Connect with us

Zdravlje

Svakodnevni zvuci koji izazivaju stres: kako prepoznati mizofoniju kod žena

Mizofonija može značajno narušiti kvalitet života žena, naročito zbog reakcija na obične zvuke iz okruženja.

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Monstera production

Mizofonija može značajno narušiti kvalitet života žena, naročito zbog reakcija na obične zvuke iz okruženja.

Za mnoge žene, zvuci poput mljackanja, šmrktanja ili lupkanja olovkom predstavljaju svakodnevni izazov, jer kod osoba sa mizofonijom oni izazivaju jak stres. Mizofonija je poremećaj u kome mozak na obične zvuke reaguje burnim emocijama kao što su bes, gađenje ili anksioznost. Ovaj problem može ozbiljno uticati na svakodnevni život, posebno u porodici i na poslu.

Najčešći okidači su zvuci povezani sa ljudskim navikama – mljackanje, žvakanje, šmrktanje, glasno disanje, ali i ritmično lupkanje prstima ili olovkom. Jačina zvuka nije presudna, jer i tihi zvuci mogu izazvati snažnu neprijatnost. Neke žene posebno teško podnose zvuke članova porodice, dok im isti zvuci od nepoznatih ljudi u javnosti ne smetaju. Važno je naglasiti da mizofonija nije poremećaj sluha, već način na koji mozak tumači određene zvuke.

Simptomi mizofonije kod žena javljaju se iznenada – od naleta besa, iritacije ili snažne nelagodnosti, pa sve do osećaja da moraju istog trenutka da napuste prostor. Česti su i fizički simptomi: ubrzan rad srca, znojenje, napetost mišića, unutrašnji nemir i smetnje sa koncentracijom. U težim slučajevima, svakodnevne situacije poput zajedničkog obroka, rada u kancelariji ili putovanja postaju izuzetno stresne.

Istraživanja pokazuju da je kod žena sa mizofonijom deo mozga zadužen za emocije (prednji insularni korteks) izrazito aktivan kada se pojave okidački zvuci. Na taj način, običan zvuk mozak tumači kao pretnju, što izaziva odgovor sličan stresnim situacijama. Takođe, postoji jača veza između centara za sluh i delova mozga odgovornih za emocije.

Prvi simptomi najčešće se javljaju još u detinjstvu, između devete i trinaeste godine. Mnoge žene navode da su još tada bile osetljive na određene zvuke. Ako se stanje ne prepozna na vreme, može doći do izbegavanja obroka sa porodicom, druženja i timskog rada, što dodatno remeti odnose sa bliskim osobama i kolegama.

Psihijatar dr Snežana Jovanović ističe: “Mizofonija je stvarna i može značajno uticati na svakodnevicu. Žene se često osećaju neshvaćeno ili preosetljivo, ali važno je znati da ovo stanje nije retko.” Savetuje vođenje dnevnika okidača, otvoren razgovor sa porodicom i obraćanje stručnjaku kada simptomi ometaju svakodnevni život. Tehnike relaksacije i terapija mogu pomoći u kontrolisanju reakcija, a u stresnim situacijama korisne su i slušalice sa umirujućom muzikom ili beli šum.

Za tačnu dijagnozu i savet obavezno se obratite lekaru.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Zdravlje

Vaginalni porođaj ili carski rez: Kako izabrati najbezbedniju opciju

Svaka žena ima pravo na informisan izbor, ali je zdravlje majke i bebe uvek prioritet

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vaginalni porođaj ili carski rez: Kako izabrati najbezbedniju opciju

Svaka žena ima pravo na informisan izbor, ali je zdravlje majke i bebe uvek prioritet

Izbor između vaginalnog porođaja ili carskog reza jedno je od najvažnijih pitanja koje se postavlja tokom trudnoće. Tema vaginalni porođaj ili carski rez posebno je značajna jer direktno utiče na zdravlje majke i bebe. Prema rečima dr Jelene Stanković Brakus, specijalistkinje ginekologije i akušerstva iz poznate klinike, odluka o načinu porođaja zavisi od medicinskih faktora, kao i želja trudnice. Međutim, konačnu odluku uvek donosi lekarski tim na osnovu zdravstvenih potreba.

Zbog toga je važno da svaka trudnica poznaje prednosti i rizike oba načina porođaja. Statistika pokazuje da većina žena sa urednom trudnoćom može da ima vaginalni porođaj bez komplikacija. Takođe, oporavak je obično brži i manje rizičan u odnosu na operativni zahvat. S druge strane, carski rez postaje neophodan kada su ugroženi život ili zdravlje majke i deteta.

Kada je vaginalni porođaj najbolji izbor

Pre svega, vaginalni porođaj se smatra najbezbednijom opcijom u normalno vođenim trudnoćama bez komplikacija. Ova metoda omogućava brži oporavak, manji rizik od infekcija i kraći boravak u bolnici. Osim toga, žene se češće osećaju fizički spremnije nakon prirodnog porođaja. Ipak, plan se ponekad menja tokom samog procesa. Ako se pojave komplikacije, lekarski tim procenjuje šta je najbezbednije za oba pacijenta.

