Connect with us

Svet

Vrhovni vođa Irana najavio novu fazu upravljanja Ormuskim moreuzom

Ajatolah Modžtaba Hamnei uputio poruku narodu, ističući odlučnost u traženju nadoknade za nanesene povrede

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Ajatolah Modžtaba Hamnei uputio poruku narodu, ističući odlučnost u traženju nadoknade za nanesene povrede

Vrhovni vođa Irana, ajatolah Modžtaba Hamnei, obratio se naciji sa porukom da će Teheran unaprediti kontrolu nad Ormuskim moreuzom i podići upravljanje na novu fazu. U izjavi pročitanoj na državnoj televiziji, Hamnei je istakao da Iran neće napustiti one koje je označio kao “kriminalne agresore” i da će zahtevati nadoknadu za svaku nanesenu povredu.

Prema njegovim rečima, Iran je “pobedio u trećoj epskoj svetoj odbrani” i spreman je da traži krvavu cenu za stradale i novac za veterane rata. “Svi bi trebalo da znaju ovo, ako Bog da, definitivno nećemo napustiti kriminalne agresore koji su napali našu zemlju. Definitivno ćemo zahtevati nadoknadu za svaku nanesenu povredu i krvavu cenu mučenika i krvavi novac za veterane ovog rata, i definitivno ćemo upravljanje Ormuskim moreuzom podići na novu fazu. Nismo tražili i ne tražimo rat, ali se ni na koji način nećemo odreći svojih legitimnih prava i u tom smislu, ceo front otpora smatramo celinom”, navedeno je u poruci Hamneija.

Zvaničnik je dodao da Iran ne traži rat, ali neće odustati od svojih prava u regionu. Ova izjava dolazi u trenutku povećanih tenzija u Persijskom zalivu, a prema navodima iz obraćanja, Iran ističe jedinstvo fronta otpora.

Dalji detalji u vezi sa konkretnim koracima koje će Teheran preduzeti u vezi sa Ormuskim moreuzom nisu saopšteni. Zvanične institucije nisu iznele dodatne informacije o budućim merama i eventualnim diplomatskim inicijativama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Rusija proglasila 32-časovni prekid vatre u Ukrajini tokom pravoslavnog Uskrsa

Kremlj objavio privremeni prekid sukoba, ukrajinska strana još nije zvanično reagovala na inicijativu

Published

on

By

Kremlj objavio privremeni prekid sukoba, ukrajinska strana još nije zvanično reagovala na inicijativu

Predsednik Rusije Vladimir Putin najavio je 32-časovni prekid vatre na teritoriji Ukrajine povodom pravoslavnog Uskrsa, saopšteno je iz Kremlja u četvrtak. Prema zvaničnoj odluci, ruske snage su upućene da obustave sve borbene aktivnosti od subote u 16 časova do kraja nedelje, navodi se u saopštenju. Odluka dolazi nakon što je prethodno predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio obustavu napada na energetsku infrastrukturu tokom praznika, iznoseći taj predlog putem Sjedinjenih Američkih Država, koje su posrednici u kontaktima između delegacija iz Moskve i Kijeva.

Iz ukrajinskog državnog vrha do trenutka objave nije stigla zvanična reakcija na rusku inicijativu. Kremlj je u svom saopštenju naveo da su izdate naredbe za obustavu borbenih aktivnosti na svim pravcima, ali je istovremeno istaknuto da ruske trupe treba da budu spremne da odgovore na moguće provokacije ili agresivne poteze protivničke strane. “Pretpostavljamo da će ukrajinska strana slediti primer Ruske Federacije”, navodi se u saopštenju.

U prethodnim godinama, slični pokušaji uspostavljanja privremenih primirja tokom verskih praznika nisu doneli trajnije rezultate. Prošle godine, predsednik Putin je takođe jednostrano proglasio 30-časovni prekid vatre za vreme Uskrsa, ali su obe strane tada optuživale jedna drugu za kršenje dogovora.

Prethodno su Sjedinjene Države i Ukrajina predlagale 30-dnevni bezuslovni prekid vatre kao korak ka smanjenju tenzija, ali je Moskva odbacila taj predlog, ističući da zahteva sveobuhvatno rešenje sukoba. U više navrata su najavljivana kratkotrajna, jednostrana primirja, ali do sada nije postignut širi dogovor.

Diplomatski pregovori između Rusije i Ukrajine, uz posredovanje Sjedinjenih Država, nisu doneli napredak po ključnim pitanjima, dok deo međunarodne pažnje ostaje usmeren na druge globalne krize. Sukobi na liniji fronta, dugoj oko 1.300 kilometara, nastavljaju se, a izveštaji sa terena ukazuju na zadržavanje postojećih linija razdvajanja.

Sukob u Ukrajini traje već petu godinu, sa povremenim pokušajima uspostavljanja lokalnih ili privremenih prekida vatre, ali bez dogovorenog rešenja na nivou oba zaraćena tabora. Nezavisno nije moguće potvrditi sve detalje u vezi sa primenom najnovijeg prekida vatre.

