Connect with us

Svet

Senat SAD odobrio privremeno produženje FISA ovlašćenja pred istek roka

Zvaničnici potvrđuju da je produžetak usvojen jednoglasno, program sada čeka odluku Predstavničkog doma

Published

on

pexels-photo-6610685-1

Zvaničnici potvrđuju da je produžetak usvojen jednoglasno, program sada čeka odluku Predstavničkog doma

Senat Sjedinjenih Američkih Država izglasao je u četvrtak privremeno produženje dela Zakona o nadzoru stranih obaveštajnih aktivnosti (FISA), poznatog kao Sekcija 702, svega nekoliko sati pre isteka roka. Ovim produženjem omogućava se američkim obaveštajnim agencijama nastavak nadzora komunikacija stranih državljana bez sudskog naloga, dok se ne postigne širi politički dogovor oko trajnog rešenja.

Sekcija 702 trebalo je da istekne u petak u ponoć, što bi, prema zvaničnicima, značajno uticalo na mogućnosti američkih agencija da prate pretnje iz inostranstva. Administracija bivšeg predsednika Donalda Trampa i predstavnici obe stranke u Kongresu navode da je reč o ključnom instrumentu nacionalne bezbednosti. Prema njihovim tvrdnjama, prestanak važenja ovog programa bi potencijalno otežao pristup informacijama relevantnim za bezbednost zemlje.

Senatori su jednoglasno podržali predlog zakona kojim se ovlašćenje produžava za još 45 dana. Ova odluka sada ide na razmatranje Predstavničkom domu, čije izjašnjavanje će biti ključno za dalji status programa.

Podsećamo, prvobitno je bilo predviđeno da Sekcija 702 istekne 20. aprila, ali su oba doma Kongresa neposredno pred istek pristali da rok produže za deset dana. Time je omogućeno dodatno vreme za postizanje kompromisa o eventualnim reformama.

U sredu je Predstavnički dom usvojio predlog zakona kojim bi Sekcija 702 bila produžena na tri godine, ali je u taj predlog uključena i zabrana uvođenja digitalne valute centralne banke. Ova odredba je, kako navode izvori iz Senata, uvedena kako bi se izašlo u susret delu konzervativnih poslanika koji zahtevaju reforme ovog programa. Zagovornici izmena traže i uvođenje obaveze da istražni organi pribave nalog suda pre pretrage komunikacija američkih državljana prikupljenih u okviru stranog nadzora.

Međutim, zabrana digitalne valute centralne banke nije prihvatljiva za Senat, gde je lider većine Džon Tun izjavio da je ta odredba ‘neprihvatljiva’ kao deo zakona o obaveštajnom nadzoru. Zbog ovih razlika, Senat je odlučio da predloži kratkoročno rešenje od 45 dana, tokom kojih bi trebalo da budu nastavljeni razgovori o izmenama i dugoročnom okviru programa.

Odluka Senata znači da će pravni okvir za elektronski nadzor ostati na snazi do postizanja šireg političkog konsenzusa, dok se u javnosti i dalje vode rasprave o balansu između bezbednosti i zaštite privatnosti građana. Prema navodima izvora iz Kongresa, očekuje se da naredni dani donesu intenzivne pregovore između oba doma o budućnosti Sekcije 702.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

SAD zvaničnici procenjuju da su troškovi rata u Iranu dvostruko viši od ranijih podataka

Prema izveštajima američkih zvaničnika, ukupni troškovi vojne operacije premašuju prethodne procene, sa razlikama u obračunu vojnih gubitaka

Published

on

By

Prema izveštajima američkih zvaničnika, ukupni troškovi vojne operacije premašuju prethodne procene, sa razlikama u obračunu vojnih gubitaka

Američki zvaničnici naveli su da su stvarni troškovi rata u Iranu bliži sumi od 50 milijardi dolara, što je znatno više od ranije procenjenih 25 milijardi dolara koje su javno iznete tokom svedočenja pred Kongresom. Ova informacija dolazi nakon što je zvaničnik Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država na svedočenju u sredu na Kapitol Hilu naveo da su izdaci za operaciju pod nazivom Epic Fury iznosili približno 25 milijardi dolara, ali da taj iznos ne uključuje troškove povezane sa oštećenom ili uništenom vojnom opremom, kao ni sa infrastrukturom i instalacijama vojske SAD.

