Connect with us

Svet

Svemirska sonda Voyager 1 dostigla udaljenost od jednog svetlosnog dana od Zemlje

Voyager 1 sada je najudaljeniji ljudski objekat u svemiru, prenos signala traje 24 časa.

Objavljeno pre

,

Svemirska sonda Voyager 1 dostigla udaljenost od jednog svetlosnog dana od Zemlje Foto Izvor: Pixabay / PIRO4D

Voyager 1 sada je najudaljeniji ljudski objekat u svemiru, prenos signala traje 24 časa.

NASA je saopštila da je svemirska sonda Voyager 1, lansirana 1977. godine, dostigla udaljenost od jednog svetlosnog dana od Zemlje. Ovaj značajan trenutak zabeležen je rano u sredu, kada je sonda prešla više od 16 milijardi milja od naše planete, što je čini najudaljenijim ljudskim artefaktom u svemiru. Prema saopštenju, radio signali koje šalje Voyager 1 sada putuju 24 časa do kontrolnog centra na Zemlji.

Jedan svetlosni dan za Voyager 1

Voyager 1 je lansiran kako bi omogućio prvi bliski pogled na Jupiter, Saturn i njihove mesece. Na svom putovanju kroz Sunčev sistem, sonda je nastavila da šalje podatke o magnetnim poljima, naelektrisanim česticama i talasima plazme iz međuzvezdanog prostora, dok joj energija postepeno opada. Brzina sonde iznosi gotovo 38.000 milja na sat, a tim od 13 stručnjaka prate njene signale iz Jet Propulsion Laboratory centra.

Voyager 2 i nastavak istraživanja

Pored Voyager 1, sličan uspeh beleži i njegova sestrinska letelica Voyager 2. Ona je, na drugačijoj putanji, posetila Uran i Neptun pre nego što je 2018. godine ušla u međuzvezdani prostor, šest godina nakon prve sonde. Oba uređaja i dalje šalju dragocene podatke, uprkos tome što se udaljavaju od Sunca i što im signali postaju sve slabiji.

Važnost podviga i budući izazovi

Na osnovu najnovijih podataka, signal od Voyager 1 stići će do kontrolora tek u četvrtak, 24 časa nakon što je sonda prošla granicu jednog svetlosnog dana. Ovaj događaj potvrđuje izuzetnu trajnost i značaj letelice za proučavanje prostora između zvezda. Tim stručnjaka će analizirati nove informacije čim signal stigne do NASA-inog centra.

Istorijski značaj misije Voyager

Lansiran na raketi Titan 2. avgusta 1977. godine, Voyager 1 je postao simbol ljudske radoznalosti i tehničkog napretka. Na taj način, misija nastavlja da inspiriše nove generacije istraživača svemira i pruža dragocene podatke o nepoznatim predelima našeg kosmičkog okruženja.

Pročitaj još

Svet

Boris Pistorijus o udarima na vojne ciljeve u Rusiji: Prava tema su napadi na infrastrukturu u Ukrajini

Nemački ministar odbrane istakao je da su udari na vojne ciljeve u Rusiji legalni, dok napade na civilnu infrastrukturu u Ukrajini naziva terorizmom.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Boris Pistorijus o udarima na vojne ciljeve u Rusiji: Prava tema su napadi na infrastrukturu u Ukrajini

Nemački ministar odbrane istakao je da su udari na vojne ciljeve u Rusiji legalni, dok napade na civilnu infrastrukturu u Ukrajini naziva terorizmom.

Boris Pistorijus, nemački ministar odbrane, izneo je stav da su udari na vojne ciljeve u Rusiji legalni i legitimni potezi u okviru oružanih sukoba. On je naglasio da su ovakve akcije usmerene isključivo protiv strateških vojnih objekata i vojnih ciljeva, dok je pažnju javnosti usmerio na napade na civilnu infrastrukturu u Ukrajini. Prema njegovim rečima, prava tema treba da budu teroristički napadi na energetsku, vodovodnu i toplovodnu infrastrukturu, koji svakodnevno pogađaju civile.

