Connect with us

Svet

Savezni sudija naložio osoblju Bele kuće čuvanje predsedničkih dokumenata

Sud u Vašingtonu doneo odluku kojom se nalaže očuvanje predsedničkih i potpredsedničkih zapisa, dok Ministarstvo pravde izražava ustavne rezerve

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Sora shimazaki

Sud u Vašingtonu doneo odluku kojom se nalaže očuvanje predsedničkih i potpredsedničkih zapisa, dok Ministarstvo pravde izražava ustavne rezerve

Savezni sudija u Vašingtonu izdao je 20. maja 2026. godine privremenu sudsku meru kojom se nalaže zaposlenima u Beloj kući i najvišim savetnicima bivšeg predsednika Donalda Trampa da postupaju u skladu sa Zakonom o predsedničkim zapisima. Odluka sudije Džona Bejtsa zasniva se na zahtevu da se sačuvaju određeni zvanični dokumenti iz perioda Trampove administracije.

Prema saopštenju suda, sudska mera odnosi se na većinu zaposlenih u Beloj kući, uključujući šefa kabineta, zamenike, članove Saveta za nacionalnu bezbednost, Saveta ekonomskih savetnika i druge službenike u okviru Izvršnog kabineta predsednika. Sam Donald Tramp i potpredsednik JD Vance nisu obuhvaćeni ovom odlukom. Sudska odluka stupiće na snagu 26. maja u 9 časova.

Zakon o predsedničkim zapisima, usvojen 1978. godine nakon afere Votergejt, propisuje da svi relevantni zvanični dokumenti predsednika i potpredsednika predstavljaju javno vlasništvo i moraju biti sačuvani za buduće generacije, kao i za potrebe arhivske i istorijske analize.

U ovom slučaju, Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država iznelo je stav da smatra ovakvu sudsku meru protivnom ustavu, ali sud nije prihvatio taj argument u ovoj fazi. Sudija Bejts je u obrazloženju istakao da postoji javni interes za očuvanje zvanične dokumentacije i da su prethodne odluke i zakonski okvir jasno definisali obaveze zaposlenih u Beloj kući.

Među onima koji su sada obavezni da postupaju po odluci suda nalaze se, prema navodima iz sudske dokumentacije, šef kabineta Suzi Vajls, zamenik šefa kabineta Stiven Miler, kao i drugi visoki funkcioneri izvršne vlasti. Sudska mera nalaže da svi predsednički i potpredsednički zapisi budu sačuvani dok su postupci pred sudom u toku.

Odluka dolazi u trenutku kada se u javnosti i pravnim krugovima intenzivno raspravlja o načinu upravljanja i čuvanja predsedničkih dokumenata iz prethodnih administracija. Posmatrači ističu da bi ova privremena sudska mera mogla imati uticaja na slične slučajeve u budućnosti, posebno kada je reč o transparentnosti i arhiviranju državne dokumentacije.

Za sada, Ministarstvo pravde nije najavilo dalje korake, ali je u ranijim izjavama navelo da osporava ustavnost primene pojedinih odredbi Zakona o predsedničkim zapisima na zaposlene u Beloj kući. Sudija je, međutim, zaključio da postoji dovoljno osnova da se izda privremena mera do okončanja sudskog postupka.

Konačna odluka o dugoročnim obavezama zaposlenih u izvršnoj vlasti prema ovom zakonu očekuje se nakon završetka sudskog procesa. Javnost i stručna zajednica prate dalji razvoj događaja, dok su sve strane pozvane da postupaju u skladu sa sudskom odlukom dok traje proces.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Istraga Vojske SAD o napadu u Kuvajtu biće predstavljena porodicama stradalih

Vojska SAD završila je istragu o smrtonosnom napadu na američke vojnike u Kuvajtu, porodice će biti upoznate sa nalazima

Published

on

By

Vojska SAD završila je istragu o smrtonosnom napadu na američke vojnike u Kuvajtu, porodice će biti upoznate sa nalazima

Vojska Sjedinjenih Američkih Država završila je istragu povodom napada izvedenog na američke snage u Kuvajtu početkom marta ove godine, navode izvori upoznati sa slučajem. Porodicama poginulih vojnika očekuje se da budu upoznate sa rezultatima istrage tokom četvrtka.

Prema dostupnim informacijama, u napadu izvedenom 1. marta na taktički operativni centar u luci Šuaiba u Kuvajtu poginulo je šest američkih državljana. Ovaj događaj je, prema navodima izvora, najsmrtonosniji napad na američke trupe od početka sukoba sa Iranom. Pored Kuvajta, više savezničkih zemalja u Persijskom zalivu bilo je izloženo intenzivnim napadima raketama i dronovima, usled eskalacije sukoba nakon što su Sjedinjene Države i Izrael započeli operaciju pod nazivom Epic Fury.

Istragu o okolnostima napada naredili su U.S. Army Central i Treća armija, s ciljem utvrđivanja činjenica vezanih za događaj u Kuvajtu. Prema izvorima, istraga je obuhvatila prikupljanje izjava preživelih, analizu dostupnih materijalnih dokaza i rekonstrukciju toka napada.

S obzirom na značaj događaja i posledice po američke snage, rezultati istrage biće predstavljeni porodicama stradalih, koje su poznate kao Gold Star porodice. Očekuje se da će im biti omogućeno da postave pitanja i dobiju dodatna pojašnjenja o okolnostima incidenta.

