Connect with us

Svet

Ukrajinski napadi utiču na ruske rezerve raketnih presretača, tvrde izvori

Izvori iz Ukrajine navode smanjenje broja presretača S-300 u Rusiji, što može uticati na odbranu od dronova i raketa

Published

on

Foto Izvor: Pexels / михаил крамор

Izvori iz Ukrajine navode smanjenje broja presretača S-300 u Rusiji, što može uticati na odbranu od dronova i raketa

Ukrajinski izvori tvrde da Rusija beleži smanjenje zaliha ključnih raketnih presretača, što bi moglo uticati na sposobnost Moskve da odgovori na napade u dubini svoje teritorije. Prema navodima zvaničnika upoznatih sa obaveštajnim podacima, uočeno je smanjenje broja presretača S-300, sistema koji je decenijama deo ruske protivvazdušne odbrane. Ove informacije dolaze više od četiri i po godine od početka sukoba, u trenutku kada ukrajinske snage sprovode napade na ciljeve unutar Rusije.

Sistem S-300, razvijen u bivšem Sovjetskom Savezu tokom 1960-ih i 1970-ih godina, tradicionalno se koristi za zaštitu od krstarećih i balističkih raketa. Rusija je tokom sukoba uvela naprednije sisteme kao što su S-350, S-400 i Pantsir-S1, ali S-300 ostaje značajan deo odbrambene strukture protiv ukrajinskih raketnih i dronskih napada.

Prema proceni ukrajinskih službi iz 2025. godine, koju su ranije prenele međunarodne agencije, Rusija je tada raspolagala sa više od 400 presretača za S-300PM i S-400 sisteme. Međutim, najnovije procene ukrajinskih zvaničnika, koje su preneli novinari na terenu, ne preciziraju tačan broj preostalih presretača u ruskim zalihama. Zvaničnici ipak ističu da je primećen “pad dostupnosti” S-300, ali bez iznošenja konkretnih cifara.

Ukrajinski izvori ukazuju da bi smanjene zalihe ovog tipa presretača mogle otežati Rusiji zaštitu od napada bespilotnim letelicama i raketama na većoj dubini svoje teritorije. Stručnjaci ocenjuju da bi nastavak ovakvog trenda mogao predstavljati izazov za rusku protivvazdušnu odbranu, posebno ako se napadi nastave u istom intenzitetu.

Sa druge strane, ruska zvanična mesta nisu komentarisala navode o smanjenju zaliha presretača S-300. Tokom dosadašnjeg sukoba, Rusija je više puta saopštavala da koristi različite sisteme za odbranu od vazdušnih napada, uključujući i novije modele uvedene poslednjih godina.

U analizi situacije, međunarodni analitičari navode da promene u zalihama presretača mogu uticati na dinamiku sukoba, ali ističu da je teško nezavisno proveriti podatke o količini i raspoloživosti vojne opreme. Upozoravaju da informacije koje dolaze iz ratnih zona često nisu moguće odmah verifikovati iz nezavisnih izvora.

Sukob između Rusije i Ukrajine traje od 2019. godine, a poslednjih meseci beleži se povećan broj napada bespilotnim letelicama i raketama na ruskoj teritoriji. Prema navodima iz Kijeva, ovakve operacije imaju za cilj da utiču na vojnu infrastrukturu i logistiku protivničke strane. Moskva, sa druge strane, redovno saopštava da preduzima mere za jačanje odbrane i odgovora na napade.

Nezavisno nije moguće potvrditi sve navode o količini vojne opreme i zalihama presretača S-300 na ruskoj strani.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Senat SAD nastavlja sa saslušanjem o imenovanju Klejtona uprkos zahtevu predsednika Trampa za odlaganje

Saslušanje u Senatu o kandidaturi Džej Klejtona zakazano za danas, iako je predsednik zatražio pauzu u procesu

Published

on

By

Saslušanje u Senatu o kandidaturi Džej Klejtona zakazano za danas, iako je predsednik zatražio pauzu u procesu

Senat Sjedinjenih Američkih Država odlučio je da nastavi sa saslušanjem o potvrdi Džej Klejtona za novog direktora nacionalne obaveštajne službe, iako je predsednik Donald Tramp prethodno javno zatražio odlaganje ovog procesa. Saslušanje je, prema rečima zvaničnika iz Senata, zakazano za sredu u 14 časova po lokalnom vremenu u Vašingtonu.

