Connect with us

Svet

Sjedinjene Američke Države pojačale vazdušne operacije u moreuzu Hormuz

Vojni zvaničnici potvrdili upotrebu A-10 aviona dok traje zabrinutost zbog iranskih napada

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Vojni zvaničnici potvrdili upotrebu A-10 aviona dok traje zabrinutost zbog iranskih napada

Kriza u moreuzu Hormuz traje već 21 dan, a najnoviji izveštaji ukazuju da Sjedinjene Američke Države intenziviraju vazdušne operacije zbog pretnji iranskih gerilskih napada na brodove. Prema zvaničnim vojnim izvorima, Iran koristi male čamce, minipodmornice i skutere sa eksplozivom za potencijalne napade na tankere, što izaziva zabrinutost među međunarodnim partnerima.

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da ne planira slanje kopnenih trupa, ali je potvrdio da je američka vojska dobila nalog za sistematsko onesposobljavanje iranskih kapaciteta. Zvaničnici navode da bi eventualni napad na ostrvo Harg, ključnu tačku za izvoz iranske nafte, mogao značajno uticati na ekonomske tokove u regionu.

Interni dokument odbrambene obaveštajne agencije ukazuje na mogućnost blokade Hormuza u trajanju od jednog do šest meseci, iako zvanični izvori to nazivaju malo verovatnim. Uprkos tome, cene nafte su zabeležile nagli skok na svetskim tržištima.

General Den Kejn potvrdio je da su američki jurišni avioni A-10 Warthog već angažovani u operacijama iznad moreuza, sa zadatkom da uklone potencijalne iranske pretnje, uključujući dronove i brze čamce. “Situacija je izuzetno dinamična i preduzimamo sve mere da zaštitimo pomorski saobraćaj”, izjavio je jedan od vojnih zvaničnika.

Istraga i nadzor situacije u regionu su u toku, dok međunarodna zajednica prati razvoj događaja i potencijalne posledice po globalnu energetsku stabilnost.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Iran izvršio egzekuciju muškarca optuženog za špijunažu u korist izraelske obaveštajne službe

Iransko pravosuđe potvrdilo pogubljenje, slučaj deo serije sličnih presuda u kontekstu aktuelnih tenzija

Published

on

By

Iransko pravosuđe potvrdilo pogubljenje, slučaj deo serije sličnih presuda u kontekstu aktuelnih tenzija

Iranske vlasti su u utorak izvršile smrtnu kaznu nad muškarcem koji je osuđen za navodnu saradnju i špijunažu u korist izraelske obaveštajne službe, saopštila je pravosudna institucija te zemlje. Prema izveštaju objavljenom na zvaničnom sajtu iranskog pravosuđa, Gholamreza Khani Shekarab pogubljen je nakon što je Vrhovni sud potvrdio presudu za, kako je navedeno, obaveštajnu saradnju i špijuniranje u korist izraelskog Mossada.

U izveštaju se navodi da je Shekarab označen kao “jedan od operativnih vođa Mossada u inostranstvu”, a takođe se tvrdi da je pokušao da regrutuje pojedince u Iranu radi sprovođenja aktivnosti koje su okarakterisane kao ugrožavanje bezbednosti.

Prema navodima pravosudnih organa, Shekarab je uhapšen u Iranu tokom, kako je opisano, složene operacije u kojoj su korišćene obaveštajne i kontraobaveštajne mere. Pripadnici Odeljenja za obaveštajne poslove Islamske revolucionarne garde su, prema istom izvoru, uhapsili optuženog nakon što je navodno doveden u zemlju kroz koordinisanu akciju.

Zvanično je saopšteno i da je Shekarab, prema tvrdnjama iranskog pravosuđa, imao zadatak da putuje u jednu od zemalja regiona kako bi prikupio informacije i pripremio osnovu za pokušaj atentata na jednog jevrejskog rabina, sa ciljem da Iran bude optužen za antisemitizam. Nije precizirano kada je Shekarab uhapšen niti kada mu je izrečena presuda.

Pravosudni organi su naveli da je nakon sprovođenja sudskog postupka i potvrde presude na Vrhovnom sudu, optuženi pogubljen vešanjem ujutru na dan izvršenja.

Ova egzekucija deo je šireg trenda povećanog broja pogubljenja u Iranu u vezi sa bezbednosnim slučajevima, posebno nakon izbijanja oružanih sukoba i tenzija između Irana, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država od 28. februara. Prema navodima iz istog izvora, dan ranije je u Iranu pogubljen još jedan muškarac osuđen za oružane napade tokom protesta, dok je pre toga izvršena smrtna kazna nad Mojtabom Kianom zbog špijunaže, što je označeno kao prvo pogubljenje povezano sa optužbama za špijunažu u trenutnom kontekstu sukoba.

Međunarodne organizacije za ljudska prava navode da je Iran zemlja sa drugim najvećim brojem izvršenih smrtnih kazni na svetu, posle Kine. Prema njihovim podacima, broj pogubljenja u Iranu je u poslednje vreme značajno povećan, što je uticalo na globalne statistike o smrtnim kaznama.