Prema izjavama zvaničnika koji su upoznati sa internim procenama, a na koje se pozivaju međunarodni mediji, ukupni troškovi do sada iznose oko 50 milijardi dolara. Ova razlika objašnjava se pre svega potrebom za zamenom potrošenih i izgubljenih sredstava, pre svega municije i vojne opreme. Primer koji je istaknut u izveštaju jeste gubitak 24 MQ-9 Reaper bespilotne letelice, čija pojedinačna vrednost može premašiti 30 miliona dolara. Zvaničnici navode da su ovi gubici značajno uticali na ukupan finansijski bilans operacije.

Sekretar za odbranu SAD Pit Hegset i general Dan Kejn, predsedavajući Združenog generalštaba, prethodno su pred Kongresom branili zahtev Ministarstva odbrane za budžet od 1,5 biliona dolara, objašnjavajući da su sredstva potrebna za održavanje i obnovu vojnih kapaciteta. Tokom izlaganja, naglašeno je da se deo troškova može pojaviti u narednim godinama, kako se procenjuju oštećenja i planiraju zamene opreme.

Iako su javno iznete brojke bile niže, više izvora iz američkih vojnih i političkih krugova sugerišu da je realan finansijski iznos znatno viši, što se objašnjava složenim načinom obračuna vojne potrošnje. Zvaničnici napominju da su ovi podaci rezultat internih analiza, a ne konačnih javnih izveštaja.

Rat u Iranu ima značajan uticaj na vojni budžet i planiranje SAD. Troškovi uključuju ne samo direktne vojne operacije, već i gubitke naoružanja i opreme, kao i potrebe za obnovom vojnih instalacija pogođenih tokom sukoba. Prema navodima izveštaja, deo opreme koja je uništena ili izgubljena, poput bespilotnih letelica, zahteva skupu zamenu, što dodatno povećava ukupne izdatke.

Zvaničnici ističu da će konačna procena troškova biti poznata tek po završetku operacije i kompletiranja svih finansijskih izveštaja. Do tada, razlika između javno objavljenih i internih procena ostaje predmet pažnje, a detalji o gubicima i troškovima nastavljaju da se razmatraju u okviru relevantnih odbora Kongresa.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Američke Države ukidaju carine na škotski viski posle kraljevske posete

Američki predsednik najavio ukidanje trgovinskih ograničenja nakon sastanka sa kraljem Čarlsom III i kraljicom Kamilom

Published

on

By

Američki predsednik najavio ukidanje trgovinskih ograničenja nakon sastanka sa kraljem Čarlsom III i kraljicom Kamilom

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp saopštio je da će SAD ukinuti carine i ograničenja na uvoz škotskog viskija, neposredno nakon završetka zvanične posete britanskog kralja Čarlsa III i kraljice Kamile Beloj kući. Ova odluka, objavljena putem zvanične platforme američkog predsednika, omogućava znatno olakšanu trgovinsku saradnju između Škotske i američke savezne države Kentaki, koje su poznate po proizvodnji viskija i burbona.

U saopštenju je naglašeno da će posebna pažnja biti posvećena olakšavanju trgovine drvenim buradima, što je zahtev koji su privrednici sa obe strane iznosili tokom prethodnog perioda. Predsednik Tramp je istakao da je ovaj potez donet iz poštovanja prema kraljevskom paru, navodeći da su kralj i kraljica jedini koji su mogli da ga motivišu na takvu odluku.

