Connect with us

Svet

Ukrajina izvela masovan napad dronovima na više ruskih regiona i Krim

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo da je presretnut veliki broj dronova, napadi potvrđeni i na Krimu

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Nur andi ravsanjani gusma

Rusko ministarstvo odbrane saopštilo da je presretnut veliki broj dronova, napadi potvrđeni i na Krimu

Ukrajina je pokrenula jedan od najvećih napada dronovima na teritoriju Rusije i Krima od početka sukoba, saopštila je ruska državna novinska agencija, pozivajući se na podatke Ministarstva odbrane Rusije. Prema navodima ruskih zvaničnika, napad je obuhvatio 12 regiona u Rusiji kao i područje Krima, koji je pod ruskom kontrolom od 2014. godine.

Ministarstvo odbrane Rusije navelo je da je tokom ovog napada presretnuto 660 dronova, što predstavlja najveći broj dronova oborenih u jednom napadu u poslednjih godinu dana. Za poređenje, prethodni najveći ukrajinski napad ove vrste zabeležen je 17. maja, kada je prema ruskim podacima korišćeno 556 dronova.

Ukrajinske vlasti su, sa svoje strane, saopštile da su protivvazduhoplovne jedinice odbile ruski raketni napad, dok su stanovnici Kijeva izjavili za novinare na terenu da su videli presretanja raketa iznad glavnog grada, pri čemu je deo ostataka pao na tlo. Zvanične informacije o eventualnim žrtvama ili šteti ovom prilikom nisu objavljene.

Bezbednosna služba Ukrajine saopštila je da su ukrajinski dronovi pogodili dva vojna broda i više sistema protivvazdušne odbrane u regionu Kerča na Krimu. Istovremeno, ruski i ukrajinski izvori na društvenim mrežama naveli su da je došlo do udara na hemijsku fabriku Azot u Tulskom regionu Rusije. Ovo bi, ukoliko se potvrdi, bio drugi napad na ovu fabriku u poslednje dve nedelje. Međutim, međunarodni izvori nisu mogli nezavisno da potvrde da se napad zaista dogodio. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski ranije je istakao da je ova fabrika značajna za rusku proizvodnju eksploziva.

Analitičari smatraju da napadi na energetsku i industrijsku infrastrukturu, kada se dešavaju u kratkom vremenskom razmaku, mogu značajno uticati na sposobnost popravki i produžiti period u kome ključni objekti ostaju van funkcije.

Sukobi između Rusije i Ukrajine traju od februara 2022. godine, a napadi dronovima i raketama na vojne i infrastrukturne ciljeve sve su češći na obe strane. Do zaključenja ovog izveštaja nije bilo novih zvaničnih podataka o posledicama poslednjeg napada.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Dva snažna zemljotresa pogodila Venecuelu, 920 poginulih i hiljade nestalih

Spasilačke službe nastavljaju potragu, potvrđeno više stotina žrtava prema izjavama zvaničnika

Published

on

By

Spasilačke službe nastavljaju potragu, potvrđeno više stotina žrtava prema izjavama zvaničnika

Dva snažna zemljotresa pogodila su područje u blizini prestonice Venecuele, a prema poslednjim podacima, broj poginulih dostigao je 920, dok se oko 50.000 ljudi vodi kao nestalo, saopštio je Horhe Rodrigez, predsednik Narodne skupštine Venecuele. Spasilačke ekipe i dalje tragaju za preživelima ispod ruševina srušenih objekata.

Prema izjavama zvaničnika, u nizu razornih zemljotresa jedna žena je porodila bebu ispod ruševina zgrade, bez pristupa medicinskoj pomoći i električnoj energiji. Dobrovoljci su pomogli pri porođaju koristeći samo baterijsku lampu, dok su okupljeni štitili majku i novorođenče ćebadima.

Više od 250 zgrada je u potpunosti srušeno nakon dva potresa, prvi jačine 7,2 a drugi 7,5 stepeni, koji su se dogodili u razmaku od svega 39 sekundi. Hiljade građana još uvek su zarobljene ispod ruševina, a spasilačke službe ulažu napore da pristupe najugroženijima.

Zvanični podaci navode da je potvrđeno 589 poginulih, 2.980 povređenih i oko 57.000 nestalih osoba. Međutim, prema proceni Američkog geološkog zavoda, broj žrtava bi mogao biti i do 10.000. Potraga i spasavanje su u toku, a prioritet su ugroženi građani i izvlačenje preživelih iz ruševina.

“Spasilačke ekipe neprekidno rade na terenu i čine sve što je u njihovoj moći kako bi pronašle preživele i pružile pomoć povređenima”, navedeno je u zvaničnoj izjavi nadležnih službi.

Pročitaj još

Svet

Bakterija vibrio beleži porast u Mediteranu, zatvorene plaže u Španiji zbog zdravstvenih rizika

Zdravstvene vlasti izdale upozorenje, naučnici prate širenje infekcije i posledice klimatskih promena

Published

on

By

Zdravstvene vlasti izdale upozorenje, naučnici prate širenje infekcije i posledice klimatskih promena

Bakterija vibrio, poznata po tome što može izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije, sve češće se pojavljuje u vodama Sredozemnog mora, zbog čega su pojedine plaže u Španiji zatvorene, saopštili su zdravstveni zvaničnici. Stručnjaci navode da je širenje mikroorganizama povezano sa porastom temperature mora, dok se očekuje da problem postane izraženiji u narednim godinama.

