Connect with us

Svet

Senat SAD nije produžio FISA program nadzora, sedam republikanaca glasalo protiv

Nastavak primene dela Zakona o nadzoru stranih obaveštajnih aktivnosti blokiran, rok za produženje ističe 12. juna, potvrđeno iz Senata

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Michael d beckwith

Nastavak primene dela Zakona o nadzoru stranih obaveštajnih aktivnosti blokiran, rok za produženje ističe 12. juna, potvrđeno iz Senata

Senat Sjedinjenih Američkih Država u petak nije uspeo da izglasa produženje ključnog programa nadzora bez naloga, poznatog kao Sekcija 702 Zakona o nadzoru stranih obaveštajnih aktivnosti (FISA). Ova odluka znači da će aktuelni okvir isteći 12. juna ukoliko ne dođe do dodatne intervencije, saopšteno je iz Senata.

Na proceduralnom glasanju, sedam članova republikanske stranke pridružilo se demokratama u odbijanju predloga za produženje, dok je jedan demokratski senator podržao nastavak rasprave. Glasanje od 47 prema 52 nije bilo dovoljno za pokretanje završnog glasanja naredne nedelje. U saopštenjima se navodi da su zabrinutosti republikanaca uglavnom vezane za mogućnost primene zakona na američke državljane bez sudskog naloga.

Među republikancima koji su glasali protiv produženja bili su senatori iz država Mizuri, Juta, Kentaki, Florida, Luizijana i Alabama. Senator Džon Feterment bio je jedini demokrata koji je podržao nastavak procesa. Senator Majk Li iz Jute izjavio je na društvenim mrežama: “Bez naloga za zaštitu Amerikanaca, nema FISA.”

Vođa senatske većine, Džon Tun, izjavio je nakon glasanja da će Senat pokušati da ponovo razmotri ovu temu naredne sedmice, iako je istakao da je protivljenje demokrata, prema njegovim rečima, “odgovornost koja nosi posledice”, napomenuvši da su i neki konzervativni članovi njegove stranke glasali protiv produženja.

U isto vreme, imenovanje Bila Pultea za v.d. direktora nacionalne obaveštajne službe izazvalo je dodatne rasprave, ali senatsko rukovodstvo smatra da taj potez ne bi trebalo da utiče na produženje programa, navode iz Senata.

Demokratski senator Ron Vajden iz Oregona, poznat kao dugogodišnji kritičar ovog sistema, izjavio je da je rezultat glasanja pokazatelj da napori za reformu nadzora prevazilaze partijske granice. Prema njegovim rečima, poruka je da građani Sjedinjenih Država ne prihvataju mogućnost nadzora bez pravosudne kontrole.

Odluka Senata predstavlja poslednju prepreku za administraciju predsednika Donalda Trampa i zvaničnike obaveštajnih službi, koji već nekoliko meseci zagovaraju produženje odredbi koje omogućavaju agencijama poput CIA, Nacionalne bezbednosne agencije i FBI da prikupljaju komunikacije stranih ciljeva bez naloga.

Naredni koraci u vezi sa mogućim produženjem ili reformom Sekcije 702 nisu još najavljeni, dok se očekuje nastavak političkih pregovora uoči isteka aktuelnog roka.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Putin smatra da nema osnova za sastanak sa Zelenskim o okončanju sukoba

Ruski predsednik izjavio na forumu u Sankt Peterburgu da trenutno ne vidi svrhu direktnih razgovora sa ukrajinskim predsednikom, dok napetosti ostaju visoke

Published

on

By

Ruski predsednik izjavio na forumu u Sankt Peterburgu da trenutno ne vidi svrhu direktnih razgovora sa ukrajinskim predsednikom, dok napetosti ostaju visoke

Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin izjavio je da u ovom trenutku ne vidi razlog za održavanje sastanka sa predsednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim sa ciljem okončanja aktuelnog sukoba. Ova izjava je data tokom njegovog govora na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu 5. juna 2026. godine.

