Connect with us

Svet

Senat odbio predlog za ograničenje predsedničkih ovlašćenja u vezi sa Iranom

Predlog rezolucije o povlačenju američkih snaga iz hostiliteta prema Iranu nije dobio potrebnu podršku senatora

Objavljeno pre

,

Senat odbio predlog za ograničenje predsedničkih ovlašćenja u vezi sa Iranom Foto Izvor: Pexels / cottonbro studio

Predlog rezolucije o povlačenju američkih snaga iz hostiliteta prema Iranu nije dobio potrebnu podršku senatora

Predlog kojim bi se ograničila ovlašćenja predsednika za vođenje vojnih operacija protiv Irana ponovo nije prošao u Senatu Sjedinjenih Američkih Država. Glasanje, održano nakon izbora na kojima su republikanci pretrpeli značajne gubitke, završeno je rezultatom 48 prema 51 u korist odbijanja predloga.

Detalji glasanja i stavovi senatora

Tri republikanska senatora — Susan Collins iz Mainea, Lisa Murkowski iz Aljaske i Rand Paul iz Kentakija — podržala su predlog zajedno sa svim demokratama osim jednog. Jedini demokratski senator koji nije podržao rezoluciju bio je John Fetterman iz Pensilvanije. Takođe, senator Thom Tillis iz Severne Karoline, koji je ranije podržavao sličan predlog, ovog puta glasao je protiv.

Prema njegovoj izjavi, predlog ne bi imao pravno obavezujući efekat. “Ovaj predlog ne ide predsedniku, već je samo izjava Kongresa. Već sam izneo svoj stav,” naveo je Tillis. On je dodao da koristi druge mehanizme kako bi uticao na snabdevanje i odgovornost sekretara odbrane.

Simboličan značaj rezolucije o Iranu

Rezolucija je imala za cilj da naloži predsedniku da povuče američke oružane snage iz hostiliteta sa Iranom. Ipak, njen značaj bio bi pre svega simboličan. Prema Zakonu o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine, predsednik mora da povuče trupe iz hostiliteta ako Kongres donese zajedničku rezoluciju. Međutim, administracije obe partije osporavaju ustavnost ovog procesa. Bela kuća se i ovog puta usprotivila važenju predloga, kao i prethodnog leta kada je slična rezolucija usvojena.

Zanimljivo je da su birači na nedavnim izborima u više navrata navodili rat u Iranu i njegov uticaj na ekonomiju kao ključne razloge za svoje izborno opredeljenje. Zbog toga je glasanje u Senatu privuklo pažnju javnosti, ali i pokazalo duboke podele unutar republikanaca po ovom pitanju.

Prethodne rezolucije i reakcije Bele kuće

Senat je u junu već usvojio sličnu rezoluciju, tada uz podršku četvoro republikanaca. Ta odluka izazvala je snažnu reakciju predsednika, koji je kritikovao republikanske senatore na sastanku stranke. Takođe, iz Bele kuće je tada saopšteno da rezolucije ovog tipa nemaju pravnu snagu i da predsednik ostaje pri svojim ovlašćenjima.

Uprkos neuspehu poslednjeg predloga, debata o ratnim ovlašćenjima predsednika i ulozi Kongresa nastavlja da deli senatore. Većina republikanskih senatora ostala je pri stavu da ovakve rezolucije ne menjaju stvarni položaj američkih snaga, dok je deo demokrata i nekoliko republikanaca insistirao na većoj kontroli nad upotrebom vojne sile.

Očekuje se da će pitanja vezana za ovlašćenja predsednika i buduće vojne operacije i dalje biti predmet rasprave u američkom Kongresu, posebno nakon promena u političkoj ravnoteži posle izbora.

Pročitaj još

Svet

Deklaracija Trampa, Putina i Sija iz Šendžena: Opšte poruke o miru, ali bez Ukrajine

Tri lidera usvojili su zajednički dokument u Šendženu, sa fokusom na stratešku stabilnost i pritisak na Međunarodni krivični sud.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Deklaracija Trampa, Putina i Sija iz Šendžena: Opšte poruke o miru, ali bez Ukrajine – deklaracija Trampa Putina i Sija iz Šendžena

Tri lidera usvojili su zajednički dokument u Šendženu, sa fokusom na stratešku stabilnost i pritisak na Međunarodni krivični sud.

Deklaracija Trampa, Putina i Sija iz Šendžena postala je tema međunarodnih analiza nakon što su lideri Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine 19.11.2026. usvojili zajednički dokument pod nazivom „Deklaracija ka miru”. Ovaj tekst, prema saopštenju, sadrži široke poruke o strateškoj stabilnosti i međunarodnoj bezbednosti, ali ne sadrži konkretne stavove o aktuelnim krizama poput sukoba u Ukrajini.