Pročitaj još

Svet

Specijalni izaslanik Vladimira Putina održao razgovore sa predstavnicima administracije SAD u Vašingtonu

Zvaničnici SAD i Rusije razgovarali o ukrajinskom mirovnom sporazumu i ekonomskoj saradnji, potvrđeno iz više izvora

Published

on

By

Zvaničnici SAD i Rusije razgovarali o ukrajinskom mirovnom sporazumu i ekonomskoj saradnji, potvrđeno iz više izvora

Specijalni izaslanik ruskog predsednika Vladimira Putina, Kiril Dmitrijev, trenutno boravi u Sjedinjenim Američkim Državama gde održava sastanke sa članovima administracije američkog predsednika Donalda Trampa, potvrđeno je iz više izvora. Razgovori su fokusirani na mirovni sporazum za Ukrajinu i mogućnosti ekonomske saradnje između dve zemlje.

Poseta Dmitrijeva dešava se neposredno pre odluke Vašingtona o mogućem produženju ublažavanja sankcija na rusku naftu, koje ističe 11. aprila. Prema zvaničnim informacijama, SAD su prethodno odobrile 30-dnevno izuzeće za zemlje koje kupuju sankcionisanu rusku naftu i naftne derivate koji se nalaze na tankerima na moru.

Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je da je ova odluka deo napora ka stabilizaciji globalnih energetskih tržišta, koja su dodatno pogođena ratom sa Iranom. Ublažavanje sankcija usledilo je nakon telefonskog razgovora između Donalda Trampa i Vladimira Putina 9. marta, kao i nakon dolaska Dmitrijeva u SAD na konsultacije sa američkom delegacijom.

Prema dostupnim informacijama, među američkim zvaničnicima prisutnim na sastancima bili su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner. Tokom razgovora, posebna pažnja posvećena je energetskoj krizi i mogućnostima za postizanje stabilnosti na tržištu nafte.

“Cilj izuzeća je stabilizacija globalnog energetskog tržišta i olakšavanje transporta nafte u uslovima aktuelnih sukoba”, saopštio je američki ministar finansija Skot Besent.

Dalji razgovori i odluke o produženju izuzetaka od sankcija očekuju se narednih dana, dok zvaničnici obe strane nastavljaju konsultacije. Zvanične potvrde o eventualnim dogovorima ili novim merama za sada nema.

Pročitaj još

Svet

Brza reakcija američkog pravosuđa u slučaju navodne okrutnosti prema životinjama u Teksasu

Federalne vlasti pokrenule istragu nakon prijava o postupanju sa psima na imanju u istočnom Teksasu, potvrđeno iz više izvora

Published

on

By

Federalne vlasti pokrenule istragu nakon prijava o postupanju sa psima na imanju u istočnom Teksasu, potvrđeno iz više izvora

Američko Ministarstvo pravde je početkom 2026. godine primenilo ubrzane procedure u sprovođenju zakona o zaštiti životinja, nakon što su iz više izvora saopštene informacije o navodnoj okrutnosti prema psima na imanju u istočnom Teksasu. Odluka o preduzimanju koraka usledila je posle prijava koje su do tada stigle do tadašnje državne tužiteljke Pam Bondi i drugih nadležnih lica.

Prema izjavama osoba upoznatih sa slučajem, Pam Bondi je krajem decembra 2025. godine primila poruku i telefonski poziv od Lauree Simmons, osnivačice organizacije za spasavanje pasa sa Floride. Simmons je izvestila da je uzgajivač nemačkih ovčara iz istočnog Teksasa navodno upotrebljavao vatreno oružje protiv svojih pasa. Još jedna prijava je upućena tadašnjoj sekretarki za poljoprivredu, što je dodatno ubrzalo reakciju nadležnih službi.

U roku od dve nedelje od prvih prijava, kancelarija državne tužiteljke je formirala tim u kojem su učestvovali predstavnici više agencija. Savezni agenti Ministarstva poljoprivrede SAD izvršili su pretres imanja uzgajivačice Kristine Hicks, koja je u tom trenutku već bila predmet državne istrage zbog sumnje na okrutnost prema životinjama. Tokom intervencije, psi su privremeno oduzeti i kasnije prebačeni u prihvatilište za životinje radi daljeg zbrinjavanja i udomljavanja.

Daljom istragom, Hicks je u martu optužena za kršenje federalnih propisa o dozvolama i za navodnu prevaru u vezi sa poreklom pasa. Savezni istražitelji su, prema izvorima, sproveli i DNK testiranja pasa kako bi proverili autentičnost informacija koje je uzgajivačica davala kupcima, što je u ovom kontekstu ocenjuju kao neuobičajen istražni korak. Advokat optužene nije iznosio komentare za javnost.

Nekoliko pasa iz ovog slučaja kasnije je prikazano u promotivnom videu zajedno sa tadašnjom državnom tužiteljkom i predstavnicima organizacije za spasavanje pasa. Slučaj je izazvao pažnju javnosti i pokrenuo raspravu o načinu i brzini reagovanja nadležnih službi u sličnim situacijama, dok je istraga o postupcima na imanju nastavljena u okviru zakonskih procedura.

Pročitaj još

U Trendu