Connect with us

Svet

Senat SAD održava seriju glasanja o finansiranju imigracionih agencija

Zasedanje najavljeno nakon sporenja oko budžeta, republikanci nastoje da obezbede sredstva bez podrške demokrata

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Edmond dantès

Zasedanje najavljeno nakon sporenja oko budžeta, republikanci nastoje da obezbede sredstva bez podrške demokrata

Senat Sjedinjenih Američkih Država najavio je za četvrtak početak serije glasanja poznate kao ‘vote-a-rama’, u cilju odlučivanja o finansiranju imigracionih agencija pri Ministarstvu za unutrašnju bezbednost. Ovaj korak dolazi nakon višenedeljnih nesuglasica između republikanaca i demokrata oko načina i prioriteta raspodele budžetskih sredstava, posebno u vezi sa takozvanim fondom Ministarstva pravde, koji je bio predmet razmatranja u okviru šireg paketa.

Tokom ‘vote-a-ramе’ procedure, senatorima je omogućeno da predlože neograničen broj amandmana, o kojima se potom glasa u nizu, često tokom više sati ili čak dana. Očekuje se da će pojedini demokratski, ali i republikanski senatori, zahtevati dodatna glasanja sa ciljem ograničavanja korišćenja sredstava iz fonda Ministarstva pravde, koji je bio predviđen za isplate pojedincima koji su tvrdili da su bili meta federalnih istraga. Vršilac dužnosti državnog tužioca, Todd Blanche, izjavio je ranije ove nedelje pred kongresnim odborom da “ne postoje planovi da se fond realizuje”, ali je naveo da još nema zvanične potvrde u pisanom obliku, što je izazvalo skepsu kod dela senatora.

Najava ovog fonda prošlog meseca dodatno je zakomplikovala pregovore o finansiranju imigracionih agencija. Republikanci su u prethodnim mesecima nastojali da obezbede sredstva za ove agencije, ali su se suočili sa protivljenjem demokrata nakon dva smrtonosna incidenta u koje su bili uključeni federalni agenti u Mineapolisu u januaru. Nakon što su pregovori o mogućim reformama agencija propali, republikanci su odlučili da pokrenu proces budžetske rekonsilijacije, što im omogućava da izglasaju predlog prostom većinom, zaobilazeći standardni prag od 60 glasova za većinu zakonskih inicijativa.

Očekuje se da će tokom ‘vote-a-rama’ postupka biti predloženo više amandmana, uključujući i one koji se odnose na ograničavanje ili usmeravanje sredstava za određene namene. Demokratski senatori najavili su da će pokušati da uvedu dodatne mehanizme nadzora nad korišćenjem budžetskih sredstava, dok republikanci ističu da je cilj nastavak finansiranja osnovnih funkcija imigracionih agencija. Prema izjavama sa zasedanja, konačno glasanje o predlogu zakona očekuje se po završetku svih amandmanskih procedura.

Procedura budžetske rekonsilijacije omogućava da određene finansijske mere budu izglasane prostom većinom u Senatu, bez potrebe za podrškom opozicione stranke. Ovakav pristup je ranije korišćen za usvajanje ključnih budžetskih i poreskih mera.

Zasedanje Senata u vezi sa finansiranjem imigracionih agencija održava se u trenutku kada su pitanja imigracije i bezbednosti granica među prioritetima u političkim debatama širom Sjedinjenih Država. Dalji tok glasanja i predloženi amandmani pratiće se tokom celog dana, a konačan ishod biće poznat nakon završetka ‘vote-a-rama’ procesa.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Zaplenjeni luksuzni automobili u istrazi o prevari sa dečijim zdravstvenim uslugama u SAD

Zvaničnici saopštili da je otkriven navodni lanac prevare vredan 30 miliona dolara, osumnjičeni se predali policiji

Published

on

By

Zvaničnici saopštili da je otkriven navodni lanac prevare vredan 30 miliona dolara, osumnjičeni se predali policiji

Savezne vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama saopštile su da su razotkrile navodni lanac prevare vredan 30 miliona dolara, koji je uključivao naplatu za usluge iz oblasti dečijeg mentalnog zdravlja koje, prema navodima zvaničnika, nisu nikada pružene. Ova informacija je izneta na konferenciji za medije održanoj u Ohaju u četvrtak.