Sadržaj deklaracije i izostanak Ukrajine

U uvodu deklaracije Donald Tramp i Vladimir Putin zahvaljuju Pekingu na organizaciji trilateralnog samita i ističu da su sa Si Đinpingom razmenili mišljenja o globalnoj situaciji. Ipak, deklaracija ne pominje završetak ruske agresije na Ukrajinu niti obnavljanje njenog teritorijalnog integriteta. Zapadni posmatrači i evropski saveznici smatraju da tekst izbegava ključna pitanja poštovanja Povelje Ujedinjenih nacija i međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.

Stav prema Međunarodnom krivičnom sudu

Treća tačka deklaracije izazvala je najviše pažnje u evropskim diplomatskim i pravnim krugovima. Lideri ističu važnost principa saglasnosti država i poštovanja imuniteta državnih zvaničnika. Takođe, zajednički su poručili da Međunarodni krivični sud i slična tela ne bi trebalo da imaju pravo na unilateralno delovanje protiv državnih lidera bez saglasnosti njihovih zemalja. Ova formulacija, prema analitičarima, može se tumačiti kao zajednički pritisak na međunarodne pravosudne institucije.

Reakcije na deklaraciju i širi kontekst

Iako deklaracija naglašava potrebu za „globalnom stabilnošću“ i „međunarodnom saradnjom“, izostanak konkretnih referenci na Ukrajinu izazvao je kritike zapadnih saveznika. Evropske diplomate smatraju da se time šalje signal o distanciranju od rešavanja najakutnijih kriza. Pored toga, ističe se da ovakve deklaracije mogu uticati na buduće odnose velikih sila sa međunarodnim sudovima.

Zaključak: značaj deklaracije za međunarodne odnose

Usvajanje deklaracije u Šendženu pokazuje spremnost tri moćne države na zajednički nastup u nekim pitanjima globalne bezbednosti. Međutim, zbog izostanka konkretnog stava o Ukrajini i naglaska na imunitet lidera, tekst ostavlja pitanja otvorenim za dalju analizu. Očekuje se da će ovakve poruke imati dugoročne posledice na odnose velikih sila i rad međunarodnih pravosudnih tela.

Pročitaj još

Svet

Potraga za Tamarom u Nemačkoj: Majka četvoro dece nestala bez traga, policija ne odustaje

Nemačka policija deveti dan bez uspeha traga za Tamarom Škorić iz Žablja, u pretrazi učestvuju psi i dronovi.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Potraga za Tamarom u Nemačkoj: Majka četvoro dece nestala bez traga, policija ne odustaje

Nemačka policija deveti dan bez uspeha traga za Tamarom Škorić iz Žablja, u pretrazi učestvuju psi i dronovi.

Već deveti dan traje potraga za Tamarom Škorić, majkom četvoro dece iz Žablja, koja je nestala u Nemačkoj. Kako su saopštili policijski izvori, nemačka policija do sada nije pronašla nijedan trag koji bi mogao da dovede do njenog pronalaska. Potraga za Tamarom u Nemačkoj uključuje više od 50 policajaca, pse tragače i dronove, a pretražuje se šumski deo oko grada Murhart.

Tamara Škorić (39) nestala je 10. novembra, kada je, prema navodima, izašla iz svoje kuće u Murhartu vidno uzrujana. Od tada joj se gubi svaki trag. Policija je zbog toga, u danima koji su usledili, pretražila šumsko područje južno od Murharta, uz pomoć specijalno obučenih pasa i dronova. Takođe, proveravaju se i vozači taksija i Ubera u toj oblasti.

Policija koristi sve resurse u potrazi

Portparol policijske stanice u Alenu, Robert Silbe, izjavio je da se potraga za Tamarom u Nemačkoj nastavlja bez prekida. “Intenzivno radimo na ovom slučaju. U utorak je više od 50 policajaca, uz pomoć pasa tragača i dronova, učestvovalo u pretrazi pošumljenog područja južno od Murharta. Nažalost, ni danas nismo uspeli da utvrdimo gde se nestala osoba nalazi. Nastavljamo potragu uz najveću moguću hitnost”, naveo je Silbe.

Osim toga, policija proverava sve moguće tragove i nastoji da identifikuje bilo kakvu informaciju koja bi pomogla u pronalasku nestale žene. Akcija obuhvata razgovore sa vozačima taksija i Ubera, kao i proveru svih prijava koje dolaze od građana. Do sada nije pronađen nijedan trag koji bi ukazivao na to gde se Tamara Škorić nalazi.

