Connect with us

Vesti

U ovom srpskom selu kuće su napuštene, ali priče o njima i dalje žive: Meštani pamte šta se dogodilo

Objavljeno pre

,

Two chickens, including a Silkie, stand on grass in a sunny garden. Vibrant outdoor scene. Butwhosamy

Nekada su se iz ovih kuća čuli razgovori, smeh i zvuci svakodnevnog života. Danas su mnoge od njih prazne, prozori zatvoreni, a dvorišta polako preuzimaju trava i šiblje.

Ipak, napuštena sela u Srbiji nisu samo ostaci prošlosti. Svaka prazna kuća iza sebe ima priču o ljudima koji su u njoj živeli, porodicama koje su odlazile i životu koji se nikada nije vratio.

Jedan od takvih prizora može se pronaći u brojnim brdsko-planinskim krajevima Srbije, gde su čitava domaćinstva tokom decenija ostajala bez stanovnika.

Kuće ostale bez svojih domaćina

Razlozi zbog kojih su sela počela da se prazne uglavnom nisu vezani za jedan događaj.

Ljudi su odlazili u gradove zbog školovanja, posla i boljih uslova za život. Mlađe generacije često se nisu vraćale, dok su stariji stanovnici vremenom ostajali bez naslednika koji bi nastavili život na selu.

Tako su kuće koje su nekada bile pune ljudi ostajale zaključane.

Neke su napuštene pre nekoliko godina, dok druge već decenijama niko ne održava.

Priče ipak nisu nestale

Iako su se stanovnici odselili, sećanja na život u selu ostala su među onima koji su tu proveli detinjstvo ili u njemu još žive.

Pamte se kuće u kojima su se okupljale velike porodice, stari bunari, seoske prodavnice, škole i mesta na kojima su se ljudi sastajali.

Za mlađe generacije takva mesta mogu izgledati gotovo nestvarno, ali stariji meštani često mogu da ispričaju ko je živeo u gotovo svakoj kući.

Zašto sela ostaju prazna?

Pražnjenje sela nije pojava karakteristična samo za jedno mesto.

Promene u načinu života dovele su do toga da veliki broj ljudi napusti ruralne sredine i preseli se u veće gradove.

Posebno su pogođena udaljenija sela, gde je manje radnih mesta, a pristup pojedinim uslugama može biti otežan.

Kada ode jedna porodica, često za njom vremenom odlaze i druge. Tako se broj stanovnika smanjuje iz generacije u generaciju.

Priroda polako vraća prostor

Na napuštenim imanjima brzo se vidi koliko priroda može da promeni prostor.

Trava prerasta nekada uređena dvorišta, drveće raste uz zidove, a krovovi počinju da propadaju.

Posle dovoljno vremena teško je zamisliti kako je isto mesto izgledalo kada su kuće bile pune ljudi.

Ipak, tragovi nekadašnjeg života često ostanu – stari bunar, voćnjak, ograda ili kamen temeljac.

Nisu to samo prazne kuće

Za nekoga ko prvi put vidi napušteno selo, prizor može biti samo zanimljiv ili pomalo jeziv.

Za ljude koji su u njemu živeli, međutim, te kuće predstavljaju mnogo više.

One čuvaju uspomene na porodice, običaje, praznike, svadbe, radove u polju i svakodnevni život koji je nekada bio potpuno uobičajen.

Zato priče o napuštenim srpskim selima nisu samo priče o kućama koje propadaju. To su priče o tome kako se Srbija menjala i kako su čitave generacije ljudi menjale način života.

A dok god postoje oni koji pamte ko je živeo iza tih zatvorenih vrata, ta sela nisu potpuno nestala – njihove priče i dalje žive.

Pročitaj još

Svet

Urušavanje bara Tempraniljo u Španiji: Spasioci izvukli povređene iz ruševina

Dvanaest osoba povređeno je nakon urušavanja bara Tempraniljo u San Visente de la Sonsijeri dok je unutra bilo oko 50 ljudi.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Urušavanje bara Tempraniljo u Španiji: Spasioci izvukli povređene iz ruševina

Dvanaest osoba povređeno je nakon urušavanja bara Tempraniljo u San Visente de la Sonsijeri dok je unutra bilo oko 50 ljudi.

Dvanaest ljudi je povređeno kada se dogodilo urušavanje bara Tempraniljo u španskom mestu San Visente de la Sonsijera, u oblasti La Rioha. Incident se desio u subotu, 3. oktobra, oko 5.25 časova ujutru, prema saopštenju nadležnih službi. U trenutku urušavanja u lokalu je bilo oko 50 ljudi, a prema prvim informacijama, 25 do 30 osoba ostalo je zarobljeno pod ruševinama i nije moglo da izađe bez pomoći.