Prema rečima dr Brakus, „kada trudnoća protiče uredno i ne postoje komplikacije kod majke ili bebe, vaginalni porođaj je najčešće najbolja i najbezbednija opcija, uz brži oporavak i manje rizika koje nosi operacija“.

Kada je carski rez neophodan za zdravlje

S druge strane, carski rez je neophodan kada vaginalni porođaj može da ugrozi zdravlje majke ili deteta. Ova procedura se preporučuje kod određenih stanja, kao što su nepravilni položaj ploda, placenta previja (kada posteljica prekriva ulaz u matericu), fetalna ugroženost (kada je beba u opasnosti) ili zastoj u porođaju. Kako kaže dr Brakus, „carski rez je bezbedniji izbor kada bi vaginalni porođaj mogao da ugrozi majku ili bebu. To može biti slučaj kod placente previje, nepravilnog položaja ploda, fetalne ugroženosti, zastoja porođaja ili drugih ozbiljnih akušerskih komplikacija“. Ipak, carski rez je velika operacija i zahteva duži oporavak i više pažnje nakon porođaja.

Psihološki faktori u odluci o porođaju

Zapravo, psihičko stanje žene igra važnu ulogu u izboru načina porođaja. Intenzivan strah od porođaja, poznat kao tokofobija (izražena anksioznost zbog porođaja), nije retkost i može uticati na odluku. Zato je važno otvoreno razgovarati sa lekarom o svim brigama i osećanjima. Pre svega, stručnjaci preporučuju pravovremenu psihološku podršku i informisanje o mogućnostima ublažavanja bola, uključujući epiduralnu analgeziju (lek za ublažavanje bolova tokom porođaja).

Kako objašnjava dr Brakus, „važno je ustanoviti šta se nalazi u osnovi straha i pokušati da se trudnici pruži odgovarajuća podrška“. Takođe, savremeni pristup podrazumeva da se procenjuje svaka situacija pojedinačno i uključuju stručnjaci za mentalno zdravlje kada je to potrebno.

Kako doneti najbolju odluku za sebe i bebu

Na kraju, ne postoji univerzalno rešenje. Najbolji izbor je onaj koji je najbezbedniji za ženu i bebu, u skladu sa medicinskim nalazima i ličnim osećajem sigurnosti. „Dobar način završavanja trudnoće nije samo onaj koji je medicinski uspešno završen. Važno je i da žena iz njega izađe fizički bezbedna, informisana, poštovana i bez osećaja da je izgubila kontrolu nad sopstvenim telom“, ističe dr Jelena Stanković Brakus.

Ako imate dileme ili strahove u vezi sa temom vaginalni porođaj ili carski rez, otvoren razgovor sa lekarom je najvažniji prvi korak. Zatražite jasne informacije i podršku, kako biste zajedno doneli najbolju odluku za vas i vašu bebu. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Džem od šljiva iz pećnice: Tradicija u praktičnom izdanju za žene

Brza priprema džema od šljiva iz pećnice omogućava zaposlenim ženama da uživaju u zdravim ukusima bez komplikacija

Objavljeno pre

,

Objavio:

Džem od šljiva iz pećnice: Tradicija u praktičnom izdanju za žene

Brza priprema džema od šljiva iz pećnice omogućava zaposlenim ženama da uživaju u zdravim ukusima bez komplikacija

Džem od šljiva iz pećnice postaje omiljen izbor među ženama koje žele domaću poslasticu, a nemaju vremena za sate provedene pored šporeta. Ova metoda pripreme omogućava da se ukus tradicije sačuva i u užurbanim danima. Žene širom Srbije, posebno zaposlene majke, sve češće biraju ovaj način pravljenja džema. Na taj način mogu obradovati porodicu zdravim doručkom ili užinom bez veštačkih dodataka.

Prednosti džema od šljiva iz pećnice za savremene žene

Džem od šljiva iz pećnice ne zahteva mnogo sastojaka ni vremena. Potrebno je 3 kg očišćenih šljiva, 300 g šećera i dva paketića vanilin šećera. Prvo operite i očistite šljive, izvadite koštice, pa ih isecite na manje komade. Stavite ih u dublju posudu pogodnu za rernu da sprečite prskanje. Pecite na 200 stepeni dok masa ne provri. Zatim smanjite temperaturu na 150 stepeni i nastavite da pečete još sat vremena, povremeno mešajući. U međuvremenu pomešajte šećer i vanilin šećer. Nakon sat vremena dodajte ih šljivama i vratite u rernu još jedan sat, uz povremeno mešanje. Na kraju, dok je džem još vruć, sipajte ga u zagrejane tegle. Odmah ih zatvorite i okrenite naopako dok se ne ohlade.

Zdravstveni značaj i praktični saveti za žene

Šljive su bogate vlaknima, vitaminima i antioksidansima, što doprinosi zdravlju creva i jačanju imuniteta. Zbog toga džem od šljiva iz pećnice može biti odličan izbor za žene koje vode računa o zdravoj ishrani porodice. Osim toga, količinu šećera možete prilagoditi ukusu ili smanjiti ako su šljive dovoljno zrele. Džem je idealan uz integralni hleb ili palačinke, ali i kao dodatak kolačima. Deca ga rado jedu uz puter na kriški hleba, dok odrasli uživaju u njegovoj aromi uz šolju čaja.