Predsednik Tramp je tokom jutra, putem objave na društvenim mrežama, pozvao na odlaganje saslušanja, navodeći kao razlog potrebu da Senat prethodno potvrdi zamenu za aktuelnu funkciju Džej Klejtona kao američkog tužioca za južni okrug Njujorka. Tramp je izjavio da ‘Senat neće nastaviti sa saslušanjem dok nova nominacija ne bude odobrena.’

Međutim, predsedavajući senatskog Odbora za obaveštajne službe, Tom Kotn, izjavio je da će se saslušanje nastaviti po planu, osim ukoliko predsednik zvanično ne povuče nominaciju ili ne naloži kandidatu da ne prisustvuje. Kotn je to potvrdio u svojoj izjavi na društvenim mrežama, naglašavajući da Odbor postupa u skladu sa prethodno donetim rasporedom.

Vođa većine u Senatu, Džon Tun, takođe je ponovio stav da će postupak ići svojim tokom, navodeći da je proces od suštinske važnosti za funkcionisanje nacionalne bezbednosti.

Ova situacija dolazi u trenutku kada su pojedine ovlašćenja obaveštajnih službi istekla prethodne nedelje, što je, prema izveštajima, povećalo pritisak na Senat da potvrdi novog direktora nacionalne obaveštajne službe. Neki senatori su izrazili zabrinutost zbog mogućih posledica kašnjenja u potvrđivanju kandidata za ovu ključnu funkciju.

Do sada nije zabeležena zvanična reakcija iz Bele kuće nakon što je Senat najavio da će nastavak saslušanja biti održan u zakazanom terminu. Dalji razvoj događaja zavisiće od odluka izvršne vlasti i mogućih novih instrukcija predsednika.

Imenovanje direktora nacionalne obaveštajne službe smatra se ključnim za nastavak rada obaveštajnih agencija, naročito u periodima političke neizvesnosti ili institucionalnih promena. Prethodno su slične situacije izazivale kašnjenja u procesima potvrde, ali procedure u Senatu predviđaju nastavak saslušanja ukoliko ne dođe do formalnog povlačenja kandidature.

Pročitaj još

Svet

Socijalno osiguranje suočeno sa smanjenjem beneficija zbog nedostatka sredstava

Zvanične projekcije ukazuju na moguće automatsko smanjenje isplata, eksperti navode da su rešenja moguća uz politički dogovor

Published

on

By

Zvanične projekcije ukazuju na moguće automatsko smanjenje isplata, eksperti navode da su rešenja moguća uz politički dogovor

Prema najnovijim projekcijama nadležnih organa, fond za socijalno osiguranje u Sjedinjenim Američkim Državama mogao bi ostati bez sredstava u narednih šest godina, što bi dovelo do automatskih smanjenja isplata penzija i invalidskih naknada. Stručnjaci ističu da su finansijski izazovi ovog programa rešivi, ukoliko dođe do političkih dogovora o budućim merama.

U izveštaju upravnog odbora navodi se da su glavni razlozi trenutnih teškoća starenje stanovništva, smanjen priliv imigracije i izmene poreznih politika. Analitičari ukazuju na mogućnost da se nedostatak sredstava može nadoknaditi kroz povećanje poreza, smanjenje beneficija ili kombinaciju ovih mera.

Jedan od čestih nesporazuma jeste mišljenje da bi iscrpljivanje fonda značilo potpun prestanak isplata za više od 70 miliona korisnika, koliko ih trenutno prima socijalnu pomoć. U stvarnosti, korisnici bi nastavili da primaju mesečne isplate, ali bi iznos prosečne penzije, prema podacima sa nedavnog izveštaja organizacije posvećene fiskalnim pitanjima, mogao biti umanjen za oko 500 američkih dolara u odnosu na prosečnu vrednost koja sada iznosi 2.071 dolar mesečno.

Karen Glenn, glavni aktuar Uprave za socijalno osiguranje, izjavila je da je reč o matematičkom problemu koji zahteva ili povećanje prihoda ili smanjenje obaveza, odnosno kombinaciju oba pristupa. Slične stavove iznela je i Kathleen Romig, stručnjak za socijalnu politiku, navodeći da je program široko prihvaćen u javnosti, ali da je razmatranje smanjenja beneficija politički zahtevno.

