Connect with us

Svet

Sankcije SAD prema Rusiji: Šta donosi novi zakon i zašto EU brine

Predsednik Tramp uskoro odlučuje o potpisu zakona koji predviđa carine do 500 odsto na ruski uvoz i 100 odsto na robu iz zemalja koje kupuju rusku naftu i gas.

Objavljeno pre

,

Sankcije SAD prema Rusiji: Šta donosi novi zakon i zašto EU brine Foto Izvor: Tanjug AP/julia Demaree Nikhinson

Predsednik Tramp uskoro odlučuje o potpisu zakona koji predviđa carine do 500 odsto na ruski uvoz i 100 odsto na robu iz zemalja koje kupuju rusku naftu i gas.

Novi zakon o sankcijama SAD prema Rusiji usvojen je u Predstavničkom domu američkog Kongresa, a potpis predsednika Donalda Trampa očekuje se u narednim danima, prema zvaničnim izjavama. Ova mera predviđa mogućnost uvođenja carina do 500 odsto na ruski uvoz, kao i do 100 odsto na proizvode iz zemalja koje kupuju rusku naftu i gas, što je izazvalo zabrinutost unutar Evropske unije.

Zakon daje predsedniku SAD široka ovlašćenja kada su u pitanju sankcije prema Rusiji, ali i prema zemljama koje ostvaruju značajan uvoz ruskih energenata. Tekst zakona ne precizira da li će se Evropska unija tretirati kao jedna država, zbog čega pojedine članice EU izražavaju bojazan da bi mogle biti pogođene ovim merama. Demokrate su predložile amandman kojim bi se jasno definisao status EU, ali nije bilo mogućnosti da se o njemu glasa.

Detalji novog zakona o sankcijama SAD prema Rusiji

Zakon, nazvan “Lindsey O. Graham Sanctioning Russia and Iran Act of 2026”, fokusira se na rusku energetsku i odbrambenu industriju, zvaničnike, banke i “flotu u senci” koja prevozi naftu zaobilazeći postojeće sankcije. Takođe, zabranjuje izvoz američkih energenata u Rusiju, nova ulaganja i kupovinu ruskog državnog duga. Predsednik dobija ovlašćenje da uvede carine do 500 odsto na ruski uvoz, kao i do 100 odsto na robu iz pet najvećih kupaca ruske nafte i gasa i zemalja koje pomažu u zaobilaženju sankcija. Za gas postoji izuzetak ako zemlja kupuje manje od 15 odsto ukupnog ruskog izvoza i istovremeno smanjuje uvoz.

Odluka je izazvala podelu u američkom Kongresu. Za zakon je glasalo 262 poslanika, a 159 je bilo protiv. Od demokrata je 58 bilo za, a 152 protiv, dok je 203 republikanca podržalo zakon, a sedam bilo protiv. Jedan nezavisni poslanik takođe je glasao za.

Uticaj na Evropsku uniju i međunarodne odnose

Sankcije SAD prema Rusiji izazivaju zabrinutost u Evropskoj uniji jer nije jasno da li će Unija biti tretirana kao jedinstvena država ili kao skup pojedinačnih članica. Ovo pitanje ostaje otvoreno, pošto amandman kojim bi se to preciziralo nije prošao na glasanju. EU je jedan od najvećih kupaca ruskih energenata, zbog čega bi nove carine mogle imati značajan ekonomski uticaj na evropske zemlje.

Osim toga, zakon omogućava predsedniku SAD da odustane od novih sankcija prema Rusiji ukoliko proceni da je to u nacionalnom interesu Sjedinjenih Američkih Država. Analitičari ocenjuju da će zakon direktno uticati na odnose između SAD, Rusije i EU, a može imati posledice i na globalnu energetsku stabilnost.

Trampova pozicija i politička dinamika u Vašingtonu

Prema zvaničnim izjavama iz Bele kuće, Trampov potpis na zakon o sankcijama SAD prema Rusiji očekuje se uskoro, iako je prethodno više od godinu dana bio protiv ovakvog rešenja. Njegova podrška je obezbeđena nakon što je u paket uključen i petogodišnji produžetak Zakona o sankcijama Iranu iz 1996. godine. Zakon je inicirao preminuli senator Lindsey Graham, a dogovor sa Belom kućom postignut je neposredno pre njegove smrti.

U trenutku kada američke i evropske centralne banke podižu kamatne stope zbog inflacije, ovaj zakon dodatno komplikuje međunarodne ekonomske odnose. Očekuje se da će donošenje ovih mera uticati i na poziciju SAD u istočnoj Evropi i u okviru NATO saveza. Ipak, stručnjaci smatraju da je nerealno očekivati da jedan zakon samostalno natera Rusiju na pregovore koji nisu u skladu sa njenim interesima.

