Connect with us

Svet

Vazdušni udari u Kijevu i Harkovu odneli devet života, oštećena Kijevsko-pečerska lavra

Istražne službe i međunarodne institucije uključene, veliki broj povređenih i materijalna šteta

Published

on

Foto Izvor:

Istražne službe i međunarodne institucije uključene, veliki broj povređenih i materijalna šteta

U snažnim vazdušnim udarima koje je Rusija izvela tokom noći na više gradova u Ukrajini, poginulo je devet osoba, dok je nekoliko desetina ljudi povređeno, saopštili su ukrajinski zvaničnici. U napadu na Kijev, među pogođenim objektima je i Kijevsko-pečerska lavra iz 11. veka, jedna od najvažnijih pravoslavnih svetinja, gde je izbio požar.

Prema navodima gradonačelnika Kijeva, četiri osobe su poginule u glavnom gradu, dok je pet spasilaca izgubilo život tokom intervencije u Harkovu. Povređeno je najmanje 23 ljudi u Kijevu i pet u Harkovu, a više od 140.000 stanovnika Kijeva ostalo je bez struje nakon napada raketama i dronovima.

Ukrajinska premijerka Julija Sviridenko izjavila je da je centralni deo manastira, Saborna crkva uspenja presvete Bogorodice, značajno oštećen i da je reč o napadu na kulturno nasleđe Ukrajine. Ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha najavio je pokretanje svih relevantnih procedura pred UNESCO-om i drugim međunarodnim institucijama, zahtevajući reakciju na, kako je naveo, napad na kulturne vrednosti.

Poljska, članica NATO-a i sused Ukrajine, saopštila je da je podigla borbene avione i stavila sisteme protivvazdušne odbrane u stanje pripravnosti kao preventivnu meru. Ovi događaji dešavaju se pred samit G7 u Francuskoj, a nekoliko sati nakon telefonskog razgovora predsednika Volodimira Zelenskog i bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa.

Istovremeno, ruski zvaničnici su saopštili da je u napadu ukrajinskog drona na grad Tula, južno od Moskve, poginulo troje ljudi, dok su tri osobe ranjene, uključujući jedno dete.

“Hitno ćemo pokrenuti sve relevantne procedure u okviru UNESCO i međunarodnih mehanizama”, izjavio je ministar Andrij Sibiha. Istraga o napadima je u toku, a nadležni organi prate situaciju na terenu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Zelenski predstavio zahteve Ukrajine na samitu G7 u Francuskoj

Predsednik Ukrajine tražio dodatnu međunarodnu podršku, brže pregovore i hitan prijem u Evropsku uniju

Published

on

By

Predsednik Ukrajine tražio dodatnu međunarodnu podršku, brže pregovore i hitan prijem u Evropsku uniju

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izneo je ključne zahteve Kijeva tokom samita lidera G7 u Francuskoj, navodeći da je među liderima najrazvijenijih zemalja postignut konsenzus da Rusija nema nameru da prekine rat, saopšteno je zvanično. Zelenski je pozvao saveznike da pojačaju pritisak na Moskvu, posebno ciljajući ruski bankarski sektor i vojnu industriju, koji deluju i van teritorije Rusije.

Kao jedan od značajnih uspeha na samitu istaknut je pozitivan odgovor Sjedinjenih Američkih Država na zahtev Ukrajine za licence za proizvodnju antibalističkih sistema u ukrajinskim pogonima. Prema najavama, timovi iz SAD i Ukrajine već započinju rad na ovom pitanju, dok je upućen apel evropskim partnerima da ubrzaju raspoređivanje proizvodnje sličnih sistema širom Evrope.

Lideri G7 su usaglasili podršku specijalnom ‘zimskom paketu’ za Ukrajinu, koji predviđa stabilne isporuke dizela, gasa i benzina u slučaju nestašica tokom predstojeće zime, kao odgovor na ruske napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Dogovoreni su i koraci u obnovi ključnih objekata: Francuska će učestvovati u rekonstrukciji zaštitnog sarkofaga u nuklearnoj elektrani Černobilj, dok će Švajcarska pružiti pomoć u obnovi objekata Kijevo-pečerske lavre.

Zelenski je istakao da bi pregovori između Ukrajine i Rusije trebalo da se održe pre zime, predlažući kao potencijalna mesta neutralne teritorije, uključujući Švajcarsku, Tursku, SAD ili države Bliskog istoka. Istovremeno, naglasio je potrebu za što bržim prijemom Ukrajine u Evropsku uniju, upozoravajući da bi birokratska odlaganja mogla omogućiti Rusiji da trajno blokira ukrajinski evropski put.

