Connect with us

Svet

Tramp izbegava termin ‘rat’ u vezi sa sukobom sa Iranom zbog pitanja odobrenja Kongresa

Bivši američki predsednik izjavio da koristi izraz ‘vojna operacija’ u kontekstu sukoba sa Iranom, ukazujući na pravne nadležnosti Kongresa

Published

on

pexels-photo-6950205

Bivši američki predsednik izjavio da koristi izraz ‘vojna operacija’ u kontekstu sukoba sa Iranom, ukazujući na pravne nadležnosti Kongresa

Bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da ne želi da opisuje trenutni sukob sa Iranom kao ‘rat’, navodeći kao razlog potrebu za odobrenjem Kongresa za upotrebu tog izraza. Izjava je data tokom događaja organizovanog za prikupljanje sredstava Republikanske stranke u Vašingtonu 25. marta 2026. godine.

Tramp je naglasio da koristi izraz ‘vojna operacija’ umesto ‘rat’, jer, kako je naveo, upotreba termina ‘rat’ podrazumeva određena pravna ograničenja prema američkom Ustavu. ‘Neću koristiti reč rat jer kažu, ako upotrebite reč rat, to možda nije dobra stvar. Ne vole reč rat, jer treba da dobijete odobrenje, pa ću koristiti reč vojna operacija, što zaista i jeste’, izjavio je Tramp.

Ovo nije prvi put da se bivši predsednik ogradio od upotrebe pojma ‘rat’ u javnim nastupima. Dan ranije, Tramp je izjavio da ‘ljudi ne vole kada koristim reč rat, pa je neću koristiti, ali demokrate to nazivaju ratom.’ Ranije ovog meseca, u obraćanju novinarima, Tramp je opisao sukob sa Iranom kao ‘izlet koji će nas sačuvati od rata’.

Ipak, Tramp je povremeno koristio i termin ‘rat’ prilikom javnih nastupa, navodeći tokom istog govora da je ‘rat zapravo završen nekoliko dana nakon što smo ušli’.

Iza ovih izjava stoji pravno pitanje da li je predsednik imao ovlašćenje da započne vojne udare protiv Irana bez izričitog odobrenja Kongresa. Po američkom Ustavu, Kongres ima pravo da proglasi rat, dok predsednik ima ulogu vrhovnog komandanta oružanih snaga.

Zakon o ratnim ovlašćenjima iz sedamdesetih godina reguliše odnos između Kongresa i predsednika u donošenju odluka o upotrebi vojne sile. Prema tom zakonu, predsednik može da naredi vojnu akciju bez prethodnog odobrenja Kongresa, ali je dužan da ga o tome obavesti u roku od 48 sati, kao i da okonča dejstva u roku od 60 dana ukoliko ne dobije saglasnost zakonodavne vlasti.

Situacija na Bliskom istoku ostaje napeta, a izveštaji ukazuju na nastavak vojnih aktivnosti. Zvanični predstavnici američke administracije nisu dalje komentarisali Trampove izjave, dok iz iranskih izvora nije bilo zvanične reakcije na ovu retoriku.

Upotreba termina, odnosno način na koji američki zvaničnici nazivaju aktuelni sukob, ima značajne pravne i političke posledice u kontekstu odnosa između izvršne i zakonodavne vlasti SAD.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

SAD i Izrael privremeno uklonili iranske pregovarače sa liste za eliminaciju tokom mirovnih kontakata

Zvaničnici navode da je uklanjanje iranskih zvaničnika sa liste ograničeno na pet dana dok traju razgovori

Published

on

By

Zvaničnici navode da je uklanjanje iranskih zvaničnika sa liste ograničeno na pet dana dok traju razgovori

Sjedinjene Američke Države i Izrael privremeno su uklonili predsedavajućeg iranskog parlamenta Mohameda Bagera Galibafa i šefa diplomatije Abasa Aragčija sa liste za eliminaciju, dok traju kontakti Vašingtona i Teherana oko mogućih mirovnih pregovora. Ova odluka, prema navodima neimenovanih američkih zvaničnika, važi najviše pet dana.

Do ove promene došlo je nakon što su se pojavile informacije o mogućem susretu američkih i iranskih pregovarača predstojećeg vikenda u Pakistanu, ali su istovremeno sa obe strane zabeležene oprečne izjave. Galibaf je dan ranije putem društvene mreže X još jednom uputio pretnje Sjedinjenim Državama, navodeći da iranske vlasti pažljivo prate kretanja američkih trupa u regionu i upozoravajući da bi svaka greška vojske SAD mogla da ima ozbiljne posledice.

U međuvremenu, vazdušne operacije SAD i Izraela protiv vojnih meta u Iranu se nastavljaju, dok se tenzije u regionu ne smanjuju. Cena sirove nafte Brent zbog ovih dešavanja nastavila je da varira i jutros je dostigla skoro 104 dolara za barel.

Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus ocenio je aktuelni sukob na Bliskom istoku kao katastrofu za svetsku privredu. On je istakao da Nemačka ne želi da bude uvučena u rat, ali da je spremna da učestvuje u obezbeđivanju mira kada uslovi to dozvole. “Od početka nismo bili konsultovani. Niko nas ranije nije pitao. To nije naš rat i stoga ne želimo da budemo uvučeni u taj rat”, izjavio je Pistorijus.

Iako su mirovni pregovori još uvek neizvesni, privremeno uklanjanje iranskih pregovarača sa liste za eliminaciju ocenjuje se kao signal mogućeg otvaranja dijaloga, dok međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj situacije.

Pročitaj još

Svet

Američka administracija razmatra uticaj mogućeg rasta cene nafte do 200 dolara po barelu

Zvaničnici analiziraju potencijalne ekonomske posledice, dok portparol Bele kuće navodi da su ovakvi scenariji malo verovatni

Published

on

By

Zvaničnici analiziraju potencijalne ekonomske posledice, dok portparol Bele kuće navodi da su ovakvi scenariji malo verovatni

Zvaničnici administracije Sjedinjenih Američkih Država analiziraju moguće posledice naglog rasta cena nafte, uključujući scenario u kojem bi cena mogla da dostigne 200 dolara po barelu, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Ove analize deo su redovnih procena tokom kriznih situacija i ne predstavljaju predviđanje budućih kretanja na tržištu.

Prema navodima upućenih, cilj analize je da administracija bude spremna za različite scenarije, posebno u slučaju produženog sukoba. Ističe se da je ministar finansija SAD izrazio zabrinutost da bi sukobi mogli da dovedu do rasta cena nafte i usporavanja ekonomskog rasta. Zvaničnici finansija u više navrata upozoravali su Belu kuću na oscilacije cena nafte i benzina.

Portparol Bele kuće izjavio je da administracija redovno procenjuje različite cenovne scenarije na tržištu energije, ali je odbacio tvrdnje da se razmatra scenario u kojem bi cena nafte dostigla 200 dolara po barelu. On je naveo da ministar finansija nije bio zabrinut zbog kratkoročnih poremećaja na energetskom tržištu.

Od početka sukoba, cene nafte su u znatnom porastu. Američka cena nafte “West Texas Intermediate” porasla je za oko 30 odsto i kreće se na nivou od približno 91 dolar po barelu, dok je “Brent crude” skočila gotovo 40 odsto i trguje se za oko 102 dolara po barelu.

Ministar energetike SAD ocenio je da je scenario rasta cene nafte na 200 dolara po barelu malo verovatan. Međutim, analitičari upozoravaju da bi i niži rast cena mogao da ima značajan uticaj na ekonomiju. Procene pokazuju da bi cena od oko 170 dolara po barelu tokom nekoliko meseci mogla da poveća inflaciju u SAD i Evropi i dodatno uspori privredni rast. Kao jedan od ključnih rizika navodi se potencijalni poremećaj isporuka kroz Ormuski moreuz, kroz koji prolazi oko petina globalnog izvoza nafte i gasa.

U Sjedinjenim Američkim Državama već je zabeležen rast maloprodajnih cena benzina od oko 30 odsto. Predsednik Federalnih rezervi izjavio je da je još prerano proceniti puni uticaj rasta cena energije na američku ekonomiju.

Pročitaj još

Svet

Tanker sa sirovom naftom pogođen dronom kod Istanbula, nije bilo povređenih

Nadležne službe pokrenule istragu, 27 članova posade evakuisano i u stabilnom stanju

Published

on

By

Nadležne službe pokrenule istragu, 27 članova posade evakuisano i u stabilnom stanju

Tanker Altura, koji je prevozio oko 140.000 tona sirove nafte iz Rusije, pogođen je dronom u Crnom moru, približno 24 kilometra od Istanbula. Prema navodima izvora, u incidentu koji se dogodio na otvorenom moru došlo je do eksplozije, pri čemu su oštećeni paluba i komandni most, a voda je prodrla u mašinsko odeljenje broda.

Nakon što je tanker uputio poziv za pomoć, turske službe su hitno reagovale slanjem brodova Obalske bezbednosti i specijalizovanog broda za intervencije „Nene Hatun“, koji je opremljen za spasavanje, gašenje požara i medicinsku pomoć. Na brodu se nalazilo 27 članova posade, svi turski državljani, i prema prvim informacijama niko od njih nije povređen i njihovo zdravstveno stanje je stabilno.

Zvanične institucije još uvek nisu potvrdile da li se radi o namernom napadu ili drugoj vrsti incidenta. “Intervencija na oštećenom tankeru je u toku i očekuje se više informacija o uzroku događaja i eventualnim posledicama po bezbednost plovidbe u ovom delu Crnog mora”, navodi se u izveštaju nadležnih službi.

Specijalni brod „Nene Hatun“ ostaje na lokaciji radi dalje procene i sanacije oštećenja, dok istraga o uzroku eksplozije traje.

Pročitaj još

U Trendu