Putin je komentarisao otvoreno pismo koje je Zelenski prethodno uputio, navodeći da je to prva javna komunikacija ukrajinskog predsednika prema ruskom lideru od početka vojne operacije u februaru 2022. godine. U pismu, Zelenski je kritikovao Putinovu višedecenijsku vladavinu i izrazio sumnju u njegovu sposobnost vođenja države zbog godina.

Na pitanje o mogućnosti direktnog susreta, Putin je izjavio da smatra da pismo ne doprinosi stvaranju uslova za lične razgovore, već da naprotiv, „stvara okruženje koje takve sastanke čini nemogućim“. Dodao je i da je jedan ruski biznismen, čije ime nije naveo, prošlog meseca putovao u Kijev i sastao se sa Zelenskim kako bi saslušao njegovu ponudu za lični susret.

Putin je dalje naveo da, posebno posle napada dronom 22. maja na studentski dom u regionu Luganska pod ruskom kontrolom, za koji Moskva optužuje ukrajinsku stranu, ne vidi smisao u organizaciji sastanka. Prema ruskim navodima, u tom napadu je poginula 21 osoba, a više desetina je ranjeno.

Odgovarajući na komentare iz pisma koji se odnose na njegove godine i dužinu mandata, Putin je izjavio da postoje i drugi svetski lideri koji su stariji od njega, ističući da je prema njegovom mišljenju „najvažnija sposobnost za rad, a ne starost“. Takođe je pomenuo sastanak Zelenskog u Beloj kući iz 2025. godine, čije je rezultate komentarisao u šaljivom tonu.

Sa ukrajinske strane, pismo predsednika Zelenskog predstavlja pokušaj javnog obraćanja ruskom lideru, dok zvanične reakcije na Putinovu izjavu u trenutku objave nisu saopštene.

Sukob između Rusije i Ukrajine traje od februara 2022. godine, a pokušaji diplomatskog rešenja do sada nisu rezultirali značajnijim napretkom. Međunarodni posrednici su više puta pozivali na nastavak pregovora, ali direktni kontakti na najvišem nivou nisu uspostavljeni.

Pročitaj još

Svet

Bivši zvaničnik CIA zadržan u pritvoru zbog pronađenih zlatnih poluga

Američki sudija naredio pritvor bivšem službeniku CIA, potvrđeno tokom ročišta u Virdžiniji; istraga o poreklu imovine u toku

Published

on

By

Američki sudija naredio pritvor bivšem službeniku CIA, potvrđeno tokom ročišta u Virdžiniji; istraga o poreklu imovine u toku

Bivši zvaničnik Centralne obaveštajne agencije (CIA) David Rush zadržan je u pritvoru na osnovu naloga američkog sudije, nakon što su u njegovom domu pronađene zlatne poluge u vrednosti od približno 40 miliona dolara. Odluku o pritvoru doneo je sudija Vilijam Ficpatrik tokom ročišta održanog u Aleksandriji, Virdžinija, uz obrazloženje da postoji visok rizik od bekstva. Sud je naveo da Rush ima sredstva i potencijalne motive da izbegne nadzor policije i vlasti.

Tokom istrage u maju, agenti Federalnog istražnog biroa (FBI) pretražili su Rushovu rezidenciju, u okviru istrage koja je pokrenuta zbog navodnog lažnog predstavljanja njegovih obrazovnih i vojnih kvalifikacija. Tom prilikom, prema navodima tužilaštva, pronađeno je ukupno 303 zlatne poluge, više od dva miliona dolara u gotovini i preko 30 luksuznih satova. Vladini advokati izneli su tvrdnju da je Rush deo svojih sredstava preusmerio u robu koja se lako može zameniti, kao što su zlatne poluge, s ciljem prikrivanja imovine.

Na otvorenom delu ročišta, koje je prethodilo zatvorenoj sednici, tužioci su izneli tvrdnje o Rushovom ponašanju, navodeći da je lažno predstavljao svoj profesionalni i lični identitet, uključujući tvrdnje upućene komšijama i kolegama. Advokat Ministarstva pravde izjavio je da „Rush ne može biti smatran pouzdanim“ i da postoji zabrinutost da bi mogao zaobići pravila i procedure.

