Connect with us

Svet

SAD suočene sa izazovima u pokušaju kontrole Ormuskog moreuza

Američki zvaničnici potvrdili obnovu blokade, Iran i dalje zadržava sposobnost da utiče na brodski saobraćaj

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / İrfan Simsar

Američki zvaničnici potvrdili obnovu blokade, Iran i dalje zadržava sposobnost da utiče na brodski saobraćaj

Sjedinjene Američke Države nastavljaju sa naporima da uspostave potpunu kontrolu nad Ormuskim moreuzom, strateškim plovnim putem kroz koji prolazi značajan deo svetske nafte. Najnovije mere uključuju obnovu blokade iranskih luka, potvrdio je američki predsednik 14. jula 2026. godine, dok situacija na terenu ostaje nestabilna zbog povremenih sukoba sa iranskim snagama.

Prema izjavama američkih zvaničnika, obnovljena blokada ima za cilj ograničavanje kretanja iranskih brodova i njihovih klijenata, dok bi druge zemlje i dalje imale slobodan prolaz kroz moreuz. Pored blokade, najavljene su i nove takse za bezbedan prolazak teretnih brodova, što je predsednik SAD objavio putem zvanične objave. Američke vlasti navode da su preduzete mere odgovor na iranske aktivnosti koje su, prema njihovim tvrdnjama, uticale na bezbednost međunarodne plovidbe u ovom regionu.

Iran, s druge strane, ističe da kontroliše Ormuski moreuz i da je spreman da odgovori na bilo kakve pokušaje ograničavanja svog pristupa. Izveštaji sa lica mesta ukazuju na to da su u prethodnom periodu zabeleženi incidenti i razmena vatre između američkih i iranskih snaga, što je povećalo tenzije i izazvalo zabrinutost za stabilnost snabdevanja energentima na globalnom nivou.

Stručnjaci navode da bi potpuna kontrola ovog područja zahtevala značajno veće prisustvo američkih snaga, uključujući veliki broj ratnih brodova i potencijalno dodatno angažovanje trupa. Analitičari ukazuju da Iran, koristeći asimetrične metode, može da ugrozi brodove u regionu upotrebom dronova i raketnih sistema, što značajno otežava ostvarenje ciljeva Sjedinjenih Država bez eskalacije sukoba.

Međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj događaja zbog strateškog značaja Ormuskog moreuza, kroz koji prolazi oko petine svetske trgovine naftom. Nastavak ovakve situacije mogao bi imati posledice po globalno tržište energenata. Dosadašnji pokušaji rešavanja krize uključivali su i diplomatske napore, ali su borbena dejstva i dalje povremeno prisutna, navode izvori sa terena.

Uprkos merama koje sprovodi američka strana, izveštaji pokazuju da Iran i dalje zadržava sposobnost da utiče na bezbednost i protok brodova u regionu. Prema rečima stručnjaka za Bliski istok, trenutna dinamika ukazuje na dugoročnu neizvesnost i mogućnost novih incidenata ukoliko ne dođe do deeskalacije.

Pročitaj još

Svet

Američki državljani iz Konga moraju provesti 21 dan van zemlje pre povratka u SAD

Zvaničnici SAD potvrdili nove mere zbog širenja ebole u Demokratskoj Republici Kongo; putnici obavezni na karantin van zemlje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zvaničnici SAD potvrdili nove mere zbog širenja ebole u Demokratskoj Republici Kongo; putnici obavezni na karantin van zemlje

Američki državljani koji su putovali u Demokratsku Republiku Kongo neće moći odmah da se ukrcaju na komercijalne letove za povratak u Sjedinjene Američke Države, već će biti u obavezi da provedu najmanje 21 dan van te centralnoafričke zemlje. Ovu odluku potvrdio je zvaničnik SAD, navodeći da su nove mere uvedene zbog povećane zabrinutosti zbog širenja ebole u regionu.

Vlasti SAD započele su sa primenom restrikcija u ponedeljak, koristeći ovlašćenja iz naslova 49 na osnovu ažuriranih smernica koje je izdao Sekretarijat za zdravlje i socijalnu zaštitu. Prema ovim smernicama, američkim državljanima koji su boravili u Kongu ili su nedavno napustili zemlju, dozvoljen je ulazak u SAD preko komercijalnih letova samo ako su prethodno proveli najmanje 21 dan van teritorije Demokratske Republike Kongo.

