad aviona sa skakačima padobranom u Misuriju, svedoci naveli da nije bilo vremena za iskakanje

Lokalne vlasti potvrdile nesreću u blizini Butlera, istraga o uzrocima pada aviona je u toku

Published

on

By

Lokalne vlasti potvrdile nesreću u blizini Butlera, istraga o uzrocima pada aviona je u toku

U padu privatnog aviona u blizini aerodroma Butler Memorial u Misuriju, oko 60 milja južno od Kanzas Sitija, stradali su skakači padobranom i pilot, prema izveštajima lokalnih vlasti i svedoka sa lica mesta. Nesreća se dogodila u nedelju neposredno nakon poletanja, a prema rečima očevidaca, avion je udario u zemlju pod oštrim uglom, što je izazvalo snažnu eksploziju i požar.

Svedok događaja, Bailey Reed, izjavila je da je avion bio uspravno okrenut, sa krilima okrenutim ka nebu i zemlji, pre nego što je udario u tlo. “Avion je bio potpuno uspravan, išao je brzo, i onda je samo udario u zemlju”, rekla je Reed. Dodala je da je neposredno nakon udara došlo do eksplozije tla i okolnog drveća, nakon čega je izbio požar.

Reed je istakla da osobe koje su se nalazile u avionu nisu imale mogućnost da iskoče ili upotrebe padobrane zbog male visine i brzine pada. “Nisu imali vremena da iskoče. Bili su suviše nisko za otvaranje padobrana i nije bilo šanse da neko preživi ako bi pokušao da iskoči”, navela je Reed.

Porodice putnika su se nalazile u blizini aerodroma u trenutku nesreće, prateći pripreme za skakanje i posmatrajući događaj, prema navodima lokalnih vlasti. Šerif okruga Bates, Chad Anderson, izjavio je da su svi u zajednici duboko pogođeni ovim tragičnim događajem i izrazio saučešće porodicama nastradalih.

Nacionalna agencija za bezbednost saobraćaja (NTSB) započela je istragu o uzrocima nesreće. Bivši predsednik NTSB, Robert Sumwalt, naveo je da će ključ istrage biti analiza mehaničkog stanja aviona, uključujući motor i druge tehničke aspekte. Sumwalt je dodao da je aerodrom u Butleru mali i da nije imao kontrolni toranj koji bi bio u kontaktu sa pilotom tokom poletanja.

NTSB će takođe proveriti obuku pilota i nadzor Federalne uprave za avijaciju (FAA) nad operacijom, s obzirom na to da se radi o letovima za skakanje padobranom, koji nisu komercijalnog karaktera. Prema navodima, FAA ponekad ima ograničene resurse za nadgledanje manjih operacija ovog tipa.

Avion je bio u vlasništvu i pod operacijom organizacije Skydive Kansas City. Predstavnici grupe su saopštili da je ovo težak gubitak za sve povezane sa Skydive Kansas City i za širu zajednicu skakača padobranom. U saopštenju su naveli da sarađuju sa istražiteljima i da je u ovom trenutku prioritet podrška porodicama nastradalih i pomoć u utvrđivanju činjenica o nesreći.

Istraga o uzrocima nesreće je u toku, a lokalna zajednica i porodice stradalih čekaju dalja saopštenja nadležnih institucija.

Pročitaj još

Svet

EU uvodi sankcije ruskom episkopu povezanom sa predsednikom Vladimirom Putinom

Evropska unija proširila listu sankcija, među kojima je i visoki predstavnik Ruske pravoslavne crkve, navodi se u saopštenju

Published

on

By

Evropska unija proširila listu sankcija, među kojima je i visoki predstavnik Ruske pravoslavne crkve, navodi se u saopštenju

Evropska unija saopštila je da je u ponedeljak proširila listu sankcija u vezi sa ratom u Ukrajini, obuhvatajući više od 80 pojedinaca i subjekata iz Rusije. Na listi se, između ostalih, našao i Georgij Ševkunov, poznat i kao mitropolit Tihon, visoki predstavnik Ruske pravoslavne crkve. Prema navodima EU, Ševkunov je sankcionisan zbog „širenja ruske propagande i dezinformacija“ sa ciljem opravdavanja vojnih aktivnosti u Ukrajini.

Ševkunov, koji je u ruskim medijima često označavan kao „lični sveštenik“ i „ispovednik“ predsednika Vladimira Putina, postavljen je 2023. godine za mitropolita na Krimu, ukrajinskom poluostrvu koje je Rusija anektirala 2014. godine. Ševkunov nije javno potvrdio niti demantovao ovu ulogu.

Prema saopštenju Evropske unije, sankcije su deo šireg paketa mera koje, kako se navodi, za cilj imaju ograničavanje ruske vojne industrije, energetskih prihoda i informativnih mreža. Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izjavila je da novi paket mera obuhvata pojedince i organizacije koje su, prema navodima Unije, uključene u proizvodnju i snabdevanje vojne opreme, kao i u aktivnosti povezane sa propagandom i ljudskim pravima.

„Odobrili smo novi paket sankcija kako bismo pojačali pritisak na Rusiju da prekine rat“, navodi se u izjavi Kaje Kalas, dodajući da su mere usmerene na vojnoprivredni kompleks i mreže koje, prema tvrdnjama EU, doprinose hibridnim napadima na Evropu.

Ševkunov je, prema informacijama iz ruskih izvora, prošle godine bio meta pokušaja atentata. FSB Ruske Federacije saopštio je u februaru 2025. godine da su dve osobe uhapšene zbog navodnog pokušaja atentata čije je planiranje pripisano ukrajinskim izvorima. Detalji o ovom slučaju nisu objavljeni, a nezavisna potvrda tih navoda nije dostupna.

Ukupno je 34 pojedinaca i 47 organizacija dodato na listu sankcija. Evropska unija navodi da su prethodne ekonomske mere imale značajan uticaj na rusku privredu. Prema navodima Kaje Kalas, zapadne sankcije su do sada dovele do gubitaka većih od bilion dolara za rusku ekonomiju.

Sankcije, kako se navodi, uključuju zamrzavanje imovine i zabranu putovanja u zemlje EU za obuhvaćene pojedince i subjekte. Ove mere deo su kontinuiranih napora evropskih institucija da, kroz ekonomske i političke pritiske, utiču na tok oružanog sukoba u Ukrajini. Ruska strana do sada nije zvanično komentarisala nove mere.

Rat u Ukrajini traje od februara 2022. godine, a međunarodne sankcije predstavljaju jedan od glavnih instrumenata Zapada u pokušaju da ograniči ekonomske i vojne kapacitete Ruske Federacije.

Pročitaj još

U Trendu