Connect with us

Domaće

Više od 40.000 preranih smrti godišnje u Srbiji, ekonomski gubici u milijardama dolara

Više od 40% ukupne smrtnosti je prevremeno, očekivana dužina života znatno ispod evropskog proseka

Published

on

pexels-photo-6129199

Više od 40% ukupne smrtnosti je prevremeno, očekivana dužina života znatno ispod evropskog proseka

Srbija se i dalje nalazi u vrhu Evrope po stopi prerane smrtnosti, sa više od polovine svih preranih smrti koje pogađaju stanovnike mlađe od 60 godina. Prema procenama demografa, u Srbiji svake godine premine nešto manje od 100.000 ljudi, od čega oko 40.000 umre prevremeno, pre navršene 75. godine, što čini više od 40% ukupne smrtnosti. “Više od polovine svih izgubljenih godina potencijalnog života dešava se među mlađima od 60 godina, što znači veliki ekonomski gubitak za društvo i privredu”, ocenjuju stručnjaci. Ekonomski trošak izgubljenog potencijalnog BDP-a zbog smrti koje su se mogle izbeći meri se milijardama dolara godišnje.

Glavni uzroci prerane smrti u Srbiji su tumori i kardiovaskularne bolesti. Stručnjaci naglašavaju da bi država mogla da smanji ovu stopu kroz zabranu pušenja i veća ulaganja u zdravstveni sistem. Iako postoje strateška dokumenta o kontroli duvana još iz 2007. godine, njihova primena nije dosledna, a efekat takvog pristupa dovodi do stagnacije. Zdravstveni podaci pokazuju da Srbija zaostaje za razvijenim evropskim zemljama, kao i za državama regiona poput Slovenije i Hrvatske, koje beleže pad smrtnosti i produženje životnog veka.

Godišnje se izdvaja oko pola milijarde evra za programe podsticanja rađanja, ali prema iskustvima iz Srbije i drugih zemalja, maksimalni očekivani efekat novčanih davanja za povećanje nataliteta je od 10 do 13%. Istovremeno, resursi za zdravstveni sistem su ograničeni. Kao primer dobre prakse navodi se Finska, koja je za 25 godina smanjila smrtnost od ishemijske bolesti srca kod radno aktivnog stanovništva za više od 70%. Slovenija je ulaganjem u prevenciju i smanjenje stope pušenja uspela da se približi proseku Evropske unije.

Prema poslednjim podacima Svetske banke, samo 77% muškaraca i 88% žena jedne generacije u Srbiji doživi 65. godinu, dok su proseci Evropske unije 85% za muškarce i 92,5% za žene. “Zaostajanje za EU je veće kod muškaraca, a u Srbiji su oni češće aktivni na tržištu rada. Kada bismo dostigli prosek EU po ovom pokazatelju, radna snaga bi se povećala za nekoliko stotina hiljada lica”, navodi profesor Mihail Arandarenko.

Srbija troši oko 10% BDP-a na zdravstvo, od čega 6% iz javnih fondova i 4% iz privatnih izvora. I pored toga, rezultati su ispod evropskog proseka. Muškarci koji dožive 65. godinu u Srbiji žive u proseku još 13,8 godina, dok je u EU taj prosek 18,3 godine. Za žene je prosečno preživljavanje nakon 65. godine 16,4 godine u Srbiji, a 20,2 godine u EU.

Kao slabosti sistema izdvajaju se nedovoljna prevencija i uticaj duvanske industrije. Stručnjaci naglašavaju da bi stroža zabrana pušenja na javnim mestima i povećanje akciza na duvanske proizvode imali brze pozitivne efekte. Iako ekonomski razvoj i nivo blagostanja utiču na očekivano trajanje života, rezultati Srbije ostaju ispod proseka čak i kada se uzmu u obzir ove nejednakosti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Produktna berza u Novom Sadu ostvarila promet od 104,1 milion dinara ove nedelje

Trgovina pšenicom činila 68 odsto ukupnog prometa, dok je cena sojinog zrna porasla za 1,21 odsto

Published

on

By

Trgovina pšenicom činila 68 odsto ukupnog prometa, dok je cena sojinog zrna porasla za 1,21 odsto

Na novosadskoj Produktnoj berzi tokom ove nedelje ostvaren je ukupan promet od 3.798 tona robe, u ukupnoj vrednosti od 104.108.896 dinara. Najveći deo trgovanja odnosio se na pšenicu, dok su cene ključnih poljoprivrednih proizvoda pokazale različite trendove u periodu od 23. do 27. marta.

Kukuruzom se trgovalo u znatno manjem obimu zbog slabog interesovanja kupaca, a ugovori su zaključeni po ceni od 21,70 dinara po kilogramu bez PDV-a, što predstavlja ponder cenu i pad od 0,46 odsto u odnosu na prethodnu nedelju.

Povećana tražnja i slabija ponuda pšenice sa 11-12 odsto proteina dovele su do rasta cene ove žitarice za 2,31 odsto u odnosu na prethodnu sedmicu. Trgovana cena pšenice kretala se od 20,70 do 21,50 dinara po kilogramu bez PDV-a, dok je ponder cena iznosila 20,97 dinara po kilogramu bez PDV-a (23,07 dinara sa PDV-om). Pšenica je činila 68 odsto ukupnog nedeljnog prometa na tržištu.