Spasilačke ekipe su brzo reagovale, a nakon urušavanja poda došlo je i do delimičnog obrušavanja krova objekta, kao i zida susedne kuće. Zbog ozbiljnosti situacije, na teren su izašli vatrogasci, medicinski timovi, pripadnici Civilne garde, Crveni krst i službe civilne zaštite. Većina povređenih zadobila je lakše povrede, dok je jedan muškarac imao mogući prelom noge i otvorenu ranu.

Akcija spasavanja nakon urušavanja bara Tempraniljo u Španiji

Osam osoba prebačeno je u zdravstvene ustanove, od kojih je šest hospitalizovano u Univerzitetskoj bolnici San Pedro u Logronju. Ostali su zbrinuti u zdravstvenom centru u Haru ili na licu mesta. Vatrogasci su morali da dodatno učvrste objekat, kako bi se sprečilo dalje urušavanje tokom spasavanja. U akciji je učestvovao i pas obučen za potragu kroz ruševine. Nakon pretrage potvrđeno je da niko nije ostao zatrpan ispod ostataka konstrukcije.

Zbog urušavanja, oštećen je i zid kuće koja se nalazi pored bara Tempraniljo. Srećom, kuća je u trenutku incidenta bila prazna, pa nije bilo dodatnih povređenih. Građevinski stručnjaci će naknadno proceniti stabilnost oba objekta, kako bi se utvrdilo da li postoji opasnost od novih oštećenja. Takođe, Civilna garda je pokrenula istragu o uzrocima incidenta.

Urušavanje bara Tempraniljo u Španiji: šta je poznato o toku događaja

Prema navodima organizatora festivala Vintae Wine Fest, čiji je bar Tempraniljo bio deo tokom vikenda, u trenutku urušavanja u baru više nije bilo učesnika festivala. Prema njihovim informacijama, poslednji autobusi sa posetiocima festivala napustili su mesto oko 4 časa ujutru, dok se urušavanje dogodilo nešto kasnije, oko 5.25. Ipak, prema podacima Civilne garde, u lokalu se tada nalazilo oko 50 ljudi.

Za sada, prema saopštenju nadležnih, nema zvaničnog objašnjenja zbog čega je došlo do urušavanja. Prve informacije ukazuju na to da je najpre popustio pod, a zatim je usledilo delimično urušavanje krova. U međuvremenu, stručnjaci će proceniti bezbednost preostalih objekata, a Civilna garda vodi istragu o uzrocima ove nesreće.

Ovaj incident izazvao je zabrinutost u lokalnoj zajednici, ali i podsetio na važnost redovne provere bezbednosti objekata u kojima se okuplja veći broj ljudi.

Pročitaj još

Srbija

Fabrika elektromotora za manje od 10 dana u Dragačevu: Nova radna mesta i tehnološki iskorak za Kotražu (VIDEO)

Fabrika ROBO-MOTORS, koju otvara Željko Mitrović za manje od 10 dana u Kotraži, najavljuje zaposlenje 50 radnika u prvom krugu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Fabrika elektromotora u Dragačevu: Nova radna mesta i tehnološki iskorak za Kotražu (VIDEO)

Fabrika ROBO-MOTORS, koju otvara Željko Mitrović za manje od 10 dana u Kotraži, najavljuje zaposlenje 50 radnika u prvom krugu.

Otvaranje fabrike elektromotora u Dragačevu najavljeno je za manje od dve nedelje, a selo Kotraža postaje novo industrijsko središte regiona. Prema zvaničnoj izjavi, vlasnik Pink Media Grupe Željko Mitrović pokreće ROBO-MOTORS, moderni proizvodni pogon koji će u prvom ciklusu otvoriti 50 radnih mesta za stanovnike ovog područja.

Konkurs za zapošljavanje već je otvoren, a zainteresovani mogu poslati prijave na zvaničnu adresu kompanije. Pre svega, prema rečima Mitrovića, traže se pozitivne i energične osobe sa željom da rade na savremenim proizvodnim linijama. Fabrika elektromotora u Dragačevu, projektovana kao jedan od najsavremenijih pogona ovog tipa u Evropi, ima kapacitet do 20.000 elektromotora mesečno.

Tehnologija i tržišni potencijal ROBO-MOTORS fabrike

U novoj fabrici proizvodiće se BLDC motori – motori na jednosmernu struju bez četkica. Ovi motori su ključni za savremene uređaje, uključujući dronove, robote i druge robotske sisteme. Kako ističe Mitrović, evropsko, azijsko i američko tržište trenutno beleže veliku potražnju za ovakvom vrstom elektromotora, a domaći proizvod će nuditi konkurentnu cenu nižu od aktuelne najniže na svetskom tržištu.

