Connect with us

Svet

Vrhovni sud SAD odbio zahtev demokrata iz Virdžinije za novu izbornu mapu

Zvaničnici potvrdili da je ostala na snazi odluka najvišeg suda Virdžinije, nova raspodela izbornih okruga neće biti primenjena

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Mark stebnicki

Zvaničnici potvrdili da je ostala na snazi odluka najvišeg suda Virdžinije, nova raspodela izbornih okruga neće biti primenjena

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država doneo je odluku kojom se odbija zahtev demokratske stranke iz Virdžinije za ponovno uvođenje nove, biračima odobrene kongresne mape, potvrđeno je 15. maja 2026. godine. Ova odluka znači da ostaje na snazi prethodna presuda najvišeg suda Virdžinije, kojom je poništen amandman na ustav te savezne države koji je omogućio usvajanje novih granica izbornih okruga za Predstavnički dom.

Demokrate su ranije ove sedmice pokušale da iskoriste poslednju mogućnost za vraćanje novih izbornih okruga, ali se taj potez smatrao malo verovatnim jer Vrhovni sud SAD retko preispituje tumačenja saveznih zakona od strane najviših sudova pojedinačnih saveznih država. U saopštenju Vrhovnog suda SAD navodi se da je zahtev odbijen bez dodatnog obrazloženja.

Inicijativa za novu izbornu mapu deo je šire strategije Demokratske stranke da odgovori na promene u raspodeli izbornih okruga koje su u nekoliko država sprovele republikanske vlasti, a koje bi mogle uticati na sastav Predstavničkog doma na izborima u novembru. Proces promene izbornih mapa intenziviran je prethodne godine nakon što je u Teksasu, na inicijativu tadašnjeg predsednika Donalda Trampa, usvojena nova kongresna mapa sa potencijalom da poveća broj republikanskih mandata.

U odgovoru na to, zvaničnici u Kaliforniji su izradili i predložili novu mapu izbornih okruga koju su građani te države potom i usvojili na referendumu, s ciljem da se Demokratskoj stranci obezbedi veći broj mesta u Predstavničkom domu i time ublaže efekti promena u Teksasu. Vrhovni sud SAD je ranije dozvolio primenu novih mapa iz Teksasa i Kalifornije na predstojećim izborima.

Pored Virdžinije, zakonodavna tela u državama Severna Karolina, Misuri i Florida takođe su sprovela izmene izbornih okruga, što je deo šireg procesa koji je nastavljen i tokom ove godine. Demokratama u Virdžiniji sada ostaje da se pripreme za izbore prema postojećim izbornim granicama koje su potvrđene od strane najvišeg suda te savezne države.

Odluka Vrhovnog suda SAD smatra se važnom jer potvrđuje ovlašćenja saveznih država u tumačenju i primeni sopstvenih zakona o izbornim okruzima, dok se na saveznom nivou nastavlja praksa da se retko interveniše u odluke najviših sudova pojedinačnih država.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Svedok u slučaju ubistva Čarlija Kirka dobio imunitet za izjave istražiteljima

Državni istražitelji potvrdili imunitet za cimerku osumnjičenog; sudija odlučuje o nastavku postupka

Published

on

By

Državni istražitelji potvrdili imunitet za cimerku osumnjičenog; sudija odlučuje o nastavku postupka

Saslušanje u preliminarnom postupku protiv osumnjičenog za ubistvo američkog aktiviste Čarlija Kirka nastavljeno je 8. jula 2026. godine na sudu u gradu Provo u saveznoj državi Juta. Tokom ročišta, advokati odbrane osporavali su pouzdanost DNK analize koju tužilaštvo navodi kao dokaz koji osumnjičenog povezuje sa oružjem korišćenim u ubistvu. Tužilaštvo je takođe saopštilo da je cimer osumnjičenog, Lance Twiggs, dobio imunitet u zamenu za davanje video izjava istražiteljima o okolnostima slučaja.

Pred sudijom okružnog suda Tonijem Grafom, tužilaštvo pokušava da dokaže da postoji dovoljno dokaza da bi slučaj protiv Tajlera Robinsona, koji je optužen za teško ubistvo, prešao u fazu glavnog suđenja. Očekuje se da sudija donese odluku o nastavku postupka nakon završetka saslušanja, koje je zakazano da traje do petka. Prema navodima pravnih eksperata, verovatno je da će predmet biti prosleđen u dalji sudski postupak.

Robinson, star 23 godine, tereti se za teško ubistvo Čarlija Kirka koje se dogodilo 10. septembra 2025. godine na kampusu Univerziteta doline Jute. Tužilaštvo je najavilo da će tražiti smrtnu kaznu. Pre hapšenja u ovom slučaju, prema zvaničnim podacima, Robinson nije imao krivični dosije.

Advokati optuženog do sada se nisu izjasnili o njegovoj krivici niti su komentarisali njegovu odgovornost za delo. Odbrana je, međutim, pokušala da izdejstvuje ukidanje mogućnosti izricanja smrtne kazne, ali ti zahtevi do sada nisu prihvaćeni.

