Connect with us

Svet

Ubistvo Alija Laridžanija otvara pitanje stabilnosti političkog sistema Irana

Vlasti Irana ispituju posledice gubitka ključnog funkcionera za koordinaciju institucija

Published

on

Foto Izvor:

Vlasti Irana ispituju posledice gubitka ključnog funkcionera za koordinaciju institucija

Ali Laridžani, dugogodišnji šef nacionalne bezbednosti Irana i ključni koordinator među državnim institucijama, ubijen je prema tvrdnjama izraelskih izvora tokom sukoba na Bliskom istoku. Njegova smrt dovodi u pitanje buduću stabilnost iranskog političkog sistema, posebno zbog njegove uloge u održavanju balansa među konkurentskim centrima moći.

Laridžani je bio jedan od retkih funkcionera koji su imali pristup vrhovnom vođi i uživali poverenje kako domaćih tvrdolinijaša, tako i međunarodnih aktera. Njegov zadatak bio je da obezbedi protok informacija između institucija, koordinaciju diplomatskih kanala i sprečavanje unutrašnjih sukoba.

Struktura Islamske Republike Irana zasniva se na složenom sistemu nadležnosti i paralelnih institucija, gde je neophodna centralna koordinacija. Kako se navodi, Laridžanijeva institucionalna znanja i iskustvo nisu lako zamenjivi, što dodatno komplikuje trenutnu situaciju.

Iranske vlasti sada preispituju da li postoji osoba koja može preuzeti Laridžanijevu ulogu, s obzirom na to da je on decenijama gradio odnose sa ključnim međunarodnim partnerima i znao kako da uskladi različite interese unutar sistema. Njegova smrt otvara rizik od unutrašnjih nesuglasica i otežava potencijalne pregovore sa stranim državama.

Prema zvaničnim izjavama, ne postoje precizni mehanizmi za zamenu funkcije koju je Laridžani obavljao, što može dovesti do problema u funkcionisanju iranskih institucija. “Sistem zahteva osobu koja razume sve njegove delove i može ih uskladiti”, navodi se u analizi političkih prilika u Iranu.

Gubitak Laridžanija mogao bi imati značajan uticaj i na pregovore sa inostranstvom, posebno sa državama Zapada, s obzirom na njegovu sposobnost da posreduje između suprotstavljenih strana. Stručnjaci upozoravaju da ovo može otežati izlazak iz aktuelnog sukoba na Bliskom istoku i uticati na globalnu stabilnost.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Dva zemljotresa pogodila Karakas, zgrade oštećene i građani evakuisani

Nadležne službe sprovode istragu, ulice prekrivene prašinom, građani u panici napustili objekte

Published

on

By

Nadležne službe sprovode istragu, ulice prekrivene prašinom, građani u panici napustili objekte

Dva snažna zemljotresa pogodila su prestonicu Venecuele, Karakas, u sredu uveče sa razmakom od svega 39 sekundi, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Prema dostupnim informacijama, zemljotresi su izazvali ozbiljna oštećenja na zgradama, dok su građani u panici napuštali objekte zbog opasnosti od urušavanja.

Na društvenim mrežama pojavili su se snimci na kojima se vidi urušavanje zgrada i oblaci prašine koji prekrivaju gradske ulice. Građani su viđeni kako beže na sigurno dok se tlo treslo, a materijalna šteta je vidljiva na više lokacija širom grada.

Nadležne službe su odmah izašle na teren i započele istragu o uzrocima i posledicama zemljotresa. Prema navodima iz zvaničnih izvora, u toku je procena štete na objektima i infrastrukturi, a ekipe su angažovane na evakuaciji stanovništva iz najugroženijih oblasti.

“Svi raspoloživi resursi su stavljeni u pripravnost i radimo na obezbeđivanju građana i utvrđivanju stepena oštećenja”, navedeno je u saopštenju nadležnih službi.

Trenutno nema zvaničnih informacija o žrtvama ili povređenima, a nadležne institucije apeluju na građane da prate uputstva i ostanu van oštećenih objekata dok traje procena bezbednosti.

Pročitaj još

Svet

Senat SAD odbio predlog za ograničenje predsedničkih ovlašćenja u vezi sa Iranom

Predlog o povlačenju američkih snaga iz sukoba sa Iranom odbijen u Senatu, izveštavaju međunarodni mediji

Published

on

By

Predlog o povlačenju američkih snaga iz sukoba sa Iranom odbijen u Senatu, izveštavaju međunarodni mediji

Senat Sjedinjenih Američkih Država odbio je u sredu uveče predlog kojim bi se ograničila ovlašćenja predsednika Donalda Trampa u vođenju vojnih operacija protiv Irana. Glasanje je završeno sa 50 glasova protiv i 47 za, a dva republikanska senatora, Suzan Kolins i Lisa Murkovski, podržala su predlog zajedno sa većinom demokratskih senatora. Republikanski senator Rand Pol bio je uzdržan, dok je demokratski senator Džon Feterment glasao protiv.

