Connect with us

Svet

Sudar broda aktivista i industrijskog plovila za ulov krila zabeležen kod Antarktika

Norveška kompanija potvrdila incident, posada nije povređena, istraga najavljena

Published

on

pexels-photo-5334316

Norveška kompanija potvrdila incident, posada nije povređena, istraga najavljena

Brod kojim upravlja organizacija osnovana od strane aktiviste protiv lova na kitove Pola Votsona sudario se sa industrijskim brodom za ulov krila kod Antarktika 1. aprila 2026. godine, potvrđeno je iz norveške kompanije Aker QRILL Co. Prema navodima vlasnika norveškog broda, do sudara je došlo u blizini Antarktika, a posada drugog plovila, pod imenom M/V Bandero, bila je uključena u incident dok je plovila pod zastavom Fondacije Kapetana Pola Votsona.

Na video snimku koji je dostavljen međunarodnim medijima vidi se kako M/V Bandero prilazi zadnjem delu ribarskog broda, nakon čega je došlo do kontakta sa levom stranom industrijskog plovila pod nazivom Antarctic Sea. Kompanija Aker je izjavila da je brod aktivista došao veoma blizu rezervoara za dizel gorivo, što je, kako navode, moglo uzrokovati ekološki incident u području gde se nalaze brojne vrste kitova, foka i morskih ptica koje zavise od populacije krila.

Iz kompanije Aker saopšteno je da su članovi posade multinacionalnog porekla bili potreseni, ali da niko nije povređen. Takođe je najavljeno da će preduzeti sve pravne korake u vezi sa incidentom. “Naša posada bila je izložena riziku u nekim od najudaljenijih voda na svetu, a samo je sreća sprečila potencijalnu ekološku štetu,” izjavio je direktor kompanije Aker Webjørn Barstad.

Krill, koji se lovi u ovim vodama, predstavlja osnovnu hranu za kitove i značajan je deo ekosistema Južnog okeana, kao i važnu sirovinu za industriju dodataka ishrani i stočne hrane. Incident se događa u trenutku kada raste interesovanje i zabrinutost zbog intenziteta ulova krila u ekološki osetljivim područjima Antarktika.

Fondacija Kapetana Pola Votsona nije komentarisala navode o motivima sudara niti iznela svoju verziju događaja. Detalji o eventualnim oštećenjima brodova nisu objavljeni. Nezavisno nije moguće potvrditi sve okolnosti incidenta, dok su međunarodni posmatrači najavili praćenje daljeg toka istrage.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Stejt department menja test za diplomate i uvodi predavanja o novoj spoljnopolitičkoj strategiji

SAD najavile izmene u testiranju budućih diplomata i obuku u skladu sa aktuelnim prioritetima, potvrđeno iz Stejt departmenta

Published

on

By

SAD najavile izmene u testiranju budućih diplomata i obuku u skladu sa aktuelnim prioritetima, potvrđeno iz Stejt departmenta

Stejt department Sjedinjenih Američkih Država saopštio je u sredu da sprovodi izmene u proceduri testiranja kandidata za poziciju službenika spoljne službe, kako bi ispit odražavao ciljeve aktuelne spoljnopolitičke strategije i odgovorio na „izazove 21. veka“. Novo usmerenje, prema zvaničnim informacijama, podrazumeva izmenu sadržaja testa sa akcentom na zasluge u procesu selekcije, pri čemu se ukidaju pitanja koja su bila usmerena na proveru usklađenosti kandidata sa principima raznolikosti, jednakosti i inkluzije.

Portparol Stejt departmenta naveo je da se ovom promenom modernizuje proces selekcije kako bi budući američki diplomati bili spremni da zastupaju nacionalne interese na globalnoj sceni. Prema njegovim rečima, obuka će obuhvatiti veštine poput javnog nastupa, pregovaranja i upoznavanja sa teorijom međunarodnih odnosa, sa posebnim fokusom na teme kao što su komercijalna diplomatija i strateško planiranje. Zvaničnici su pozvali građane iz cele zemlje da se prijave za učešće na konkursu za nove članove spoljne službe.

Uz izmene u testiranju, najavljeno je i ukidanje dosadašnje Kvalifikacione komisije, koja je do sada pregledala i bodovala dokumentaciju kandidata u višenedeljnim procedurama. Umesto toga, biće uveden novi pisani test, a zvaničnici objašnjavaju da je sposobnost kritičkog mišljenja i jasnoće u pisanju i dalje ključna za buduće diplomate.

Pored izmena u procesu selekcije, Stejt department je najavio i promene u programu obuke za nove službenike, poznatom kao A-100. U okviru tog programa, predviđena su predavanja iz diplomatske istorije i američke spoljnopolitičke strategije, uključujući analize govora i radova ranih američkih predsednika i autora Federalističkih spisa.

Ove izmene deo su šire inicijative za modernizaciju rada najstarijeg američkog državnog organa. Cilj promena, prema zvaničnim navodima, jeste prilagođavanje procesa selekcije i obuke potrebama savremene diplomatije i novim prioritetima spoljne politike.