Na ročištu je državni istražitelj Brajan Dejvis iz Biroa za istrage Jute izjavio da je Lance Twiggs dobio takozvani “imunitet upotrebe” za izjave koje je dao istražiteljima, što znači da te izjave ne mogu biti iskorišćene protiv njega u krivičnom postupku. Twiggs je krajem aprila dao snimljeni intervju koji je predat tužilaštvu kao dokazni materijal.

Prema dostupnim informacijama, sudija će nakon završetka preliminarnog saslušanja doneti odluku o tome da li postoje pravni osnovi za nastavak suđenja protiv Robinsona. Slučaj privlači pažnju javnosti zbog profila žrtve i tužilačkog zahteva za najstrožu kaznu.

Pročitaj još

Svet

Američki ministar odbrane otkazao sastanak sa izraelskim kolegom tokom posete Izraelu

Zvaničnici nisu komentarisali razloge otkazivanja, a kao tema razgovora bio predviđen Iran

Published

on

By

Zvaničnici nisu komentarisali razloge otkazivanja, a kao tema razgovora bio predviđen Iran

Američki ministar odbrane je, prema informacijama dobijenim od izvora upoznatih sa situacijom, otkazao planirani sastanak sa izraelskim ministrom odbrane Izraelom Kacom tokom zvanične posete Izraelu. Sastanak je trebalo da bude održan u Jerusalimu, a jedna od ključnih tema razgovora trebalo je da bude Iran. Američka ambasada u Izraelu nije želela da komentariše razloge otkazivanja sastanka niti da iznese detalje o daljim koracima.

U međuvremenu, američki predsednik je izjavio da je memorandum o razumevanju, kojim su okončani sukobi između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela u vezi sa Iranom, „završen“ i naglasio da ne želi dalje angažovanje sa Teheranom. Ove izjave dolaze u trenutku kada su odnosi između Izraela i Turske dodatno zategnuti zbog prodaje borbenih aviona F-35, kojoj se izraelski premijer protivi.

Turska, članica NATO-a, više puta je kritikovala izraelske vojne operacije u regionu i optuživala Izrael za pokušaje ugrožavanja sporazuma o prekidu vatre između SAD i Irana. Izraelski premijer je u nedavnom intervjuu istakao protivljenje prodaji aviona F-35 Turskoj, obrazlažući to bezbednosnim razlozima.

Nadležni organi nisu dali zvaničnu izjavu o daljim diplomatskim koracima, a izveštaji navode da je otkazivanje sastanka izazvalo brojne reakcije u političkim krugovima u Izraelu i inostranstvu. “Nema komentara u ovom trenutku”, saopšteno je iz američke ambasade.

Pročitaj još

Svet

SAD izvele novu seriju udara na ciljeve u Iranu tokom druge uzastopne noći

Američka Centralna komanda potvrdila napade, navodeći kao razlog napade na komercijalne tankere ranije ove nedelje

Published

on

By

Američka Centralna komanda potvrdila napade, navodeći kao razlog napade na komercijalne tankere ranije ove nedelje

Sjedinjene Američke Države izvele su još jedan talas vazdušnih udara na ciljeve u Iranu kasno u sredu, potvrdila je američka Centralna komanda (CENTCOM). Ovi napadi predstavljaju drugu uzastopnu noć vojnih akcija, dok diplomatski kontakti između Vašingtona i Teherana pokazuju znake zastoja.

Prema zvaničnom saopštenju CENTCOM-a objavljenom na društvenoj mreži X, napadi su sprovedeni s ciljem, kako je navedeno, “daljeg umanjenja sposobnosti Irana da ugrozi slobodu plovidbe u Ormuskom moreuzu”. Komanda je dodala da su napadi usledili kao odgovor na ranije iranske napade na tri komercijalna naftna tankera početkom ove sedmice.

Detalji o pogođenim ciljevima ili eventualnim posledicama po infrastrukturu i ljudstvo nisu objavljeni u trenutku izveštavanja. Takođe, iranska strana do sada nije zvanično reagovala na najnoviju seriju udara.

Međunarodni mediji prenose da su tenzije između Sjedinjenih Država i Irana u poslednjim danima porasle, posebno nakon incidenata sa komercijalnim brodovima u strateški važnom Ormuskom moreuzu, jednom od ključnih svetskih pravaca za transport nafte. Američka strana navodi da je cilj vojnih operacija obezbeđivanje nesmetane plovidbe i zaštita međunarodnog pomorskog saobraćaja.

Odnosi između dve države dodatno su narušeni poslednjim dešavanjima, dok diplomatski napori za smirivanje situacije zasad ne pokazuju rezultate. Zvaničnici nisu objavili podatke o žrtvama ili materijalnoj šteti nakon poslednje runde udara.

Ovo je vest u razvoju i biće ažurirana kako nove informacije budu pristizale.

Pročitaj još

U Trendu