Među predloženim rešenjima za stabilizaciju fonda navode se ukidanje gornje granice za porez na zarade, koja postoji još od uspostavljanja programa 1930-ih, kao i druge fiskalne mere. Diskusije o reformi programa su u toku, ali konačna odluka i dalje zavisi od političkog konsenzusa.

Socijalno osiguranje predstavlja jedan od ključnih izvora prihoda za starije osobe i lica sa invaliditetom u Sjedinjenim Državama. Program je u više navrata tokom istorije bio predmet izmena i reformi, a trenutna situacija dodatno je podstakla raspravu o dugoročnim izvorima finansiranja i mogućim promenama u načinu obračuna i raspodele sredstava.

Zaključak stručnjaka i predstavnika nadležnih institucija jeste da postoji nekoliko scenarija za očuvanje solventnosti programa, ali da njihova primena zavisi od spremnosti zakonodavaca da postignu dogovor o potrebnim koracima. Do tada, korisnici se suočavaju sa neizvesnošću oko iznosa budućih isplata, dok javna debata o budućnosti socijalnog osiguranja ostaje u centru pažnje.

Pročitaj još

Svet

Njujork razmatra zakon o odgovornosti za prinudni dug u slučajevima porodičnog nasilja

Vlasti Njujorka predlažu nove mere za zaštitu žrtava ekonomskog nasilja, navodi se u izveštajima sa terena

Published

on

By

Vlasti Njujorka predlažu nove mere za zaštitu žrtava ekonomskog nasilja, navodi se u izveštajima sa terena

Žena iz Njujorka, koja je iz bezbednosnih razloga želela da ostane anonimna, našla se u finansijskim poteškoćama nakon što je njen bivši suprug, prema njenim rečima, napravio dug od oko 7.000 dolara na kreditnoj kartici otvorenoj na njeno ime. Prema njenom svedočenju, karticu nije koristila, ali je nakon prekida odnosa ostala odgovorna za dug. Banka je, kako navodi, tražila da zajedno sa bivšim suprugom lično zatvori račun, što nije bilo moguće zbog sudske zaštitne mere koja joj onemogućava kontakt sa njim.

Ova situacija, kako je izjavila, dovela je do znatnog pada njenog kreditnog rejtinga, što je uticalo na mogućnost iznajmljivanja stana. Zbog toga je, zajedno sa dvoje dece, bila prinuđena da se preseli u neuslovan stan u Bronksu. Kako navodi, njen kreditni skor je opao sa oko 800 na 460 bodova, što je dodatno otežalo pronalazak smeštaja.

Ovakvi slučajevi, prema izveštajima sa terena, nisu retkost među žrtvama porodičnog nasilja, kojima su ekonomske posledice dodatni izazov nakon izlaska iz nasilnog odnosa. U poslednje vreme, pojedine američke savezne države, uključujući Njujork, razmatraju donošenje zakona koji bi omogućili žrtvama ekonomske zloupotrebe da pravnim putem traže odgovornost i naknadu od osoba koje su ih dovele u dug.

Predložena zakonska rešenja u Njujorku, kako se navodi, predviđaju mogućnost da sud obaveže osobu koja je prinudila partnera na dug da preuzme odgovornost za vraćanje tog duga. Cilj ovih mera je da se žrtvama olakša oporavak i ponovna finansijska stabilnost nakon izlaska iz nasilnog odnosa.

Zagovornici ovakvih zakona ističu da su finansijske manipulacije često povezane sa drugim oblicima porodičnog nasilja, kao što su fizičko i psihičko zlostavljanje. Takođe, postojeći bankarski sistemi, prema navodima žrtava, često nemaju procedure koje bi uzimale u obzir specifične potrebe onih koji su prošli kroz ovakve situacije, što dodatno otežava rešavanje problema prinudnog duga.

Zakonske promene se još uvek razmatraju, a izveštaji ukazuju da je cilj ovih inicijativa da se žrtvama omogući lakši izlazak iz ekonomske zavisnosti i zaštita od daljih posledica zloupotrebe. Zvanične institucije nisu objavile podatke o broju osoba pogođenih ovakvim slučajevima, ali advokatske organizacije i centri za podršku žrtvama ukazuju na rastuću potrebu za pravnim rešenjima ovog problema.

Pročitaj još

U Trendu