Connect with us

Svet

Vođa grupe poznat kao ‘Crni Mačak’ uhapšen u Hondurasu zbog sumnje na organizaciju napada na radnike

Zvaničnici Hondurasa potvrdili hapšenje osumnjičenog za planiranje napada u regionu Bajo Aguan, istraga u toku

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Joel santos

Zvaničnici Hondurasa potvrdili hapšenje osumnjičenog za planiranje napada u regionu Bajo Aguan, istraga u toku

Vlasti Hondurasa saopštile su 3. juna 2026. godine da su uhapsile osobu za koju se veruje da je organizovala ubistvo 19 radnika na plantaži palmi u mestu Rigores, region Bajo Aguan. Prema navodima ministra bezbednosti Gerzona Velasqueza, uhapšeni je identifikovan kao Carlos Molina, poznat pod nadimkom ‘El Gato Negro’ ili ‘Crni Mačak’, i sumnjiči se za planiranje i logističku podršku napada.

Prema informacijama koje su izneli zvaničnici, incident se dogodio prošlog meseca, a napad je izvršilo najmanje šest osoba. Zvaničnici dodaju da ostali osumnjičeni za učešće u napadu još nisu privedeni. Ministar bezbednosti je izjavio da je Molina, star 27 godina, bio glavni organizator, dok istraga o drugim akterima i dalje traje.

Napad se dogodio u regionu Bajo Aguan, poznatom po sukobima rivalskih grupa oko kontrole plantaža palmi i ruta trgovine narkoticima. Izveštaji sa terena navode da su sukobi u ovom području učestali, zbog čega je region označen kao nestabilan.

Na dan kada se dogodio napad na radnike, pet policajaca iz Hondurasa je stradalo u blizini granice sa Gvatemalom. Zvaničnici nisu povezali ova dva incidenta, ali su potvrdili da su istrage u oba slučaja u toku.

Honduraski parlament je nedavno usvojio niz reformi u cilju suzbijanja nasilja i organizovanog kriminala u zemlji. Nove mere omogućavaju angažovanje vojske u poslovima javne bezbednosti i formiranje posebne jedinice za borbu protiv organizovanog kriminala. Takođe, reforme predviđaju mogućnost klasifikacije kriminalnih grupa i narko-kartela kao terorističkih organizacija.

U poslednje vreme, Sjedinjene Američke Države su pojačale pritisak na latinoameričke zemlje da preduzmu odlučnije korake protiv kriminalnih grupa. U maju su SAD označile dve poznate brazilske kriminalne organizacije kao terorističke, što je izazvalo različite reakcije među državama regiona. Neke zemlje, poput Meksika i Brazila, izrazile su protivljenje ovim merama, dok su druge, uključujući Ekvador i Honduras, podržale strože pristupe.

Prema zvaničnim podacima, stopa ubistava u Hondurasu iznosi 24 na 100.000 stanovnika. Nadležni ističu da su borba protiv kriminala i jačanje bezbednosti prioriteti državnih institucija. Istraga o napadu na radnike na plantaži i dalje je u toku, a vlasti pozivaju građane na saradnju i dostavljanje informacija relevantnih za slučaj.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Vazdušni udari u Ukrajini: 22 poginulih i 130 povređenih, Zelenski apeluje na evropsku pomoć

Zvanični Kijev poziva evropske partnere na hitnu isporuku PVO sistema nakon novih napada

Published

on

By

Zvanični Kijev poziva evropske partnere na hitnu isporuku PVO sistema nakon novih napada

U najnovijim vazdušnim udarima na Ukrajinu, život je izgubilo 22 ljudi, uključujući dvoje dece, dok je 130 osoba povređeno, saopšteno je iz ukrajinskih zvaničnih izvora. Napadi su ponovo ukazali na ranjivosti u protivvazdušnoj odbrani zemlje, a ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski naglasio je da trenutni nivo snabdevanja raketama nije dovoljan za zaštitu civila i infrastrukture.

Prema rečima ukrajinskog predsednika, nedostatak municije za protivvazdušnu odbranu direktno utiče na broj žrtava među civilima. On je izrazio saučešće porodicama stradalih i uputio apel zapadnim saveznicima za hitnu isporuku raketa, naprednih sistema i obaveštajnih podataka.

Zvanični Kijev upozorava da obaveštajni podaci ukazuju na mogućnost novih masovnih udara tokom naredne noći, zbog čega je, kako navode, neophodno kontinuirano i brzo snabdevanje odbrambenim sredstvima. “Nedostatak PVO raketa plaća se ljudskim životima”, istakao je ukrajinski predsednik u zvaničnoj izjavi, pozivajući na saradnju bez odlaganja i političkih prepreka.

Pored trenutne krize, poslednji napadi otvorili su i pitanje dugoročne bezbednosti Evrope. Ukrajinski zvaničnici navode da je evropskom kontinentu potreban sopstveni integrisani antibalistički sistem, sposoban da odgovori na savremene raketne pretnje i zaštiti stanovništvo. “Evropa mora izgraditi sopstveni suvereni štit”, poručeno je iz Kijeva, uz ocenu da se bezbednost Ukrajine ne može više posmatrati kao izolovani problem.