Pored toga, ROBO-MOTORS je projektovan kao maksimalno robotizovana i visoko tehnološka fabrika. Iako je tehnologija sofisticirana, Mitrović naglašava značaj ljudske kontrole u svakom segmentu proizvodnje. U prvom krugu biće zaposleno 50 radnika, dok je plan da se broj zaposlenih uskoro udvostruči.

Budući planovi i razvoj industrije u regionu

Mitrović ima ambiciju da u narednih pet godina u različitim delovima Srbije bude otvoreno do 10 sličnih fabrika srednjeg tipa, svaka sa 30 do 100 zaposlenih. Sledeći koraci uključuju fabriku elisa i propelera, kao i fabriku kamera, sa planom da dve budu u okolini Beograda, tri u Vojvodini i pet u centralnoj, južnoj, istočnoj i zapadnoj Srbiji.

Na taj način, otvaranje fabrike elektromotora u Dragačevu ne predstavlja samo tehnološki napredak za selo Kotraža, već i početak šire industrijske transformacije čitavog regiona. Svi zainteresovani za radna mesta u ROBO-MOTORS mogu se prijaviti putem mejla info@robo-motors.com, a prosečna plata u prvom krugu biće nešto viša od 100.000 dinara.

Očekuje se da će nova fabrika značajno doprineti lokalnoj zajednici i ekonomskom razvoju Dragačeva, donoseći novu energiju i šanse za zapošljavanje stanovništvu Kotraže i okolnih mesta.

Nova era za stanovnike Kotraža – Željko Mitrović otvara fabriku elektromotora Robo Motors


Pročitaj još

Vesti

‘INKLUZIVNI SUSRETI’ – ZA VEĆU VIDLJIVOST I PODRŠKU OSOBAMA SA AUTIZMOM – Obeležen Evropski dan autizma! (FOTO)

Objavljeno pre

,

Objavio:

Savez udruženja Srbije za pomoć osobama sa autizmom organizovao je 1. oktobra 2026. godine, u Spomen-muzeju Nadežde i Rastka Petrovića u Beogradu, događaj „Inkluzivni susreti“, povodom obeležavanja Evropskog dana autizma.
Događaj je realizovan u okviru programa „Inkluzivna mreža Srbije – Zajedno za autizam“, koji se sprovodi uz podršku Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja – Sektora za zaštitu osoba sa invaliditetom.

„Inkluzivni susreti“ okupili su 54 učesnika – osobe sa autizmom i njihove porodice, predstavnike Saveza i lokalnih udruženja, stručnu i akademsku javnost, studente, partnerske organizacije, predstavnike institucija i medija. Organizovano su doputovali i predstavnici lokalnih udruženja, roditelji i deca iz Vranja i Kragujevca.

Ustupljene fotografije/Nemanja J.

Susret je bio prilika da se predstave dosadašnji rezultati programa „Inkluzivna mreža Srbije – Zajedno za autizam“, aktivnosti realizovane u lokalnim sredinama, primeri dobre prakse i uspostavljena partnerstva, ali i da se otvoreno razgovara o potrebama osoba sa autizmom i njihovih porodica.

Ustupljene fotografije/Nemanja J.

Poseban prostor bio je posvećen lokalnim udruženjima, koja su predstavila svoja iskustva i aktivnosti, kao i načine na koje lokalne inicijative i inkluzivni programi mogu da doprinesu kvalitetnijoj podršci osobama sa autizmom i njihovim porodicama. Jedna od važnih poruka susreta bila je da uspešni modeli podrške treba da budu vidljiviji i dostupni i u drugim sredinama širom Srbije.

Inkluzivni susreti u Beogradu: Kako je obeležen Evropski dan autizma i zašto je važna veća podrška

Foto Izvor: Ustupljene fotografije/Nemanja J.

Prisustvo predstavnika Ministarstva omogućilo je neposrednu komunikaciju sa porodicama, predstavnicima udruženja i partnerima programa, kao i direktan uvid u rezultate aktivnosti koje se realizuju na lokalnom nivou.

Ustupljene fotografije/Nemanja J.

„Inkluzivni susreti“ još jednom su pokazali koliko je važno povezivanje porodica, udruženja, stručnjaka i institucija. Samo kroz kontinuiranu saradnju i razumevanje stvarnih potreba osoba sa autizmom može se graditi zajednica u kojoj će one biti vidljive, prihvaćene i uključene.

Ustupljene fotografije/Nemanja J.

Događaj je doprineo većoj vidljivosti programa, jačanju saradnje među lokalnim udruženjima i stvaranju novih kontakata za buduće zajedničke aktivnosti, sa zajedničkim ciljem – unapređenjem kvaliteta života osoba sa autizmom i njihovih porodica.

Ustupljene fotografije/Nemanja J.

Događaj „Inkluzivni susreti“ realizovan je uz podršku Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja – Sektora za zaštitu osoba sa invaliditetom.

Pročitaj još

U Trendu