Kako su naveli izvori upoznati sa istragom, sva četiri lica protiv kojih je podignuta optužnica predala su se vlastima tokom ove nedelje. U okviru istrage, zaplenjeno je 14 vozila, među kojima su i automobili marke Maserati, Mercedes, Bentley i McLaren.

Prema navodima izvora, osumnjičeni su nudili terapijske usluge i psihoterapiju deci i mladima koji su pohađali letnje kampove, crkvene grupe i rekreativne programe. Svi korisnici su, prema istim navodima, dobijali dijagnozu poremećaja ponašanja, što je omogućavalo osumnjičenima da ostvaruju finansijsku korist. Zvaničnici tvrde da nije sprovedeno nikakvo testiranje niti su deca zaista primila bilo kakav oblik nege.

Učesnici programa su, prema rezultatima istrage, morali da popune inicijalne obrasce i navedu svoj broj iz zdravstvenog osiguranja, što je bila osnova za naplatu navedenih usluga. Iako je formalno bila potrebna medicinska procena, izvori tvrde da nijedan test nije izveden.

Zvaničnici su naglasili da je istraga još u toku, a detalji o daljim koracima biće saopšteni naknadno. Do objave ovog izveštaja, nije bilo reakcija iz odbrane osumnjičenih, niti su poznati dodatni detalji o mogućim daljim optužbama.

Ovaj slučaj je privukao pažnju zbog navodnog korišćenja sistema zdravstvene zaštite dece i mladih za ostvarivanje lične koristi. Vlasti naglašavaju važnost zaštite ranjivih grupa i nastavljaju sa prikupljanjem dokaza u ovom predmetu.

Pročitaj još

Svet

Džon Bolton najavio priznanje krivice u slučaju poverljivih dokumenata

Izvor blizak istrazi potvrdio da će bivši savetnik za nacionalnu bezbednost pred sudom priznati krivicu i platiti novčanu kaznu

Published

on

By

Izvor blizak istrazi potvrdio da će bivši savetnik za nacionalnu bezbednost pred sudom priznati krivicu i platiti novčanu kaznu

Bivši savetnik za nacionalnu bezbednost SAD Džon Bolton planira da pred američkim sudom prizna krivicu po jednoj tački optužnice za zadržavanje poverljivih informacija iz oblasti nacionalne bezbednosti, navodi izvor upoznat sa slučajem. Očekuje se da će Bolton, prema navodima izvora, prihvatiti i novčanu kaznu u iznosu od 2,25 miliona dolara.

Bolton je bio optužen prošle godine po ukupno 18 tačaka, koje se odnose na navodno nepropisno rukovanje poverljivim državnim dokumentima. Prema tužilaštvu, deo tih informacija Bolton je podelio sa dvojicom rođaka, kroz lične zapise tokom perioda od sedam godina. Bolton je prethodno negirao krivicu tokom ročišta u oktobru.

Prema navodima izvora, Bolton bi trebalo da podnese sporazum o priznanju krivice na ročištu u Okružnom sudu u Merilendu 26. juna. Sudska dokumentacija vezana za ovaj slučaj opisuje predstojeće ročište kao „ponovno izjašnjavanje o krivici“.

Za delo za koje će Bolton priznati krivicu predviđena je kazna u rasponu od nula do 60 meseci zatvora, naveo je izvor upoznat sa slučajem. O konačnoj visini eventualne kazne odlučivaće sud.

Optužnica protiv Boltona podignuta je u oktobru prošle godine pred saveznom porotom, i obuhvatala je osam tačaka za prenošenje informacija iz oblasti nacionalne odbrane, kao i deset tačaka za zadržavanje takvih informacija. Slučaj je, prema dostupnim podacima, napredovao sporije zbog procedura vezanih za poverljive podatke.