Prema informacijama međunarodnih zdravstvenih organizacija, bakterija vibrio najčešće ulazi u organizam konzumiranjem sirovih ili nedovoljno kuvanih morskih plodova, posebno ostriga i školjki. Drugi način zaraze je kontaktom sa otvorenim ranama tokom plivanja u moru. Iako je rizik od infekcije putem hrane i dalje nizak, preporučuje se oprez tokom letnjih meseci.

Naučnici su zabeležili prisustvo ove bakterije i u severnijim evropskim vodama, uključujući Baltičko i Severno more, kao i duž obale Danske, a sličan trend primećen je i na istočnoj obali Sjedinjenih Država.

Simptomi infekcije nakon konzumiranja kontaminirane hrane uključuju bolove u stomaku, mučninu, povraćanje, dijareju, groznicu i drhtavicu. U slučaju kontakta sa oštećenom kožom, simptomi mogu biti crvenilo, bolni otok i upala oko rane. U ekstremnim slučajevima, može doći do nekrotizirajućeg fasciitisa, poznatog kao “bolest jedenja mesa”, ili do sepse, što može zahtevati ozbiljne medicinske intervencije.

Najrizičnije grupe su stariji, osobe sa oslabljenim imunitetom i pacijenti sa hroničnim bolestima. Stručnjaci preporučuju izbegavanje sirovih i nedovoljno kuvanih morskih plodova, kao i zaštitu rana vodootpornim zavojem pre ulaska u more. Ako dođe do kontakta rane sa morskom vodom, potrebno je odmah isprati mesto čistom slatkom vodom.

Zdravstveni stručnjaci ističu da je bakterija vibrio ranije bila retka, ali da rekordne temperature mora i sve veći broj kupača povećavaju rizik od infekcije. Evropski centar za kontrolu bolesti upozorava da bi se, ukoliko se trend zagrevanja nastavi, bakterija mogla proširiti i na nova područja.

Pročitaj još

Svet

SAD najavljuju uvođenje carina na robu iz zemalja sa digitalnim porezom

Bivši predsednik Donald Tramp zapretio merama protiv država koje uvode porez na digitalne usluge, dogovor sa EU još nije postignut

Published

on

By

Bivši predsednik Donald Tramp zapretio merama protiv država koje uvode porez na digitalne usluge, dogovor sa EU još nije postignut

Bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp najavio je mogućnost uvođenja carina od 100% na proizvode iz zemalja koje odluče da uvedu porez na digitalne usluge američkim kompanijama. Ova najava objavljena je putem društvenih mreža, a odnosi se pre svega na evropske države koje razmatraju ili su započele implementaciju takvog poreza.

Tramp je naveo da su, prema njegovim rečima, evropske države blizu donošenja odluka o digitalnom porezu, koji bi se odnosio na američke kompanije koje posluju na teritoriji te zemlje, ali nemaju fizičko prisustvo niti plaćaju porez na dobit. “Neka ova izjava bude upozorenje da će svaka zemlja koja uvede ovakav porez odmah biti suočena sa carinom od 100% na svu robu koja se šalje u Sjedinjene Države”, izjavio je Tramp.

U poruci je takođe naglašeno da bi takva carina bila uvedena bez odlaganja i da bi imala prednost u odnosu na postojeće trgovinske sporazume sa partnerima. Tramp je istakao da je rok za postizanje trgovinskog sporazuma između Sjedinjenih Država i Evropske unije 4. jul, a predloženo je da se carine na većinu evropskog izvoza ograniče na 15%. Međutim, porez na digitalne usluge nije deo trenutnog dogovora i ostaje tačka neslaganja između SAD i EU.

Prema podacima neprofitne organizacije koja se bavi pitanjima poreza, otprilike polovina evropskih članica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj predložila je, najavila ili već primenjuje porez na digitalne usluge. Stručnjaci navode da bi ovakvi porezi najviše pogodili američke kompanije koje pružaju digitalne servise na evropskom tržištu.

Trgovinske tenzije između SAD i Evropske unije traju duže vreme, a pitanje digitalnog poreza predstavlja jednu od glavnih prepreka za postizanje šireg dogovora o trgovini. Obe strane su do sada održale više rundi razgovora, ali konkretan dogovor u vezi sa digitalnim uslugama nije postignut.

Trampova izjava dolazi u trenutku kada su brojni evropski zakonodavci razmatrali nove modele oporezivanja digitalnih kompanija koje ostvaruju značajan prihod na njihovom tržištu, ali ne plaćaju porez na dobit u skladu sa tradicionalnim pravilima. Prethodno su postojali pokušaji da se kroz međunarodne inicijative postigne kompromis oko oporezivanja digitalnih usluga, ali bez konačnog rešenja.

Prema dostupnim informacijama, reakcije evropskih zvaničnika na najavu novih američkih carina za sada nisu zvanično saopštene. Razgovori između predstavnika SAD i EU o trgovinskim odnosima nastavljaju se, dok digitalni porez ostaje tema neslaganja.

Pročitaj još

U Trendu