Udari na vojne ciljeve: stav nemačkog ministra odbrane

Tokom zvanične izjave, Boris Pistorijus je ocenio da su kritike usmerene na napad vojne namene unutar Rusije “prilično glupe”. Prema njegovom mišljenju, međunarodno pravo dozvoljava ciljanje vojnih objekata, što udare na takve ciljeve čini legitimnim vojnim radnjama. S druge strane, istakao je da napadi na civilnu infrastrukturu nemaju opravdanje i predstavljaju ozbiljno kršenje pravila ratovanja.

Napadi na infrastrukturu u Ukrajini kao ključna tema

Pistorijus je posebno naglasio važnost osude napada na civilnu infrastrukturu u Ukrajini. On smatra da se svakodnevni i svakonoćni napadi na energetske, vodovodne i toplovodne sisteme mogu smatrati terorizmom. “O tome treba govoriti”, naveo je ministar, ističući da je fokus javnosti pogrešno usmeren na zakonite vojne operacije, umesto na napade koji direktno ugrožavaju život civilnog stanovništva. Takođe, prema njegovim rečima, međunarodna zajednica bi trebalo da posveti više pažnje i resursa zaštiti civila i infrastrukture.

Pravni i politički kontekst

Prema tumačenju Borisa Pistorijusa, razlika između legitimnih vojnih ciljeva i nedopustivih napada na civile ključna je za razumevanje trenutne situacije u Ukrajini. On je pozvao na jasno razlikovanje vojnih operacija koje su usmerene na vojnu infrastrukturu od onih koje pogađaju civile i njihovu svakodnevicu. Zbog toga, smatra da je važno da se u međunarodnoj raspravi više ističe značaj zaštite civilnog stanovništva i infrastrukture u ratnim uslovima.

Fokus na zaštitu civila

Na kraju, Pistorijus je zaključio da bi pažnja međunarodne zajednice trebalo da se usmeri na sprečavanje napada na civilnu infrastrukturu u Ukrajini. Kako je istakao, takvi napadi predstavljaju ozbiljan bezbednosni i humanitarni problem koji prevazilazi uobičajene okvire ratovanja. Pravni temelji razlikuju vojnu od civilne mete, a poštovanje tih normi je, prema njegovim rečima, od suštinskog značaja za očuvanje ljudskih života i osnovnih uslova za život tokom oružanih sukoba.

Pročitaj još

Svet

Radoslav Sikorski o ruskim predlozima: Evropska bezbednost već postoji kroz NATO i OEBS

Sikorski je istakao da Moskva ne poštuje osnovne principe OEBS-a i da evropska bezbednost zavisi od postojećih institucija.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Radoslav Sikorski o ruskim predlozima: Evropska bezbednost već postoji kroz NATO i OEBS

Sikorski je istakao da Moskva ne poštuje osnovne principe OEBS-a i da evropska bezbednost zavisi od postojećih institucija.

Radoslav Sikorski, potpredsednik poljske vlade i ministar spoljnih poslova, odbacio je ruske predloge vezane za novu evropsku bezbednosnu arhitekturu. Prema njegovim rečima, evropska bezbednost već postoji kroz NATO, Evropsku uniju i OEBS. Sikorski je naglasio da Moskva nije poštovala svih deset osnovnih principa OEBS-a, što dodatno otežava izgradnju poverenja u nove inicijative.

Zašto je Sikorski odbio ruske predloge

Sikorski je gostovao u emisiji „Kropka nad i“ na poljskoj televiziji, gde je detaljno objasnio razloge za neprihvatanje ruskih bezbednosnih inicijativa. On je naveo da postojeća evropska bezbednost funkcioniše na bazi prethodno uspostavljenih dogovora i institucija. Prema njegovim rečima, dodatni sporazumi sa Moskvom bili bi neosnovani jer do sada nisu ispoštovani ni postojeći principi.

Evropska bezbednost i OEBS: ključni principi

Sikorski je posebno istakao značaj OEBS-a i njegovih deset osnovnih principa kao temelja evropske bezbednosti. Prema njegovoj proceni, Moskva je prekršila sve ove principe, zbog čega, kako je rekao, ne postoji mogućnost za verodostojan novi dogovor sa Rusijom. On je naglasio da je poverenje osnova svake bezbednosne arhitekture i da je bez njegovog poštovanja teško zamisliti stabilne odnose u Evropi.

