Connect with us

Svet

Uticaj velikih donacija i neidentifikovanih fondova uoči izbora 2026. godine

Zvanični podaci pokazuju sve veću ulogu bogatih donatora i anonimnih finansijskih tokova u američkim izbornim procesima

Published

on

pexels-photo-5926312

Zvanični podaci pokazuju sve veću ulogu bogatih donatora i anonimnih finansijskih tokova u američkim izbornim procesima

Finansijski uticaj bogatih pojedinaca i neidentifikovanih izvora sredstava sve je izraženiji uoči parlamentarnih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama zakazanih za 2026. godinu, pokazuju podaci zvaničnih institucija. Milijarderi, kao što su menadžer hedž fonda Stiven Mandel i njegova supruga Suzan, nastavljaju da pružaju značajnu finansijsku podršku političkim kampanjama, navodi se u izveštajima Federalne izborne komisije.

Prema dostupnim informacijama, Mandelovi su prethodnih godina donirali više od 84 miliona dolara za kampanje kandidata Demokratske stranke, među kojima su Džo Bajden, Kamala Haris, Hilari Klinton i Džon Keri. Uoči izbora 2026. godine, ova porodica je već izdvojila gotovo 10 miliona dolara za podršku kandidatima na saveznom nivou, a izveštaji ukazuju da je moguće očekivati i dodatne donacije.

Jedan od iskusnih prikupljača sredstava Demokratske stranke, koji je bio angažovan na više predsedničkih kampanja, naveo je da su Mandelovi veoma uticajni i izdašni donatori, ali retko postavljaju zahteve ili uslove. Ovakvi slučajevi osvetljavaju trend u kome pojedinci sa velikim kapitalom postaju sve značajniji faktor u američkoj političkoj sceni, posebno kada se radi o finansiranju izbornih aktivnosti.

Uz porodicu Mandel, tokom izbornog ciklusa 2024. godine, ultra-bogati donatori su ukupno uložili više od tri milijarde dolara u različite izborne kampanje, pokazuju podaci Federalne izborne komisije. Među njima su i drugi istaknuti pojedinci iz poslovnog sektora koji su izdvojili stotine miliona dolara za podršku izabranim kandidatima i partijama.

Pored direktnih donacija, značajnu ulogu u finansiranju političkih aktivnosti igraju i takozvani “dark money” fondovi, odnosno sredstva čije poreklo nije transparentno objavljeno javnosti. Ovakvi fondovi omogućavaju donatorima da ostanu anonimni, a njihov uticaj na izborni proces predmet je javne rasprave i analize regulatornih tela. Zvanični podaci ukazuju na kontinuirani rast ovakvih tokova novca, što izaziva pitanja o transparentnosti i potencijalnom uticaju na donošenje političkih odluka.

Izbori za Kongres 2026. godine smatraju se ključnim za raspodelu snaga između Demokratske i Republikanske stranke. Oba politička bloka ulažu napore da obezbede dodatna sredstva i podršku, dok se javnost i stručnjaci bave pitanjima transparentnosti i regulacije finansiranja kampanja.

Prema izveštajima sa lica mesta, očekuje se da će tokom narednih meseci biti nastavljene aktivnosti velikih donatora i anonimnih fondova, dok se debate o zakonodavnim merama za povećanje transparentnosti nastavljaju na federalnom i državnom nivou.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

FIFA potvrđuje učešće Irana na Svetskom prvenstvu uprkos sukobu

Predsednik FIFA Gianni Infantino izjavio da će Iran nastupiti na takmičenju, iako traje konflikt sa SAD

Published

on

By

Predsednik FIFA Gianni Infantino izjavio da će Iran nastupiti na takmičenju, iako traje konflikt sa SAD

Predsednik FIFA Gianni Infantino potvrdio je 15. aprila 2026. godine da će fudbalska reprezentacija Irana učestvovati na predstojećem Svetskom prvenstvu, bez obzira na aktuelni ratni sukob između Irana i Sjedinjenih Američkih Država. Izjava je data tokom Foruma ‘Invest in America’, gde je Infantino naglasio značaj prisustva Irana na turniru, ističući da je njihovo učešće izvesno.

“Iranski tim sigurno dolazi”, rekao je Infantino. On je dodao da se nada da će do tada situacija biti mirnija, ali je potvrdio da je Iran kvalifikovan i da igrači žele da nastupe. Infantino je naglasio da sport treba da bude izvan politike, iako je priznao da to nije uvek moguće realizovati u praksi.

Infantino je dve nedelje pre ove izjave posetio mušku fudbalsku reprezentaciju Irana tokom njihovih priprema u Antaliji u Turskoj. Tom prilikom izrazio je pozitivne impresije o timu i ponovio da igrači pokazuju želju da nastupe na Svetskom prvenstvu.

Učestvovanje Irana na turniru dovedeno je u pitanje nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael izveli vazdušne udare na iransku teritoriju. U međuvremenu, američki predsednik Donald Tramp je tokom sastanka u Beloj kući sredinom marta izjavio da je Iran dobrodošao na prvenstvo, ali je kasnije na društvenim mrežama naveo da iz bezbednosnih razloga ne smatra da je prikladno da iranski tim učestvuje.