Povezanost sa porodičnom tradicijom i izjave stručnjaka

Mnoge žene ističu da ih miris ovog džema vraća u detinjstvo i podseća na porodična okupljanja. Takođe, praktičnost ovog recepta omogućava i početnicama u kuhinji da sa lakoćom naprave ukusan džem. Iskusna domaćica Marija Petrović naglašava: „Džem od šljiva iz pećnice pokazuje kako tradicija i praktičnost mogu zajedno da funkcionišu. Priprema je jednostavna, a rezultat uvek obraduje celu porodicu.“ Pored toga, džem možete koristiti i kao fil za kolače ili kiflice. Na kraju, važno je napomenuti: za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru, posebno ako imate zdravstvene tegobe povezane sa ishranom.

Kako džem od šljiva iz pećnice može obogatiti vašu trpezu

Priprema džema od šljiva iz pećnice odlična je prilika da u dom unesete miris tradicije, a da pritom sačuvate vreme. Štaviše, ovakav džem može biti inspiracija za zdrave obroke i užinu, posebno tokom zimskih meseci kada je izbor voća ograničen. Zbog toga, sledeći put kada na pijaci pronađete zrele šljive, razmislite o ovom jednostavnom i zdravom receptu koji će obradovati celu porodicu.

Pročitaj još

Zdravlje

Vrtoglavica na vrućini i visokoj vlažnosti: Kako prepoznati rizik

Žene su posebno osetljive na vrtoglavicu u toplim danima zbog hormona i telesne mase

Objavljeno pre

,

Objavio:

Vrtoglavica na vrućini i visokoj vlažnosti: Kako prepoznati rizik

Žene su posebno osetljive na vrtoglavicu u toplim danima zbog hormona i telesne mase

Vrtoglavica na vrućini i visokoj vlažnosti postaje čest zdravstveni problem tokom letnjih meseci, naročito među ženama. Tokom toplih dana u Srbiji, povećana vlažnost i temperature mogu izazvati slabost, mučninu i osećaj nestabilnosti. Mnoge žene, ali i deca i starije osobe, mogu primetiti prve simptome ako provode vreme napolju ili rade fizički posao. Zbog toga je važno znati kako nastaje vrtoglavica na vrućini i visokoj vlažnosti i kako na vreme prepoznati znakove upozorenja.

Kada telo ne uspeva da se rashladi znojenjem, dolazi do pregrejavanja. Takođe, isparavanje znoja je otežano ako je vazduh vlažan. Kao rezultat, krvni pritisak može pasti, pa mozak prima manje kiseonika. Osim toga, dehidracija dodatno pogoršava simptome. Štaviše, žene su često podložnije ovim promenama zbog niže telesne mase i hormonskih oscilacija.

Zašto su žene u većem riziku od vrtoglavice na vrućini i visokoj vlažnosti

Hormonalne promene tokom ciklusa, trudnoće ili menopauze mogu povećati rizik kod žena. Osim toga, žene koje rade na otvorenom ili dugo stoje češće osećaju simptome. Pre svega, tokom menstruacije ili menopauze, gubitak tečnosti i minerala može biti izraženiji. Na taj način, vrtoglavica na vrućini i visokoj vlažnosti može se javiti i kod mlađih, zdravih žena.

Zapravo, istraživanja pokazuju da visoka vlažnost smanjuje sposobnost rashlađivanja tela i do tri puta. Pored toga, simptomi često uključuju slabost, bledilo, zamućen vid i hladan znoj. Ukoliko se ovi znaci pojave, odmah potražite hladovinu i odmorite se.

Simptomi i praktični saveti za prevenciju vrtoglavice na vrućini i visokoj vlažnosti

Najčešći simptomi su umor, mučnina, vrtoglavica i osećaj nesvestice. Međutim, simptomi mogu biti i glavobolja, slabost ili hladan znoj. Ako primetite bilo koji od ovih znakova, prekinite aktivnost i potražite osveženje. Takođe, redovno pijte vodu u malim gutljajima, nosite laganu odeću i izbegavajte sunce u najtoplijem delu dana.

Pre svega, osobe sa hroničnim bolestima, trudnice i starije žene treba da budu posebno oprezne. Na kraju, gubitak minerala kroz znoj može pogoršati stanje, pa je važno unositi dovoljno elektrolita kroz ishranu.

Dr Saša Milivojević, dečji hirurg i urolog, naglašava: „Dehidracija može ozbiljno ugroziti rad bubrega, posebno kod dece. Zbog toga je važno unositi dovoljno tečnosti i pratiti simptome vrtoglavice na vrućini i visokoj vlažnosti.“

Pored toga, alkohol i napici sa kofeinom mogu dodatno dehidrirati telo. Osim toga, planirajte aktivnosti u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima. Ukoliko osetite vrtoglavicu ili slabost, odmah potražite hladnije mesto i odmorite se.

Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

U Trendu