Na kraju, zakon o sankcijama SAD prema Rusiji ostavlja prostor za političke odluke predsednika i može imati dugoročne posledice po globalne geopolitičke odnose.

Pročitaj još

Svet

Bela kuća povukla nominaciju Richarda Schroyera za direktora ICE

Nominacija nije prošla u Senatu zbog zahteva senatora Randa Paula za detalje istrage

Objavljeno pre

,

Objavio:

Bela kuća povukla nominaciju Richarda Schroyera za direktora ICE – povlačenje nominacije ICE

Nominacija nije prošla u Senatu zbog zahteva senatora Randa Paula za detalje istrage

WASHINGTON — Bela kuća je zvanično povukla nominaciju Richarda Schroyera za direktora Imigracione i carinske službe (ICE) nakon što njegova nominacija nije dobila potrebnu podršku u Senatu.

Pozadina povlačenja nominacije

Richard Schroyer, koji je prethodno služio kao viši savetnik sekretara za domovinsku sigurnost Markwayne Mullina, nominovan je u junu. Međutim, njegova nominacija naišla je na otpor republikanskog senatora Randa Paula, koji je tražio detalje o istragama pucnjava u kojima su učestvovali agenti u Minesoti.

David Venturella trenutno obavlja dužnosti direktora ICE, nakon što je Todd Lyons najavio svoj odlazak sa te pozicije u aprilu. ICE nije imao direktora potvrđenog od strane Senata još od 2017. godine.

Pročitaj još

Svet

Iran oborio najmanje dva američka bespilotna aviona u poslednjim danima

Incidenti sa MQ-1 Predator i Gray Eagle dronovima povećavaju napetosti u Zalivu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Iran oborio najmanje dva američka bespilotna aviona u poslednjim danima – Iran oborio američke dronove

Incidenti sa MQ-1 Predator i Gray Eagle dronovima povećavaju napetosti u Zalivu

Detalji nedavnih incidenata

Prema izvorima iz SAD, iranske snage su u poslednjim danima oborile najmanje dva američka bespilotna aviona tipa MQ-1. Nije precizirano gde su tačno avioni oboreni niti koja varijanta MQ-1 modela je u pitanju. Američka vojska koristi dve glavne varijante ovih dronova: MQ-1 Predator, koji je bio standard u operacijama u Iraku i Avganistanu pre nego što je povučen iz upotrebe 2018. godine, i MQ-1C Gray Eagle, koji je veći i još uvek je u operativnoj upotrebi. Oba modela su dizajnirana za misije izviđanja i nadzora, ali mogu nositi i Hellfire rakete za napade na ciljeve.

Potencijalne posledice za regionalnu sigurnost

Ovi incidenti mogu imati značajne implikacije za bezbednost u Stratu Hormuza, gde američki dronovi pružaju stalni nadzor. Oni prate vojne aktivnosti Irana i monitorišu pretnje kako američkim snagama tako i komercijalnom brodarstvu. Ako su oboreni stariji modeli MQ-1 Predatora, gubitak bi bio oko 8 miliona dolara. Gray Eagle dronovi su skuplji, a njihova cena može dostići desetine miliona dolara zavisno od varijante.

Pročitaj još

Svet

Preminuo bivši senator SAD Jon Kyl iz Arizone u 84. godini

Jon Kyl, dugogodišnji senator, preminuo zbog komplikacija povezanih sa neurološkom bolešću

Objavljeno pre

,

Objavio:

Preminuo bivši senator SAD Jon Kyl iz Arizone u 84. godini – smrt senatora Jon Kyla

Jon Kyl, dugogodišnji senator, preminuo zbog komplikacija povezanih sa neurološkom bolešću

Jon Kyl, bivši republikanski senator iz Arizone, preminuo je u 84. godini života nakon komplikacija izazvanih neurološkom bolešću. Kyl je bio poznat po svom uticaju na politiku voda na zapadu SAD i vođenju potvrde imenovanja sudije Vrhovnog suda Bretta Kavanaugha.

Rani život i politička karijera

Kyl je rođen 25. aprila 1942. godine u Oaklandu, Nebraska, a odrastao je u Iowi. Svoju političku karijeru započeo je tokom predsedništva Ronalda Reagana i proveo skoro tri decenije u Kongresu, gde je služio osam godina u Predstavničkom domu i 18 godina u Senatu.

Poslednji dani i doprinos

Pre povlačenja iz javnog života u decembru 2025. godine, nakon što je objavio da boluje od demencije, Kyl je ostavio dubok trag u američkoj politici. Njegova poslednja značajna uloga bila je kao privremeni senator nakon smrti Johna McCaina, gde je kratko služio pre nego što se vratio lobiranju.

Pročitaj još

U Trendu