Pročitaj još

Svet

Zatvaranje Ormuskog moreuza moglo bi dodatno uticati na cene nafte i gasa

Ekonomisti upozoravaju na moguće posledice po globalno tržište energenata, dok se očekuju nove izjave zvaničnika SAD

Published

on

By

Ekonomisti upozoravaju na moguće posledice po globalno tržište energenata, dok se očekuju nove izjave zvaničnika SAD

Ekonomski stručnjaci upozoravaju da bi nastavak zatvaranja Ormuskog moreuza mogao dovesti do daljeg povećanja cena nafte i gasa na svetskom tržištu. Ova procena dolazi nakon što je predsednik SAD izjavio da očekuje kraj sukoba sa Iranom u naredne dve do tri nedelje, što je privremeno uticalo na smanjenje cene nafte i rast berzanskih indeksa. Međutim, prema mišljenju više ekonomista, optimizam na finansijskim tržištima može biti kratkotrajan ukoliko ne dođe do brzog ponovnog otvaranja strateški važnog moreuza.

Paul Krugman, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, izjavio je za međunarodne medije da su scenariji značajnog rasta cene nafte izuzetno realni. On je naveo mogućnost da cena barela nafte dostigne 150, pa čak i 200 američkih dolara, ukoliko se trenutna situacija nastavi. Na cenu benzina u Sjedinjenim Američkim Državama, koja je vezana za globalnu cenu nafte, nastavak blokade moreuza mogao bi da utiče tako što bi prosečna cena nastavila da se penje iznad četiri dolara po galonu, saopštio je Bernard Yaros, vodeći ekonomista u kompaniji Oxford Economics.

Prema poslednjim izveštajima, prosečna cena benzina u SAD u sredu je dostigla 4,06 dolara po galonu, što je najviši nivo od avgusta 2022. godine. Zvaničnici navode da bi svako dodatno produžavanje zatvorenosti Ormuskog moreuza moglo održati ili povećati ovaj trend rasta cena.

Ormuzki moreuz je jedan od najvažnijih pomorskih prolaza za izvoz nafte iz Persijskog zaliva. Blokada ovog prolaza ima direktan uticaj na globalni snabdevanje energentima. Analitičari ističu da će buduća kretanja zavisiti od razvoja situacije na terenu i eventualnih političkih dogovora.

Predsednik SAD najavio je novo obraćanje javnosti povodom sukoba sa Iranom, dok ekonomski eksperti i dalje prate kretanja na berzama i potencijalne posledice po svetsku ekonomiju. Prema navodima izvora, dalji razvoj situacije zavisiće od odluka političkih aktera i spremnosti na pregovore. Nezavisno nije moguće potvrditi sve procene o mogućim cenama nafte i gasa u narednom periodu.

Pročitaj još

Svet

Donald Tramp zapretio obustavom isporuke oružja Ukrajini zbog spora o Ormuskom moreuzu

Tri američka zvaničnika navode da je pretnja usledila nakon što su evropski saveznici odbili učešće u deblokadi strateškog prolaza

Published

on

By

Tri američka zvaničnika navode da je pretnja usledila nakon što su evropski saveznici odbili učešće u deblokadi strateškog prolaza

Američki predsednik Donald Tramp zapretio je da će Sjedinjene Američke Države obustaviti isporuku oružja Ukrajini ukoliko evropski saveznici ne pristanu da se pridruže koaliciji za deblokadu Ormuskog moreuza, navode izvori upoznati sa dešavanjima. Prema navodima tri neimenovana američka zvaničnika, Tramp je ovakav stav izneo nakon što su članice NATO, pre svega iz Evrope, odbile zahtev za angažovanje u ovom strateškom regionu.

Generalni sekretar NATO Mark Rute reagovao je na Trampovu pretnju time što je insistirao da Francuska, Nemačka i Velika Britanija izdaju zajedničku izjavu kojom bi izrazile spremnost da daju doprinos obezbeđivanju sigurnog prolaza kroz Ormuski moreuz. Kako navode izvori, izjava je brzo sastavljena, a ostale zemlje su se priključile naknadno zbog kratkog vremenskog roka.

Tramp je ranije isticao nezadovoljstvo evropskim saveznicima zbog, kako navodi, nedovoljne podrške Sjedinjenim Državama u konfliktu sa Iranom, dok istovremeno rat u Ukrajini prikazuje kao pretežno evropski problem. “Mi smo tu da štitimo NATO i evropske saveznike od Rusije, ali oni nisu tu za nas. To je smešno”, rekao je Tramp prošle nedelje tokom sastanka svog kabineta.

U današnjoj izjavi za javnost, Tramp je najavio da planira da razmotri mogućnost povlačenja SAD iz NATO, što će biti tema njegovog obraćanja američkoj javnosti. Prema navodima izvora, mehanizam za prioritetnu nabavku oružja za Ukrajinu mogao bi biti suspendovan ukoliko evropske države ne promene stav. “Rute je insistirao na zajedničkoj izjavi jer je Tramp zapretio da će se povući iz ovog mehanizma i iz podrške Ukrajini uopšte”, rekao je jedan od izvora.

Situacija je i dalje napeta, a zvaničnici najavljuju nastavak razgovora među saveznicima o zajedničkom pristupu bezbednosnim pitanjima u regionu Ormuskog moreuza i podršci Ukrajini.

Pročitaj još

U Trendu