Sojino zrno imalo je uzlazni trend, sa zaključenim ugovorima po cenama od 50,50 do 51,20 dinara po kilogramu bez PDV-a. Ponder cena iznosila je 51,11 dinara po kilogramu bez PDV-a (56,22 dinara sa PDV-om), što je rast od 1,21 odsto u odnosu na prethodni podatak. Pojačana tražnja i ograničena ponuda dovele su do rasta cene tokom nedelje, ali nije došlo do novih transakcija krajem perioda zbog slabe ponude.

Kod stočnog ječma zabeležen je pad cene od 2,2 odsto, a jedan zaključeni ugovor realizovan je po ceni od 20,50 dinara po kilogramu bez PDV-a. Suncokretova sačma ostvarila je cenu od 27,20 dinara po kilogramu bez PDV-a.

Tržište veštačkih đubriva i dalje beleži manju ponudu, a cene se menjaju na dnevnom nivou. Berzanski ugovori za KAN, ruski u pakovanju 25/1, zaključeni su po cenama od 47,71 do 47,82 dinara po kilogramu (405-406 evra po toni) bez PDV-a.

Pročitaj još

Domaće

Putevi Srbije produžili tender za rekonstrukciju puta IB22 na 32,3 kilometra

Rok za dostavu ponuda pomeren na 28. april, radovi bi trebalo da traju 22 meseca

Published

on

By

Rok za dostavu ponuda pomeren na 28. april, radovi bi trebalo da traju 22 meseca

Javno preduzeće Putevi Srbije treći put je produžilo rok za dostavljanje ponuda na međunarodnom otvorenom tenderu za izvođenje radova na teškom održavanju i unapređenju državnog puta IB reda 22, na deonici Ušće–Raška (Kosovska Mitrovica), u ukupnoj dužini od 32,3 kilometra. Prvobitni rok za dostavu ponuda bio je 3. mart, zatim je produžen na 17. mart, potom do kraja meseca, a najnoviji rok je 28. april.

Predviđeni radovi obuhvataju kompletnu zamenu asfaltnog kolovoza, trotoara i ivičnjaka, unapređenje sistema odvodnjavanja, radove na mostovima, propustima i potpornim zidovima, postavljanje saobraćajne signalizacije, kao i izgradnju kablovske mreže i postavljanje telekomunikacionih instalacija. Tokom 22 meseca predviđenog trajanja radova, saobraćaj će se odvijati bez prekida.

Projekat rekonstrukcije finansira se kreditom Evropske investicione banke. Realizacijom ovih radova, planirano je unapređenje bezbednosti i funkcionalnosti saobraćajnice na deonici dugoj 32,3 kilometra, što je od značaja za povezivanje regiona.

Kako je navedeno, rok za dostavljanje ponuda je sada pomeren na 28. april, čime se omogućava dodatno vreme potencijalnim izvođačima da pripreme dokumentaciju prema uslovima tendera.

Pročitaj još

Domaće

Dojče ban zabeležio gubitak od 2,3 milijarde evra u 2025, dug smanjen na 20,7 milijardi

Prihodi kompanije porasli na 27 milijardi evra, operativni rezultat pozitivan prvi put posle više godina

Published

on

By

Prihodi kompanije porasli na 27 milijardi evra, operativni rezultat pozitivan prvi put posle više godina

Nemački državni železnički operater Dojče ban (Deutsche Bahn) objavio je da je u 2025. godini ostvario neto gubitak od 2,3 milijarde evra, što je za 500 miliona evra više nego u prethodnoj godini. Prema podacima kompanije, ključni razlog za gubitak su otpisivanja u sektoru daljinskog prevoza u iznosu od 1,4 milijarde evra, nastala usled problema sa infrastrukturom koji negativno utiču na prihode.

Prošle godine Dojče ban je prodao svoju profitabilnu logističku jedinicu DB Šenker, čime je izgubio važan izvor prihoda, ali je istovremeno značajno smanjio dug. Dug kompanije je posle te transakcije sa 32,7 milijardi evra spao na 20,7 milijardi evra.

Uprkos gubitku, kompanija beleži pozitivne pomake – operativni rezultat (EBIT) u 2025. bio je pozitivan i iznosio je 297 miliona evra, što je prvi pozitivan EBIT posle nekoliko godina. Ukupni prihodi Dojče bana porasli su za oko tri odsto na 27 milijardi evra, čime se beleže prvi znaci ekonomskog oporavka.

Direktorka kompanije Evelin Pala izjavila je da iako postoje poboljšanja, još uvek nije vreme za slavlje: „Pravi cilj biće ostvaren tek kada kompanija bude mogla da održava godišnje profite i investicije iz sopstvenih sredstava.” To znači da Dojče ban nastoji da samostalno finansira sve troškove i ulaganja u vozove i pruge, bez pomoći države ili zaduživanja.

Dojče ban zapošljava više od 300.000 ljudi i upravlja mrežom od oko 33.000 kilometara pruga, uključujući linije visokih brzina (ICE), čime je jedan od najvećih poslodavaca u Nemačkoj i ključni akter u evropskom železničkom saobraćaju.

Pročitaj još

U Trendu