Apel građanima i značaj svakog traga

Policija apeluje na sve koji imaju bilo kakve informacije u vezi sa nestankom da se odmah jave najbližoj policijskoj stanici. Svaki trag može biti od presudnog značaja za potragu za Tamarom u Nemačkoj. Iako je do sada pretraženo veliko područje i angažovani su svi raspoloživi resursi, potraga se nastavlja i narednih dana.

Prema saopštenju, ne postoje nove informacije o tome šta se desilo sa Tamarom nakon što je napustila svoju kuću. Policija i dalje razmatra sve moguće scenarije, a porodica i prijatelji se nadaju da će potraga uskoro dati rezultate. U međuvremenu, nadležni pozivaju sve građane na saradnju i ističu da je svaki detalj važan u ovakvim slučajevima.

Pročitaj još

Svet

Putin i Zelenski: Zašto napad na Krimski most izaziva novu napetost?

Donald Tramp ističe da je Vladimir Putin bio izuzetno uznemiren zbog napada na Krimski most, a razgovor lidera bio fokusiran na situaciju u Ukrajini.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Putin i Zelenski: Zašto napad na Krimski most izaziva novu napetost?

Donald Tramp ističe da je Vladimir Putin bio izuzetno uznemiren zbog napada na Krimski most, a razgovor lidera bio fokusiran na situaciju u Ukrajini.

Vladimir Putin i Volodimir Zelenski ponovo su u središtu međunarodne pažnje, nakon što je napad na Krimski most dodatno zaoštrio odnose između Rusije i Ukrajine. Prema izjavama Donalda Trampa, bivšeg predsednika SAD, napad na Krimski most bio je ključna tema razgovora tokom nedavnog samita sa kineskim i ruskim liderom. Tramp je istakao da je Putin bio izuzetno ljut na Zelenskog zbog ovog događaja.

Napad na Krimski most u fokusu razgovora lidera

Na poslednjem međunarodnom samitu u Kini, Donald Tramp je razgovarao sa liderima Kine i Rusije. Tema susreta, kako navodi Tramp, bio je napad na Krimski most, što je dodatno podiglo tenzije između Rusije i Ukrajine. “Putin je bio izuzetno uznemiren zbog predsednika Zelenskog, upravo zbog napada na most koji povezuje Rusiju sa Krimom, koji je pod ruskom okupacijom”, naglasio je Tramp. Osim toga, Tramp je naveo da je njegov sastanak sa kineskim predsednikom Si Đinpingom i Putinom bio uspešan, čak ga je ocenio kao “12 na skali od 1 do 10”. Ipak, glavna tema susreta bila je upravo napad na Krimski most, dok se o ratu sa Iranom, kako kaže, skoro nije govorilo.

Stavovi lidera o situaciji u Ukrajini

Prema rečima Donalda Trampa, tokom sastanka sa Putinom i Sijem, naglasak je stavljen na situaciju u Ukrajini. Tramp je objasnio da je razumeo Putinovu reakciju i ocenio da je njegovo nezadovoljstvo zbog napada na Krimski most očekivano. U međuvremenu, novinar je zamolio Trampa da prokomentariše informacije koje je izneo drugi novinar posle razgovora sa Zelenskim. Tramp je ukazao da je ukrajinski predsednik naglasio kako nije bio prisutan u prostoriji tokom dela razgovora u kojem su pomenute pojedine teme, ali detalje ovog dela razgovora nije izneo.

Napad na Krimski most i posledice po odnose Rusije i Ukrajine

Napad na Krimski most, koji povezuje Rusiju i Krim, izazvao je snažne reakcije u Moskvi. Prema Trampovim rečima, napad je dodatno narušio poverenje i povećao napetost u odnosima između dve zemlje. Takođe, Tramp smatra da je reakcija Putina razumljiva u kontekstu trenutnih dešavanja i tenzija u regionu. Kako je objavljeno, lideri Rusije, Kine i SAD razgovarali su o mogućim posledicama napada na Krimski most, ali i o tome na koji način bi se situacija u Ukrajini mogla dalje razvijati. Tramp navodi da je sastanak bio konstruktivan, ali da je tema napada na most ostala u centru pažnje svih učesnika. Na kraju, Tramp je naglasio važnost dijaloga između svih strana, s obzirom na to da napad na Krimski most ima potencijal da utiče na dalji razvoj događaja u regionu. Napetost između Rusije i Ukrajine ostaje visoka, a međunarodni akteri pomno prate svaki naredni korak.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link