Bolton je u vreme podizanja optužnice bio poznat kao kritičar tadašnjeg predsednika Donalda Trampa. Prethodna suđenja su uključivala razmatranje obima i načina prenosa poverljivih informacija, ali detalji nisu javno dostupni zbog prirode materijala. Nije poznato da li je u vezi sa slučajem bilo kontakata sa drugim bivšim zvaničnicima ili članovima administracije.

Dalji tok procesa zavisiće od sudskog ročišta zakazanog za 26. jun. Istraga i sudski postupci u vezi sa rukovanjem poverljivim dokumentima u Sjedinjenim Američkim Državama često uključuju specifične procedure zaštite podataka, što može uticati na rokove i dostupnost informacija javnosti.

Pročitaj još

Svet

Predstavnici Predstavničkog doma SAD zatražili istragu Ministarstva pravde o navodima asistentkinje Džefrija Epstina

Odbor Predstavničkog doma pokrenuo inicijativu, traži se ispitivanje navoda o zlostavljanju u vezi sa slučajem Epstina i Maksvel

Published

on

By

Odbor Predstavničkog doma pokrenuo inicijativu, traži se ispitivanje navoda o zlostavljanju u vezi sa slučajem Epstina i Maksvel

Predstavnici Odbora za nadzor Predstavničkog doma Sjedinjenih Američkih Država, predvođeni predsedavajućim Džejmsom Komerom i grupom republikanskih poslanika, uputili su Ministarstvu pravde zvaničan zahtev za pokretanje istrage povodom navoda o zlostavljanju koje je iznela dugogodišnja asistentkinja Džefrija Epstina, Sara Kelen. Inicijativa je pokrenuta nakon što je Kelen pred Odborom izjavila da je bila žrtva zlostavljanja od strane bivšeg gradonačelnika Majami Biča Filipa Levina i poznatog frizera Frederik Fekaja, dok je radila za Epstina i Gilejn Maksvel.

Prema transkriptu svedočenja iz maja ove godine, koji je objavljen uz zahtev Odbora, Kelen je navela da su pomenute osobe, kao i sama Maksvel, prema njenim tvrdnjama, izvršile zlostavljanje nad njom pre nekoliko godina tokom njenog angažmana. Odbor za nadzor sprovodi širu istragu o načinu na koji su federalne institucije postupale u slučajevima protiv Epstina i Maksvel.

U pismu upućenom vršiocu dužnosti državnog tužioca Todu Blanšu, predsedavajući Komer i poslanici Klej Higins, Vilijam Timons, Endi Bigs i Loren Bobert zatražili su od Ministarstva pravde da koristi sve dostupne mehanizme, uključujući mogućnost imuniteta za određene svedoke, kako bi se istražili navodi izneseni protiv Levina i Fekaja, kao i eventualno druga krivična dela koja bi mogla proisteći iz ovih tvrdnji.

“Sara Kelen je iznela svoje svedočenje pred Odborom za nadzor, opisujući godine zlostavljanja u vezi sa Epstinom i Maksvel”, naveo je Komer u izjavi. On je dodao da je tokom saslušanja Odbor dobio ozbiljne navode o potencijalnim krivičnim delima koja se odnose na još dve osobe.

Ministarstvo pravde, kao i pomenuti Levine i Fekkai, za sada nisu dali komentar na zahtev Odbora i navode iz pisma. Nije poznato da li je Ministarstvo pravde već preduzelo određene korake ili da li je u toku neki postupak u vezi sa ovim navodima.

Nastupanje Sare Kelen pred Odborom smatra se značajnim momentom u okviru aktuelne kongresne istrage koja obuhvata širi kontekst postupanja federalnih vlasti u slučajevima povezanih sa Džefrijem Epstinom i Gilejn Maksvel. Javnost i relevantne institucije u SAD nastavljaju da prate razvoj događaja i eventualne odluke Ministarstva pravde u vezi sa ovom inicijativom.

Pročitaj još

U Trendu