Istraga o posledicama napada i dalje traje, a vlasti pozivaju građane na oprez i poštovanje bezbednosnih preporuka.

Pročitaj još

Svet

Ruske regije suočene sa dugovima dok vojni troškovi dostižu 250 miliona evra po noći

Analitičari ukazuju na rastuće ekonomske pritiske i promenu narativa u državnim medijima

Published

on

By

Analitičari ukazuju na rastuće ekonomske pritiske i promenu narativa u državnim medijima

Najnoviji masovni napad ruskih snaga na ukrajinske gradove rezultirao je značajnom materijalnom štetom i visokim finansijskim izdacima za Moskvu, čija je vrednost u jednoj noći procenjena na oko 250 miliona evra, prema vojnim analitičarima. Tokom ovog koordinisanog napada korišćene su 73 balističke i krstareće rakete, kao i više od 650 kamikaza dronova. Ovakva upotreba naprednog naoružanja ima za cilj preopterećenje ukrajinske protivvazdušne odbrane, ali istovremeno izaziva značajan ekonomski pritisak na ruski budžet.

Dok se finansijska sredstva troše na ratne operacije, brojne ruske regije suočavaju se sa ozbiljnim budžetskim deficitima. Lokalnim vlastima nametnute su mere štednje, što je dovelo do smanjenja javne potrošnje, socijalnih davanja i ulaganja u osnovnu infrastrukturu. Ova situacija ukazuje na rastuću asimetriju između potreba stanovništva i prioriteta državne politike.

Prema izjavama analitičara, u poslednje vreme primećuje se promena u retorici državnih medija, koji su počeli da pripremaju domaću javnost na mogućnost vojnog neuspeha. Ovakvi narativi sugerišu da unutar političkog i vojnog vrha Rusije raste svest o neodrživosti trenutne dinamike sukoba. Promena medijske slike ima za cilj ublažavanje potencijalnih unutrašnjih nemira i političkih posledica ukoliko dođe do negativnog ishoda na frontu.

“Ova promena narativa može se tumačiti kao pokušaj pripreme javnosti za moguće posledice dugotrajnog sukoba”, navode analitičari. Dalji razvoj situacije zavisiće od sposobnosti vlasti da balansiraju između vojnih ciljeva i potreba sopstvenog stanovništva.

Pročitaj još

Svet

Evropska komisija odobrila Španiji 54 miliona evra pomoći zbog rasta cena goriva

Komisija procenila neophodnost intervencije, pomoć bi trebalo da ublaži finansijski pritisak na poljoprivredna preduzeća

Published

on

By

Komisija procenila neophodnost intervencije, pomoć bi trebalo da ublaži finansijski pritisak na poljoprivredna preduzeća

Evropska komisija je 15.06.2024. zvanično odobrila Španiji državnu pomoć u iznosu od 54 miliona evra (oko 6,3 milijardi dinara) radi podrške poljoprivrednim preduzećima koja su pogođena naglim rastom cena goriva, potvrđeno je u zvaničnom saopštenju. Odluka omogućava španskoj vladi da hitno interveniše i ublaži finansijski pritisak na sektor primarne poljoprivrede, sa ciljem očuvanja stabilnosti snabdevanja hranom.

Prema detaljima programa, podrška će se realizovati kroz direktna bespovratna sredstva, pri čemu poljoprivredne kompanije mogu računati na pomoć od 20 evrocenti po svakom litru dizela kupljenom u periodu od 22.03.2024. do 30.06.2024. godine. Ova mera predviđa pokrivanje do 70 procenata dodatnih troškova za gorivo nastalih usled aktuelnih geopolitičkih dešavanja na Bliskom istoku, što je izazvalo poremećaje na globalnom energetskom tržištu.

Evropska komisija je nakon pravne i ekonomske procene utvrdila da je španski plan u skladu sa pravilima Evropske unije o državnoj pomoći. Istaknuto je da je mera ocenjena kao neophodna, adekvatna i srazmerna, a ne narušava fer konkurenciju na zajedničkom tržištu. Pravni okvir za sprovođenje ove pomoći daje Privremeni krizni okvir za državnu pomoć zbog krize na Bliskom istoku (METSAF), usvojen krajem aprila 2026. godine.

Cilj ovog mehanizma je da državama članicama obezbedi fleksibilnost u zaštiti najizloženijih sektora privrede, među kojima su poljoprivreda, ribarstvo, transport i energetski intenzivne industrije. Španski program pomoći biće na snazi do 31.12.2026. godine, a Evropska komisija će u tom periodu pratiti ekonomske pokazatelje i situaciju na Bliskom istoku, radi moguće prilagodbe trajanja i obima mera.

“Ova privremena mera je nužan amortizer za evropska preduzeća dok se ne pronađe dugoročno rešenje kroz tranziciju ka zelenoj ekonomiji”, navodi se u saopštenju Evropske komisije. Pored subvencionisanja goriva, krizni okvir omogućava i privremena prilagođavanja u industrijskim sporazumima, čime države mogu brže reagovati na moguće dodatne energetske poremećaje.

Pročitaj još

U Trendu