Nakon tih izjava, predsednik Fudbalskog saveza Irana potvrdio je da su u toku pregovori sa FIFA o mogućnosti da Iran svoje utakmice igra u Meksiku, umesto na teritoriji SAD ili Kanade, koje su, uz Meksiko, domaćini prvenstva.

Infantino je istakao da je cilj FIFA da svi kvalifikovani timovi, uključujući Iran, učestvuju na turniru, uz nadu da će politička situacija omogućiti bezbedno odvijanje takmičenja. Razgovori između FIFA, iranskog saveza i organizatora turnira su u toku, a dalji razvoj situacije zavisiće od bezbednosnih procena i diplomatskih odluka nadležnih institucija.

Pročitaj još

Svet

Iranska Nacionalna petrohemijska kompanija obustavila izvoz zbog poremećaja snabdevanja

Kompanija naredila povratak izvezenih pošiljki, prioritet domaće tržište nakon napada između 28. februara i 8. aprila

Published

on

By

Kompanija naredila povratak izvezenih pošiljki, prioritet domaće tržište nakon napada između 28. februara i 8. aprila

Iranska Nacionalna petrohemijska kompanija privremeno je obustavila izvoz petrohemijskih proizvoda, navodeći da je odluka doneta kako bi se stabilizovalo snabdevanje domaćeg tržišta, koje je poremećeno zbog američko-izraelskih udara na Iran između 28. februara i 8. aprila. Prema zvaničnoj izjavi, kompanija je naložila da se izvozne pošiljke, koje još nisu isporučene, vrate u zemlju.

Mohamad Motagi, direktor za razvoj nizvodnih industrija u kompaniji, naveo je da je podrška domaćoj industriji i potrošačima od velikog značaja u trenutnim okolnostima i da su uvedene dodatne kontrole kako bi se sprečio odliv proizvoda iz zemlje. Motagi je istakao da je zbog lošeg upravljanja potražnjom u nizvodnim industrijama bilo neophodno uvesti privremenu zabranu izvoza.

“Podrška domaćim proizvođačima ima prioritet, posebno nakon štete nastale tokom nedavnih neprijateljskih napada na zemlju”, navedeno je u pismu koje je Motagi ove sedmice uputio relevantnim sektorima. On je takođe naglasio da će kompanije preduzeti mere kako bi osigurale dovoljnu količinu sirovina za domaće proizvođače.

Iran je jedan od vodećih izvoznika polimera poput polietilena i polipropilena, kao i drugih petrohemijskih proizvoda koji se koriste u proizvodnji plastike i industrijske robe. Odluka o obustavi izvoza ostaje na snazi do daljnjeg, a prioritet je stabilizacija domaćeg tržišta.

Pročitaj još

Svet

Pentagon razmatra vojnu intervenciju na Kubi zbog pojačanih tenzija sa SAD

Američki vojni zvaničnici ubrzano pripremaju operativne planove, dok Havana najavljuje odbranu u slučaju napada

Published

on

By

Američki vojni zvaničnici ubrzano pripremaju operativne planove, dok Havana najavljuje odbranu u slučaju napada

Pentagon je u poslednjim danima intenzivirao pripreme za moguću vojnu operaciju na Kubi, navode izvori upoznati sa planiranjem, dok administracija predsednika Donalda Trampa razmatra naredne korake u odnosima sa ovom karipskom državom. Dva anonimna izvora potvrdila su da se radi o konkretnim vojnim merama koje bi mogle biti sprovedene u kratkom roku, ukoliko američki predsednik izda zvaničnu naredbu.

Ova mogućnost dolazi nakon što su početkom godine odnosi između Vašingtona i Havane dodatno pogoršani, posebno nakon ograničenja američkih isporuka nafte Kubi, što je deo šire strategije pritiska na tamošnju vlast. Prema dostupnim informacijama, američko Ministarstvo odbrane i Južna komanda SAD nisu još uvek komentarisali navode o pripremi vojne operacije.

Prvi izveštaji o potencijalnoj eskalaciji pojavili su se nakon što su interni dokumenti procureli u javnost, a potom su o njima razgovarali i politički krugovi u Vašingtonu. Zvaničnici obe zemlje potvrdili su da su u ranoj fazi pregovora u pokušaju da pronađu rešenje za trenutnu krizu, ali ostaje nepoznato kolika je spremnost na ustupke sa obe strane.

Iako je pažnja američke administracije poslednjih nedelja bila usmerena na sukob sa Iranom, tenzije u odnosima sa Kubom dodatno su pojačane. Predsednik Tramp izjavio je da bi Sjedinjene Države mogle “preuzeti Kubu” u nekom obliku, naglašavajući da ima slobodu da odluči o daljim potezima.

Kubanski predsednik Migel Dijaz Kanel izjavio je da će se njegova zemlja braniti u slučaju američke intervencije: “Borićemo se, branićemo se, i ako padnemo u borbi, umreti za otadžbinu znači živeti”, rekao je u intervjuu.

Dodatnu zabrinutost izazvala je i tajna američka operacija iz januara, kada je iz Venecuele izvučen bivši predsednik Nikolas Maduro, što je podstaklo nagađanja da bi Kuba mogla biti sledeća meta. Amerikanska blokada isporuka nafte dodatno je pogoršala ekonomsku i energetsku situaciju na ostrvu i povećala političke tenzije.

Pročitaj još

U Trendu