“Kralj i kraljica su me naterali da uradim nešto što niko drugi ne bi mogao, a da me gotovo nisu ni pitali. Velika mi je čast što su posetili Sjedinjene Države”, naveo je predsednik u svojoj izjavi.

Odluka o ukidanju carina ocenjuje se kao korak ka unapređenju trgovinskih odnosa između Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva, pri čemu se koristi diplomatski pristup u jačanju ekonomskih veza tokom kraljevske posete Vašingtonu. Prema zvaničnim izvorima, privrednici sa obe strane pozdravili su ovu meru, očekujući povećanje trgovinske razmene i ulaganja u dve moćne industrije.

Pročitaj još

Svet

Finansiranje test traka za fentanil obustavljeno od strane američke administracije

Zvanična odluka saopštena javnosti, zdravstvene organizacije izrazile zabrinutost zbog mogućeg uticaja na prevenciju predoziranja

Published

on

By

Zvanična odluka saopštena javnosti, zdravstvene organizacije izrazile zabrinutost zbog mogućeg uticaja na prevenciju predoziranja

Američke vlasti saopštile su da federalna sredstva više neće biti korišćena za nabavku test traka koje služe za detekciju prisustva opasnih supstanci poput fentanila u nedozvoljenim drogama. Ova promena politike, potvrđena u pismu državne Agencije za zloupotrebu supstanci i mentalno zdravlje (SAMHSA), stupila je na snagu krajem aprila 2026. godine.

Test trake, čija je cena oko jednog dolara po komadu, omogućavaju korisnicima da provere da li droga sadrži fentanil, ksilazin ili medetomidin, što su supstance koje mogu povećati rizik od fatalnog predoziranja. Prethodno su ove trake mogle biti nabavljene sa federalnim sredstvima, a sada su zdravstvene organizacije upozorile da bi ukidanje finansiranja moglo ugroziti dosadašnji napredak u borbi protiv smrtnih predoziranja.

Maritza Perez Medina, direktorka za federalnu politiku u organizaciji koja se bavi politikom droga, izjavila je da su mnogi zdravstveni radnici i aktivisti iznenađeni ovom odlukom i da je ona izazvala značajnu konfuziju. Prema njenim rečima, test trake predstavljaju važan alat u prevenciji predoziranja smrtonosnim supstancama.

U zvaničnom pismu, agencija SAMHSA je precizirala da sredstva iz federalnog budžeta više ne mogu biti upotrebljena za nabavku opreme koja služi za testiranje droga na prisustvo fentanila i sličnih supstanci. Ova odluka predstavlja promenu u odnosu na prethodnu politiku, koja je još u julu tekuće godine dozvoljavala finansiranje ovih testova.

Zdravstvene organizacije i pojedini stručnjaci su, nakon objavljivanja odluke, izrazili zabrinutost da bi ukidanje finansiranja moglo doprineti povećanju broja predoziranja, s obzirom da test trake omogućavaju korisnicima da izbegnu upotrebu kontaminiranih supstanci. Nije objavljeno da li će biti ponuđene alternative ili drugi vidovi podrške na saveznom nivou.

Test trake su poslednjih godina korišćene u različitim programima prevencije širom Sjedinjenih Američkih Država, posebno u regionima gde su zabeleženi porasti smrtnih slučajeva usled predoziranja fentanilom i drugim opasnim supstancama. Zdravstveni radnici podsećaju da je dostupnost ovih testova omogućila smanjenje rizika po korisnike i da je njihova uloga u prevenciji predoziranja bila značajna.

Nije navedeno da li će ova promena uticati i na finansiranje drugih programa prevencije ili na dostupnost test traka na lokalnom nivou. Javnost i stručna zajednica nastavljaju da prate razvoj situacije, dok zvaničnici nisu dali dodatna obrazloženja o razlozima za promenu politike.

Pročitaj još

U Trendu