Pročitaj još

Svet

Lideri G7 usvojili zajedničku deklaraciju o podršci Ukrajini i stabilizaciji Bliskog istoka

Zemlje članice potvrdile jedinstvo u suočavanju sa globalnim bezbednosnim krizama i najavile nove mere

Published

on

By

Zemlje članice potvrdile jedinstvo u suočavanju sa globalnim bezbednosnim krizama i najavile nove mere

Lideri najrazvijenijih zemalja sveta iz grupe G7 usvojili su sveobuhvatnu zajedničku deklaraciju tokom samita, potvrđujući jedinstvo u pružanju podrške Ukrajini, stabilizaciji Bliskog istoka i jačanju globalne ekonomske otpornosti. U zvaničnom saopštenju, G7 je naglasio odlučnost da podrži Ukrajinu u zaštiti slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta, uz planirano povećanje isporuka protivvazdušne odbrane i dalekometnog naoružanja. Lideri su takođe izrazili spremnost da razmotre proširenje vojnih licenci za domaću odbrambenu proizvodnju u Ukrajini i najavili dodatnu podršku energetskoj otpornosti te zemlje pred narednu zimu.

Na ekonomskom planu, G7 je najavio proširenje sankcija Rusiji sa akcentom na naftni i gasni sektor, ocenjujući da trenutna geopolitička situacija omogućava nove restriktivne mere. Istaknuta je važnost nedavno postignutog dogovora o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, kao i sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, koji se smatra značajnim korakom ka obezbeđenju dugoročnog mira na Bliskom istoku. U deklaraciji je potvrđena spremnost G7 da doprinese implementaciji ovog sporazuma i spreči razvoj nuklearnog oružja u Iranu.

G7 je podržao međunarodne inicijative za zaštitu pomorske bezbednosti, posebno u Ormuskom moreuzu, i naglasio značaj slobodnog trgovinskog tranzita bez taksi i restrikcija. U vezi sa regionalnim krizama, deklaracija poziva na hitan prekid vatre u Libanu, razoružavanje Hezbolaha i ubrzanje humanitarne pomoći i rekonstrukcije u Gazi, uz poseban apel za okončanje nasilja na Zapadnoj obali.

U dokumentu se ističe važnost slobodnog i otvorenog Indo-Pacifika, kao i protivljenje svim pokušajima promene statusa kvo silom u Istočnom i Južnom kineskom moru i Tajvanskom moreuzu. G7 je izrazio zabrinutost zbog nuklearnih i balističkih aktivnosti Severne Koreje i pozvao na poštovanje rezolucija Saveta bezbednosti UN, uz zahtev za rešavanje pitanja otetih građana i suprotstavljanje sajber-kriminalu.

Deklaracija je na kraju pozdravila međunarodne napore za ekonomski rast i stabilnost, potvrđujući posvećenost G7 zajedničkim ciljevima u suočavanju sa globalnim izazovima.

Pročitaj još

Svet

Evropska služba za spoljne poslove upozorila na trajanje rata u Ukrajini duže od Prvog svetskog rata

Evropska služba za spoljne poslove objavila podatke, sukob u Ukrajini traje 1.575 dana i premašio je dužinu Prvog svetskog rata

Published

on

By

Evropska služba za spoljne poslove objavila podatke, sukob u Ukrajini traje 1.575 dana i premašio je dužinu Prvog svetskog rata

Evropska služba za spoljne poslove saopštila je da rat u Ukrajini, koji je počeo 24. februara 2022. godine, sada zvanično traje duže od Prvog svetskog rata, prema zvaničnim istorijskim podacima. Ova institucija je navela da je agresija na Ukrajinu ušla u 1.575. dan, čime je premašila broj od 1.568 dana koliko je trajao Prvi svetski rat od 1914. do 1918. godine.

U saopštenju objavljenom na društvenoj mreži X, iz Evropske službe za spoljne poslove ističu: „Prvi svetski rat je završen nakon 1.568 dana. Ruska invazija na Ukrajinu u punom obimu sada traje duže od toga. Linija je pređena. Rat se nastavlja. Vreme za pravedan i trajan mir je sada.“

Zvaničnici Evropske unije naglašavaju da ovo poređenje nosi političku i istorijsku težinu, a cilj im je da upozore međunarodnu javnost da sukob u Ukrajini prevazilazi okvire lokalnog konflikta ili „specijalne operacije“, kako ga nazivaju ruski zvaničnici. Sukob se ocenjuje kao rovovski rat iscrpljujućih razmera, koji po dužini trajanja nadmašuje sukobe iz prošlog veka koji su oblikovali mapu sveta.

Evropska služba za spoljne poslove priložila je i infografiku koja vizuelizuje vremensku liniju oba sukoba, naglašavajući da je rat u Ukrajini sada ušao u period neizvesnosti i da broj dana raste. Ova informacija objavljena je u trenutku kada se u institucijama Evropske unije vodi rasprava o dugoročnoj strategiji pomoći Kijevu, kao i o implementaciji novih, strožih paketa sankcija prema Moskvi.

Zvaničnici ističu da prostor za diplomatsku pasivnost ili „zamor od rata“ ne postoji, te insistiraju da je cilj pravedan i trajan mir, a ne zamrzavanje konflikta ili ustupci koji bi, kako navode, nagradili agresora. Evropska služba za spoljne poslove podvlači važnost obnavljanja međunarodnog pravnog poretka i naglašava da pitanje cene i brzine promene politike Moskve ostaje centralni izazov za evropsku bezbednosnu arhitekturu.

Pročitaj još

U Trendu