Pročitaj još

Svet

Stručnjaci na Globsec forumu analizirali novu bezbednosnu arhitekturu Evrope

Eksperti ističu rastuće bezbednosne izazove, naglašavajući uticaj Rusije i Kine na evropsku stabilnost

Published

on

By

Eksperti ističu rastuće bezbednosne izazove, naglašavajući uticaj Rusije i Kine na evropsku stabilnost

Na prestižnom Globsec forumu u Pragu, okupljeni državnici i eksperti diskutovali su o promenama u bezbednosnoj arhitekturi Evrope, posebno o pretnjama koje predstavljaju ruski i kineski revizionizam. Prema učesnicima, ruska izolacija i kineska ekonomska konkurencija izazivaju zabrinutost, dok je istaknuta potreba za racionalnim dijalogom sa Pekingom. Učesnici su ukazali na nepoverenje prema kineskim IKT tehnologijama i najavili evropske zakone koji neće direktno imenovati Kinu, ali će uticati na bezbednost sajber prostora.

Tokom foruma, naglašeno je da Evropa teži jačanju nacionalne otpornosti i povezivanju demokratskih država, dok američko-evropska saradnja postaje ključna za određivanje budućih pravila poslovanja. Učesnici su napomenuli da, iako su pretnje složenije, nije izvesno da će Kina i Rusija preoblikovati globalni poredak. Takođe je pomenuta i uloga bivšeg američkog predsednika u geopolitičkim promenama, posebno u energetskom sektoru i u odnosima sa Kinom.

Bezbednosna politika Evropske unije ostaje evroatlantska, a većina članica EU su istovremeno i članice NATO-a. Istaknuta je i promena prirode pretnji – pored konvencionalnih rizika, sve veći značaj imaju hibridne pretnje, sajber napadi, bezbednost snabdevanja i transportnih koridora. Rumunija je izdvojena kao novo energetsko čvorište Evrope, dok Inicijativa Tri mora dobija na značaju.

Eksperti su postavili pitanje održivosti multivektorskog pristupa i efektivnosti međunarodnog prava u novim okolnostima. Najavljeno je usvajanje evropske regulative kojom bi podaci građana mogli biti skladišteni isključivo na teritoriji Evrope, što se tumači kao odgovor na tehnološke i bezbednosne izazove iz trećih zemalja.

Učesnici su takođe izneli stav da je ruski napad na Ukrajinu rezultat prethodnih odnosa, dok se Rusija i Kina sve više posmatraju kao multipolarni izazivači. Poljski ministar spoljnih poslova je ocenio da Rusija gubi rat i da je strateški gubitnik. Dodatno, izražena je zabrinutost zbog ruskog “kognitivnog rata” i pokušaja destabilizacije evropskih društava kroz propagandu i podrivanje evroatlantskih integracija drugih država.

Kako je zaključeno na forumu, savremene bezbednosne pretnje zahtevaju stalnu prilagodbu i jačanje saradnje među demokratskim državama.

Pročitaj još

Svet

Događaj u Španiji: Dete osnivača modne kompanije Mango negira optužbe za smrt oca

Policija istražuje smrt Isaka Andića iz 2024. godine, dok njegov sin Džonatan odbacuje navode i povlači se sa funkcije

Published

on

By

Policija istražuje smrt Isaka Andića iz 2024. godine, dok njegov sin Džonatan odbacuje navode i povlači se sa funkcije

Džonatan Andić, sin osnivača modne kompanije Mango, demantovao je optužbe da je odgovoran za smrt svog oca Isaka Andića. On je uhapšen u Španiji u okviru istrage povodom smrti svog oca 2024. godine, a potom pušten uz kauciju. Prema dostupnim informacijama, Andić je u otvorenom pismu zaposlenima naveo da su optužbe protiv njega “ozbiljne, nepravedne i neosnovane”, najavljujući da se povlači sa mesta potpredsednika upravnog odbora kompanije kako bi se fokusirao na pravnu odbranu.

“Javna percepcija krivice stvorena je na osnovu iskrivljene i istrgnute slike iz konteksta, što nema veze sa stvarnošću”, naveo je Andić u pismu. On je istakao da mu je prioritet da energiju usmeri na dokazivanje svoje nevinosti i da zbog toga napušta rukovodeću poziciju u kompaniji.

Prema navodima iz istrage, Džonatan Andić je bio sa svojim ocem Isakom Andićem u planinskom regionu Monserat u blizini Barselone 14. decembra 2024. godine, kada je došlo do nesreće u kojoj je Mango osnivač stradao padom. Istražitelji su smrt u početku okarakterisali kao nesreću, ali je tužilaštvo ponovo otvorilo slučaj u oktobru 2025. godine, usmerivši pažnju na Džonatana Andića.

Nedeljama nakon ponovnog otvaranja istrage, Andić je uhapšen, a potom pušten na slobodu nakon plaćanja kaucije u iznosu od milion evra. Tokom tog perioda, javnosti se obratio prvi put od početka postupka, naglašavajući da su navodi protiv njega neosnovani i da se povlači iz kompanije radi vođenja pravne borbe.

Policija i tužilaštvo nisu iznosili dodatne detalje o toku istrage. Prema dostupnim informacijama, ni jedna od strana nije javno iznela informacije o materijalnim dokazima ili svedočenjima. Kompanija Mango, čiji je Isak Andić bio osnivač, saopštila je da će nastaviti sa redovnim poslovanjem i da su svi zahtevi za saradnju sa organima vlasti ispoštovani.

Do sada nije objavljeno više informacija o rezultatima istrage ili mogućim daljim koracima. Javnost i međunarodni mediji prate razvoj događaja, dok se zvanične institucije nisu oglašavale povodom novih saznanja.

Pročitaj još

U Trendu