Svet

Senat SAD usvaja najstrože sankcije protiv Rusije i Irana, uvode se sekundarne carine

Predlog zakona predviđa carine od 100 odsto za kupce ruske nafte i gasa, usmeren na finansiranje vojnih operacija.

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Tanjug AP/Mary Altaffer

Predlog zakona predviđa carine od 100 odsto za kupce ruske nafte i gasa, usmeren na finansiranje vojnih operacija.

Senat SAD zvanično je usvojio predlog zakona kojim se uvode najstrože sankcije do sada protiv Rusije i Irana. Ovaj predlog, koji je sada upućen na razmatranje u Predstavnički dom, predviđa sekundarne carine od 100 odsto za države koje nastave kupovinu ruske nafte i gasa. Na taj način, primena mera posebno stavlja Kinu i Indiju pred izbor između trgovine sa Moskvom i pristupa američkom tržištu.

Sekundarne carine kao deo novog paketa sankcija

Usvojeni zakonski tekst, nazvan u čast pokojnog senatora Lindzija Grejama, donosi radikalne finansijske i trgovinske mere. Posebno se izdvaja uvođenje sekundarnih carina od 100 odsto na države koje i dalje kupuju rusku naftu i gas. Ovaj potez ima za cilj da umanji prihode koje Rusija koristi za finansiranje svojih vojnih operacija. Takođe, paket sankcija uključuje oštre restrikcije prema ruskoj „floti u senci“ — mreži starijih i prenamenjenih tankera koji služe za zaobilaženje međunarodnih ograničenja cena nafte. Osim toga, zakon predviđa i dodatne mere usmerene na finansijske i energetske poluge Rusije.

Uticaj na globalnu trgovinu energentima

Uvođenje sekundarnih carina od 100 odsto ima potencijal da značajno utiče na globalnu trgovinu energentima. Države koje nastave saradnju sa Rusijom u oblasti nafte i gasa moraće da biraju između postojećih trgovinskih odnosa i pristupa američkom tržištu. Na taj način, novi paket sankcija ima za cilj da dodatno izoluje Rusiju i Iran na međunarodnoj sceni.

Reakcije i sledeći koraci

Predlog zakona sada čeka razmatranje u Predstavničkom domu. Prema dostupnim informacijama, ukrajinski predsednik je pozdravio pristup „mir kroz snagu“ koji donosi novi paket sankcija. Ipak, ostaje da se vidi kako će države pogođene sekundarnim carinama reagovati na ovu odluku Senata SAD. Ove mere predstavljaju deo šire strategije pritiska na ključne izvore finansiranja vojnih aktivnosti Rusije i Irana. U međuvremenu, međunarodna pažnja usmerena je na razvoj situacije i moguće posledice na svetsko tržište energenata.

U Trendu

Exit mobile version