Napad na taktički operativni centar u Kuvajtu deo je šireg talasa napada koji su usledili nakon početka vojne operacije SAD i Izraela u regionu. Prema navodima izvora, intenzitet napada na američke i savezničke položaje povećan je tokom tog perioda, a upotrebljena su različita sredstva napada uključujući rakete i dronove.

Zvaničnici Vojske SAD nisu objavili detalje iz istrage pre nego što porodice budu zvanično informisane. Ranije su preživeli vojnici iz napada dali izjave u kojima su opisali okolnosti događaja, ali detalji iz tih iskaza nisu javno dostupni.

Kontekst sukoba uključuje širu regionalnu nestabilnost, pri čemu je Iran, prema navodima više izvora, izveo napade na ciljeve u više zemalja u Persijskom zalivu tokom perioda eskalacije.

Nezavisna verifikacija svih navoda i detalja iz istrage nije bila moguća u trenutku objavljivanja ove vesti.

Pročitaj još

Svet

Međunarodni aerodrom u Palm Biču dobio ime po Donaldu Trampu

Zvanično preimenovanje sprovedeno u skladu sa smernicama FAA, nova oznaka DJT važi od 18. avgusta

Published

on

By

Zvanično preimenovanje sprovedeno u skladu sa smernicama FAA, nova oznaka DJT važi od 18. avgusta

Međunarodni aerodrom u Palm Biču na Floridi od 9. jula zvanično nosi naziv “Međunarodni aerodrom predsednik Donald Dž. Tramp”, potvrđeno je prema zvaničnim izvorima. Ova promena sprovedena je na osnovu smernica Federalne uprave za vazduhoplovstvo (FAA), a odluka je prethodno ozvaničena potpisom guvernera Floride Rona DeSantisa u martu.

Iako je naziv aerodroma promenjen, putnici će i dalje koristiti postojeću trocifrenu oznaku PBI prilikom rezervacije letova. Nova oznaka DJT biće zvanično uvedena od 18. avgusta, kako bi svi tehnički sistemi imali dovoljno vremena za prilagođavanje. Tokom ovog prelaznog perioda, FAA, Međunarodna organizacija civilnog vazduhoplovstva (ICAO), piloti i kontrolori letenja koristiće novu oznaku, dok će putnici u rezervacionim sistemima još neko vreme viđati staru oznaku.

Analitičar avio-industrije Henri Harteveldt iz kompanije za istraživanje avio-tržišta izjavio je da su avio-kompanije već izvršile potrebna tehnička prilagođavanja svojih rezervacionih sistema. “Sistematska promena oznake zahteva koordinaciju između svih učesnika u avio-saobraćaju”, naveo je Harteveldt.

Preimenovanje aerodroma deo je šireg procesa u kome lokalne i savezne institucije usklađuju nazive javnih objekata sa važećim propisima i odlukama vlasti. Primena nove oznake biće praćena dodatnim tehničkim proverama, kako bi se obezbedila bezbednost i kontinuitet u avio-saobraćaju.

Pročitaj još

Svet

CEO SVET PRIČA O OVOM SNIMKU: Susret Emanuela Makrona i Emine Erdogan na NATO samitu izazvao reakcije zbog načina pozdrava (VIDEO)

diplomatski susret privukao pažnju javnosti, stručnjak ukazuje na ulogu kulturnih običaja

Published

on

By

Diplomatski susret privukao pažnju javnosti, stručnjak ukazuje na ulogu kulturnih običaja

Na nedavnom NATO samitu, prilikom zvaničnog dočeka lidera, francuski predsednik Emanuel Makron pokušao je da poljubi ruku Emine Erdogan, supruge predsednika Turske. Do susreta je došlo tokom protokolarnog pozdravljanja, a trenutak su zabeležile kamere. Emine Erdogan je u tom trenutku povukla ruku, što je izazvalo brojne komentare i analize na društvenim mrežama, a događaj je ubrzo postao predmet javne rasprave.

Prema dostupnim snimcima, Makron je, u želji da iskaže poštovanje, napravio gest koji je u nekim evropskim državama deo diplomatskog bontona. Međutim, Emine Erdogan je povukla ruku, čime je izbegla poljubac. Ovaj čin je izazvao različite interpretacije, a deo javnosti ga je protumačio kao mogući diplomatski nesporazum.

https://www.instagram.com/reels/DagJ7c3s_nk/

Stručnjak za govor tela i protokol, čije je mišljenje preneto u javnosti, istakao je da razlog za ovakvu reakciju može biti različito tumačenje kulturnih običaja između evropskih i turskih predstavnika. U pojedinim kulturama, kao što je turska, ovakav gest nije uobičajen u zvaničnim prilikama, posebno u odnosu na žene na visokim državnim funkcijama ili članove porodica državnika.

Zvaničnici nisu izdali zvanično saopštenje povodom ovog događaja, ali incident nije doveo do daljih nesporazuma na samitu. Događaj je ostao u fokusu javnosti zbog simbolike gestova na međunarodnim skupovima i često različitih protokolarnih normi među državama.

“Razlike u kulturnim običajima mogu dovesti do nesporazuma čak i na najvišem nivou diplomatije”, navodi stručnjak za protokol u izjavi.

Pročitaj još

U Trendu