Odbrana, koju zastupa advokat Džesika Karmikl, izjavila je da su sve zlatne poluge pronađene i da predstavljaju „nebitan“ segment u istrazi, navodeći da je Rush samoinicijativno predao informacije o postojanju poluga i omogućio agentima pristup svojoj imovini. Prema rečima odbrane, Rush je u potpunosti sarađivao sa istražnim organima tokom pretresa.

Sudski spisi pokazuju da se Rush trenutno nalazi u samici i da je protiv njega podignuta jedna zvanična optužnica, koja se odnosi na navodno lažno prijavljivanje radnih sati u vrednosti od oko 70.000 dolara. Tužioci navode da postoji sumnja u poreklo i sudbinu znatnog dela pronađenih sredstava. Dalja istraga o celokupnoj imovini i navodima je u toku.

Nadležni organi nisu izneli dodatne informacije o mogućim drugim optužbama niti o eventualnoj povezanosti pronađene imovine sa drugim slučajevima. Sudski postupak se nastavlja, a Rush ostaje u pritvoru do daljeg izjašnjavanja suda.

Pročitaj još

Svet

Tramp najavio smanjenje kancelarije za nacionalnu bezbednost, očekuje restrukturiranje

Predsednik SAD potvrdio planove za reorganizaciju Kancelarije direktora nacionalne bezbednosti, promene najavljene tokom razgovora sa novinarima

Published

on

By

Predsednik SAD potvrdio planove za reorganizaciju Kancelarije direktora nacionalne bezbednosti, promene najavljene tokom razgovora sa novinarima

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država izjavio je 5. juna 2026. godine u Vašingtonu da želi da Bil Pulte, kandidat za vršioca dužnosti direktora Kancelarije direktora nacionalne bezbednosti (ODNI), započne proces smanjenja broja zaposlenih i restrukturiranja ove institucije. Izjavu je dao tokom razgovora sa novinarima, gde je naveo da smatra da je ODNI prevelika ili nepotrebna, ukazujući na mogućnost daljeg smanjenja ili čak ukidanja kancelarije.

Tramp je istakao da očekuje da Pulte, kao vršilac dužnosti, pokrene proces smanjenja, koji bi kasnije mogao biti nastavljen od strane stalnog direktora. “Voleo bih da vidim manju kancelariju. Mislim da ima mnogo ljudi koji ne bi trebalo da budu tamo”, izjavio je predsednik. “Odluku o eventualnom ukidanju donećemo kasnije,” dodao je Tramp tokom razgovora.

Bil Pulte trenutno obavlja funkciju vršioca dužnosti direktora ODNI i nastavlja da vodi Federalnu agenciju za stambeno finansiranje, koja nadgleda rad Fannie Mae i Freddie Mac. Prema aktuelnom zakonu, vršilac dužnosti ovu funkciju može obavljati najviše 210 dana od početka mandata. Predsednik je naveo da privremeni karakter Pulteove funkcije omogućava veću slobodu u iniciranju promena u ograničenom vremenskom periodu.

Tramp je tokom razgovora uporedio planove za smanjenje ODNI sa prethodnim merama restrukturiranja koje su sprovedene u drugim državnim agencijama, navodeći kao primer Departman za obrazovanje. “I ova kancelarija treba da bude manja, možda čak i ukinuta, pa ćemo o tome doneti odluku,” rekao je predsednik.

U prethodnom periodu, kancelarija ODNI je već prošla kroz značajne promene tokom mandata dosadašnje direktorke Tulsi Gabard. Tada su, kroz inicijativu “ODNI 2.0”, smanjeni ili preraspodeljeni zaposleni za oko 40 odsto, a nekoliko odeljenja i analitičkih funkcija je objedinjeno ili restrukturirano.

Kancelarija direktora nacionalne bezbednosti osnovana je sa ciljem koordinacije rada 18 obaveštajnih agencija u Sjedinjenim Državama. Najavljene promene deo su šireg nastojanja administracije da preispita veličinu i funkciju pojedinih državnih institucija. Dalji koraci, uključujući potencijalno ukidanje kancelarije, biće razmatrani tokom narednih meseci.

Pročitaj još

U Trendu