Stav Poljske prema predlozima iz Moskve

Poljska ostaje čvrsta u stavu da je evropska bezbednost najbolje očuvana kroz saradnju sa saveznicima u okviru NATO-a, Evropske unije i OEBS-a. Sikorski je podvukao da je svaki pokušaj izgradnje paralelnih struktura ili novih dogovora sa Rusijom bez poštovanja postojećih obaveza unapred osuđen na neuspeh. Pored toga, on je naglasio da je transparentnost ključna za izgradnju poverenja među evropskim državama.

Šta dalje za evropsku bezbednost

S obzirom na trenutne okolnosti, evropska bezbednost i dalje će se oslanjati na postojeće institucije i međunarodne dogovore. Sikorski je zaključio da je prioritet nastavak saradnje među državama članicama NATO-a, Evropske unije i OEBS-a kao garant stabilnosti i predvidljivosti u regionu. Prema njegovim rečima, samo tako će biti moguće očuvati mir i sigurnost u Evropi.

Pročitaj još

Svet

Ilja Ponomarenko o Krimskom mostu: Crvene linije Moskve bez odgovora

Ruski predsednik Vladimir Putin nije javno reagovao na oštećenje Krimskog mosta, dok portparol Kremlja obećava obnovu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ilja Ponomarenko o Krimskom mostu: Crvene linije Moskve bez odgovora – napad na Krimski most

Ruski predsednik Vladimir Putin nije javno reagovao na oštećenje Krimskog mosta, dok portparol Kremlja obećava obnovu.

Ukrajinski novinar i vojni komentator Ilja Ponomarenko analizirao je izostanak ruske odmazde nakon napada na Krimski most, ističući da je još jedna „apsolutna crvena linija” Moskve pala bez nuklearnog odgovora. Prema njegovim rečima, napad na ovaj infrastrukturni objekat nije izazvao dramatičnu vojnu reakciju Rusije, uprkos godinama oštre retorike i upozorenja o posledicama.

Kako navodi Ponomarenko, ruski predsednik Vladimir Putin nije se javno obratio nakon incidenta, već je, prema dostupnim informacijama, u tišini otputovao u Kinu. Istovremeno, portparol Kremlja Dmitrij Peskov ograničio se na izjavu da će Rusija obnoviti most i učiniti ga boljim nego ranije, bez naznaka o mogućim vojnim merama ili eskalaciji. Ova reakcija, smatra Ponomarenko, pokazuje promenu u pristupu zvanične Moskve prema takozvanim „crvenim linijama”.

Reakcije nakon napada na Krimski most

Ponomarenko ističe da napad na Krimski most ponovo otvara pitanje stvarnih granica ruskog odgovora u sukobu sa Ukrajinom. Iako je most godinama važio za simbol ruskog prisustva na Krimu i bio zaštićen oštrom retorikom, zvanična reakcija ovog puta ostala je ograničena na obećanje obnove, bez konkretnih vojnih poteza.

Takođe, ruski predsednik Vladimir Putin nije javno komentarisao događaj. Prema navodima, odmah nakon napada odlučio je da otputuje u Kinu, što je Ponomarenko protumačio kao signal da Moskva bira izbegavanje direktne eskalacije. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je tek da će most biti obnovljen, čime je pokušao da smiri tenzije i fokus prebaci na infrastrukturu, a ne na mogući vojni odgovor.

Šta znači izostanak ruske odmazde?

Ponomarenko smatra da je izostanak ruskog odgovora na napad na Krimski most pokazatelj promenjenih prioriteta ruske politike u sukobu sa Ukrajinom. Uprkos prethodnim tvrdnjama da bi napad na ovakve ciljeve izazvao najteže posledice, uključujući pretnje nuklearnim odgovorom, događaj je prošao bez konkretne reakcije Kremlja.

Na taj način, prema Ponomarenku, još jedna „apsolutna crvena linija” izgubila je svoje značenje u praksi. Ova situacija dodatno otvara prostor za analizu budućih poteza Moskve i Ukrajine, kao i potencijalnih promena u vođenju rata i komunikaciji sa međunarodnom javnošću.

Konačno, ostaje da se vidi da li će ovakav pristup zvanične Moskve postati nova praksa ili će u slučaju ponovljenih napada uslediti drugačiji odgovor. Za sada, izostanak ruske odmazde na napad na Krimski most ostaje tema analize i komentara vojnih posmatrača.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link