Connect with us

Svet

Vrhovni sud SAD odlučio da posrednici u kamionskom transportu mogu snositi odgovornost za nesigurne prevoznike

Sud je doneo jednoglasnu odluku kojom se omogućava pokretanje tužbi protiv posrednika, uz pozivanje na zabrinutost za bezbednost na putevima

Published

on

pexels-photo-5293081

Sud je doneo jednoglasnu odluku kojom se omogućava pokretanje tužbi protiv posrednika, uz pozivanje na zabrinutost za bezbednost na putevima

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država doneo je 14. maja 2026. godine jednoglasnu odluku kojom je dozvoljeno da osoba teško povređena u nesreći sa teretnim kamionom može tužiti posrednika koji je angažovao prevoznika. Ova odluka, prema navodima sudskih izvora, predstavlja značajan razvoj za zagovornike bezbednosti na putevima, koji su upozoravali na porast nesreća i stradanja usled korišćenja prevoznika sa neadekvatnim bezbednosnim standardima.

Prema informacijama iz sudske odluke, slučaj je pokrenut nakon što je muškarac zadobio ozbiljne povrede u sudaru sa kamionom. Posrednik, koji je organizovao prevoz, bio je predmet tužbe zbog navodne upotrebe prevoznika sa lošom bezbednosnom istorijom. Sud je presudio da savezni zakon o transportu ne sprečava pokretanje ovakvih tužbi na osnovu propisa saveznih država, čime je otvoren put za sudske procese protiv posrednika.

U ranijim fazama, niži sudovi su različito tumačili mogućnost odgovornosti posrednika, ali je ovom odlukom Vrhovnog suda uspostavljen jedinstven stav da takvi pravni postupci mogu biti dozvoljeni. U obrazloženju odluke, sud je naveo da zakon ne štiti posrednike od odgovornosti ukoliko angažuju prevoznike koji su uključeni u incidente sa ozbiljnim posledicama.

Zagovornici bezbednosti na putevima navode da je povećana potražnja za drumskim transportom, delimično zbog rasta onlajn kupovine, dovela do angažovanja velikog broja prevoznika, među kojima neki ne ispunjavaju osnovne standarde bezbednosti. Prema izveštajima međunarodnih medija, posledice toga su povećan broj nesreća i povreda na američkim putevima.

U pratećim analizama istaknuto je da odluka Vrhovnog suda može uticati na način na koji posrednici biraju prevoznike, s obzirom na povećanu pravnu odgovornost. Pravne organizacije naglasile su da će ova presuda uticati na praksu u celoj zemlji, ali da svaki pojedinačni slučaj i dalje zavisi od konkretnih okolnosti nesreće i nadležnih sudova.

Odluka Vrhovnog suda SAD dolazi u trenutku kada su pitanja bezbednosti u drumskom saobraćaju sve izraženija, a broj nesreća sa teškim posledicama je prema izveštajima u porastu. Detalji o daljem toku ovog i sličnih slučajeva očekuju se u narednom periodu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

FBI nudi nagradu za informacije o bivšoj službenici američkog ratnog vazduhoplovstva optuženoj za špijunažu za Iran

Američke vlasti potvrdile nastavak potrage za Monikom Vit, osumnjičenom za odavanje poverljivih podataka, dok je FBI ponudio nagradu

Published

on

By

Američke vlasti potvrdile nastavak potrage za Monikom Vit, osumnjičenom za odavanje poverljivih podataka, dok je FBI ponudio nagradu

Federalni istražni biro (FBI) saopštio je da je ponudio nagradu u iznosu od 200.000 dolara za informacije koje bi dovele do hapšenja bivše službenice američkog ratnog vazduhoplovstva i kontraobaveštajne agentkinje Monike Vit. Prema zvaničnim navodima, Vit je optužena 2019. godine za špijunažu, jer je navodno delila poverljive podatke Sjedinjenih Država sa vlastima Irana.

FBI je u izjavi naveo da joj se gubi trag od 2013. godine, kada je, prema tvrdnjama američkih vlasti, napustila SAD i prešla u Iran. “FBI nije zaboravio i smatra da u ovom ključnom trenutku u istoriji Irana postoji osoba koja zna nešto o njenoj lokaciji”, izjavio je Danijel Vjerzbicki, specijalni agent na čelu Odeljenja za kontraobaveštajnu i sajber bezbednost FBI kancelarije u Vašingtonu. On je pozvao javnost da podeli informacije koje bi mogle pomoći u lociranju i hapšenju Vit.

Američke vlasti optužuju Moniku Vit za odavanje poverljivih informacija o programu Ministarstva odbrane SAD iranskoj vladi, kao i za navodnu pomoć iranskim obaveštajnim službama u identifikaciji i targetiranju njenih bivših kolega iz američke vlade. Prema tužilaštvu, Vit je sarađivala sa Iranskom revolucionarnom gardom, vojnom formacijom koja ima značajnu ulogu u međunarodnim aktivnostima Irana.

Vit je započela karijeru u američkom ratnom vazduhoplovstvu 1997. godine, a napustila je službu 2008. godine. Nakon odlaska iz vojske, prema navodima američkih zvaničnika, ostvarila je kontakt sa iranskim vlastima, što je dovelo do optužbi za špijunažu.