Predlog, koji je podneo demokratski senator Tim Kejn, predviđao je da predsednik bude obavezan da povuče američke oružane snage iz bilo kakvih neprijateljstava protiv Irana, osim ako za to ne postoji izričito odobrenje Kongresa. Prema navodima iz Senata, ovaj predlog je deo šireg nastojanja da se pojača nadzor Kongresa nad upotrebom vojne sile u inostranstvu.

Samo dan ranije, četiri republikanska senatora su podržala sličnu rezoluciju koju je prethodno usvojio Predstavnički dom, čime je omogućeno njeno usvajanje tesnom većinom. Ti isti republikanci su u prethodnom mesecu glasali za nastavak procedure u vezi sa Kejnovom rezolucijom, što je označeno kao prvi put da je ovakav predlog prošao proceduralnu prepreku u Senatu nakon više neuspešnih pokušaja.

Iako bi usvajanje rezolucije formalno ograničilo mogućnost predsednika da koristi vojnu silu protiv Irana bez saglasnosti Kongresa, njen praktični efekat je neizvestan, jer bi predsednik Tramp, prema ocenama senatskih izvora, verovatno iskoristio pravo veta. Administracija predsednika Trampa ističe da su trenutne mere u skladu sa zakonima i da su preduzete radi zaštite američkih interesa.

Debata oko ovlašćenja predsednika za upotrebu oružanih snaga bez prethodnog odobrenja Kongresa aktuelna je u američkoj politici već duže vreme, posebno u kontekstu napetosti sa Iranom i drugih međunarodnih izazova. Predstavnici obe partije izražavaju različite stavove po ovom pitanju, pri čemu deo senatora smatra da je neophodno veće uključivanje zakonodavne grane vlasti u odluke o vojnoj intervenciji.

Ovim glasanjem, Senat je potvrdio postojeću praksu u kojoj izvršna vlast ima značajnu slobodu u odlučivanju o upotrebi vojne sile, dok Kongres nastavlja da raspravlja o mogućim promenama u budućnosti. Prethodni pokušaji ograničenja predsedničkih ovlašćenja u ovom domenu više puta su nailazili na proceduralne prepreke ili nisu dobili potrebnu većinu.

Pročitaj još

Svet

Vojni regruti ponovo obavezni na vakcinaciju protiv gripa zbog epidemije na bazi u Teksasu

Pentagon potvrdio vraćanje obavezne vakcinacije za regrute, dok se na bazi Laclend beleži povećan broj slučajeva gripa

Published

on

By

Pentagon potvrdio vraćanje obavezne vakcinacije za regrute, dok se na bazi Laclend beleži povećan broj slučajeva gripa

Sve grane američke vojske obnovile su početkom ovog meseca obavezu vakcinacije protiv gripa za nove regrute, što predstavlja izuzetak od ranije odluke sekretara odbrane o ukidanju obavezne vakcinacije, potvrdio je zvaničnik Pentagona. Ova mera doneta je u trenutku kada se na bazi Laclend u Teksasu, gde se sprovodi osnovna vojna obuka za Ratno vazduhoplovstvo, registruje epidemija gripa sa 275 potvrđenih slučajeva u poslednjim nedeljama, prema navodima kongresnog službenika upoznatog sa situacijom. Proces ponovnog uvođenja obavezne vakcinacije za regrute započet je pre nego što je epidemija na Laclendu postala javno poznata.

Na bazi Laclend uvedene su mere za suzbijanje širenja infekcije. Prema izjavama portparola Ratnog vazduhoplovstva, osoblje prati stanje regruta koji su možda bili izloženi virusu, a onima sa simptomima pruža se odgovarajuća terapija, uključujući antivirusne lekove.

Sekretar odbrane je krajem aprila najavio da će godišnja vakcina protiv gripa postati dobrovoljna za pripadnike vojske. U video poruci objavljenoj na društvenim mrežama, naveo je da je prethodna praksa bila preširoka i da nije racionalna. Međutim, već početkom maja vojni resori su podneli zahtev za izuzeće, kojim se omogućava zadržavanje obavezne vakcinacije za određene pripadnike, posebno za nove regrute. Kongresni službenici navode da su ova izuzeća i formalno odobrena početkom juna.

Prema navodima izvora upoznatih sa situacijom, izuzeća uglavnom važe za pripadnike koji su u fazi osnovne ili napredne obuke, s obzirom na povećan rizik od širenja zaraze u kolektivnim uslovima. Zvaničnici navode da je cilj ovih mera očuvanje operativne sposobnosti i zaštita zdravlja osoblja u uslovima kada je pojava gripa potvrđena na više lokacija.

Epidemija na bazi Laclend dodatno je podstakla raspravu o javnozdravstvenim merama u vojsci. Vojni zvaničnici ističu da se situacija pomno prati i da su preduzete sve preporučene mere kako bi se ograničilo dalje širenje infekcije među regrutima.

Obavezna vakcinacija protiv gripa bila je standardna praksa u američkoj vojsci do nedavne promene politike, a izuzeci u vezi sa ovom obavezom razmatraju se u skladu sa epidemiološkom situacijom i preporukama zdravstvenih stručnjaka. S obzirom na aktuelnu epidemiju, prioritet je zaštita zdravlja regruta i održavanje kontinuiteta obuke.

Pročitaj još

U Trendu