FBI je istakao da je potraga za Monikom Vit i dalje u toku i da se svi koji poseduju relevantne informacije mogu javiti putem zvaničnih kanala. Prema saopštenju, američke vlasti smatraju da bi informacije o njenoj trenutnoj lokaciji mogle biti ključne za nastavak postupka protiv nje.

Ovaj slučaj je deo šireg konteksta odnosa između SAD i Irana, u okviru kojeg su pitanja obaveštajne bezbednosti i navodnih špijunskih aktivnosti među prioritetima obe strane. Američke vlasti nisu objavile dodatne detalje o potencijalnim saznanjima ili naporima u međunarodnoj saradnji na ovom slučaju.

Pročitaj još

Svet

Avion američke vlade poleteo sa aerodroma Hoze Marti u Havani, identitet putnika nepoznat

Nadležni organi nisu saopštili razlog posete niti identitet osoba koje su ušle u avion

Published

on

By

Nadležni organi nisu saopštili razlog posete niti identitet osoba koje su ušle u avion

Avion američke vlade uzleteo je danas sa međunarodnog aerodroma Hoze Marti u Havani nešto pre 21 čas po centralnoevropskom vremenu. Prema dostupnim informacijama, nekoliko osoba sa prtljagom ukrcalo se u plavo-beli avion, ali identitet putnika i razlog njihovog putovanja nisu zvanično potvrđeni.

Lokalni izvori navode da nije poznato da li je reč o američkim zvaničnicima, niti zbog čega je avion američke vlade sleteo u Havanu. Nadležni organi do sada nisu dali zvaničnu izjavu o ovom događaju, a istraga o okolnostima i svrsi posete je u toku.

Događaj se desio svega nekoliko dana nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio da će Sjedinjene Američke Države i Kuba uskoro započeti razgovore. Takođe, ovaj slučaj se odvija u trenutku kada su u Havani izbili protesti zbog višesatnih nestanaka struje širom grada.

“U ovom trenutku ne možemo potvrditi identitet putnika niti razloge dolaska američkog vladinog aviona u Havanu. Javnost će biti blagovremeno obaveštena o svim relevantnim informacijama”, navodi se u saopštenju nadležnih organa.

Pročitaj još

Svet

Američka državljanka traži pomoć za oslobađanje oca iz ruskog pritvora

Porodica zatvorenog američkog državljanina apeluје na predsednika SAD, vlasti razmatraju diplomatske mogućnosti

Published

on

By

Porodica zatvorenog američkog državljanina apeluје na predsednika SAD, vlasti razmatraju diplomatske mogućnosti

Aleksandr Antonov, naturalizovani američki državljanin poreklom iz bivšeg Sovjetskog Saveza, priveden je u Rusiji 5. marta 2025. godine tokom pasoške kontrole, potvrđuju izvori upoznati sa slučajem. Njegova ćerka, Anastasija Antonov, navodi da je njen otac uhapšen i kasnije osuđen na šest godina zatvora, a kao razlog navodi njegovo američko državljanstvo. Porodica je uputila lični apel tadašnjem predsedniku SAD, tražeći angažovanje u cilju oslobađanja njenog oca iz ruskog pritvora.

U pismu koje je Anastasija Antonov uputila predsedniku, izražena je zabrinutost zbog dužine procesa i navodnog izostanka bržeg reagovanja američkog Stejt departmenta. Antonov je, prema dostupnim informacijama, optužen nakon što su ruske vlasti tokom kontrole pronašle na njegovom telefonu poruke na aplikaciji Telegram za koje su tvrdili da sadrže antiruski sadržaj. Osuđen je po osnovu optužbi za podsticanje terorizma i ekstremizma, navode izvori iz američkih zvaničnih krugova.

Jedan aktuelni i dva bivša američka zvaničnika izjavila su da u Stejt departmentu postoji unutrašnja rasprava o tome da li Antonov treba zvanično da bude označen kao “nepravedno pritvoren”. Ovakva klasifikacija bi mogla uticati na pristup američke administracije i intenzitet diplomatskih napora u vezi sa njegovim slučajem. Zvanične reakcije sa ruske strane na apele porodice i američkih vlasti za sada nisu objavljene.

Aleksandr Antonov emigrirao je u Sjedinjene Američke Države 1990-ih godina, ali je u poslednjim godinama posećivao Ukrajinu i Rusiju iz poslovnih razloga. Njegova porodica ističe da je uhapšen zbog svog državljanstva, dok ruske vlasti navode da je do hapšenja došlo zbog sumnji u delatnosti koje se kose sa zakonima Ruske Federacije.

Slučaj Antonova deo je šireg konteksta odnosa između SAD i Rusije, gde pitanja pritvorenih državljana često postaju predmet diplomatskih pregovora. Poslednjih godina zabeleženo je više sličnih slučajeva u kojima su američki državljani zadržani u Rusiji pod različitim optužbama, a njihovo oslobađanje postaje tema bilateralnih razgovora na najvišem nivou.

Za sada nije poznato da li će američka administracija ili predsednik SAD uputiti zvaničan zahtev Rusiji za oslobađanje Antonova. Predstavnici Stejt departmenta navode da se svi ovakvi slučajevi razmatraju pojedinačno i da su u kontaktu sa porodicama pritvorenih američkih državljana u inostranstvu.

Pročitaj još

U Trendu