Ove mere usledile su nakon višenedeljnih upozorenja američkih zvaničnika građanima da izbegavaju putovanja u Kongo zbog aktuelne epidemije ebole. Prema istom zvaničniku, ograničenja su već ranije važila za strane državljane koji su boravili u Kongu, a sada su proširena i na američke građane.

Američke zdravstvene vlasti navode da je zabeležen veći broj slučajeva širenja ebole ka zapadnom delu Konga, što upućuje na to da se bolest više ne nalazi samo u istočnim regionima. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, u zemlji su prijavljena 1.963 potvrđena slučaja ebole i 719 potvrđenih smrtnih ishoda, dok se zdravstveni sistem suočava sa izazovima u suzbijanju širenja bolesti.

Zvaničnici ističu da je cilj ovih mera sprečavanje ulaska potencijalno zaraženih osoba na teritoriju SAD i ograničavanje dalje transmisije ebole. Dodatni detalji o procedurama za povratnike, kao i eventualne izuzetke od pravila, nisu precizirani u zvaničnom saopštenju.

Epidemija ebole u Demokratskoj Republici Kongo traje već duži period, a međunarodne zdravstvene organizacije nastavljaju sa praćenjem situacije i pružanjem podrške lokalnim vlastima. Nadležne službe u SAD apeluju na građane da prate zvanična saopštenja i preporuke tokom planiranja putovanja.

Pročitaj još

Svet

Severni delovi SAD pogođeni ekstremnim talasom vrućina i obilnim padavinama

Meteorolozi potvrđuju nastavak visokih temperatura i upozorenja na poplave, najteže pogođeni sever i jugozapad zemlje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Meteorolozi potvrđuju nastavak visokih temperatura i upozorenja na poplave, najteže pogođeni sever i jugozapad zemlje

Veliki delovi Sjedinjenih Američkih Država suočavaju se sa produženim talasom ekstremnih vrućina, saopštili su američki meteorolozi 14. jula 2026. godine. Najizraženija toplota zabeležena je u severnim državama kao što su Montana, Severna i Južna Dakota, Minesota, Viskonsin i Mičigen, dok su jugozapadne oblasti i deo severnog pojasa zemlje takođe pod uticajem visokih temperatura. Istovremeno, pojedini regioni na jugu, posebno Teksas, suočavaju se sa jakim olujama i mogućim poplavama.

Prema prognozama, ekstremna vrućina i upozorenja zbog visokih temperatura ostaju na snazi do četvrtka u nekoliko severnih država i protežu se kroz severoistočne regione, obuhvatajući područja sa oko 130 miliona stanovnika. Meteorolozi navode da toplotni indeks, koji uključuje temperaturu i vlažnost vazduha, može dostići i do 43°C u severnim ravnicama. Temperature su u nekim slučajevima između 11 i 17 stepeni iznad proseka za ovo doba godine.

U gradovima kao što su Fargo u Severnoj Dakoti i Rapid Siti u Južnoj Dakoti očekuju se temperature blizu ili iznad prethodno zabeleženih rekorda. Za utorak je u Fargu prognozirano do 37°C, što bi prema navodima meteorologa moglo biti blizu dnevnog maksimuma iz 1936. godine. U Rapid Sitiju temperatura bi mogla da dostigne 41°C, što bi predstavljalo novi rekord za taj grad.

Meteorološki izveštaji ističu da su neki regioni već zabeležili trocifrene vrednosti na skali Farenhajta, dok se u određenim delovima očekuju ili su već registrovane ekstremne temperature. Istovremeno, jug SAD, posebno Teksas, nalazi se pod uticajem snažnih oluja sa mogućnošću obilnih padavina i poplava, dok upozorenja na toplotu ostaju na snazi u severnim i severoistočnim državama.

Stručnjaci ističu da su klimatski uslovi tokom aktuelnog talasa vrućina neuobičajeno intenzivni za ovo doba godine, a pojedini lokaliteti bi mogli zabeležiti rekordne vrednosti u narednim danima. Meteorološke službe apeluju na stanovništvo da prate aktuelna upozorenja i prilagode aktivnosti uslovima na terenu.

Ekstremni vremenski uslovi u SAD ove nedelje posledica su kombinovanog uticaja visokih temperatura i potencijalno opasnih oluja na jugu, dok su najteže pogođeni stanovnici severnih i severoistočnih regiona. Savetuje se povećana opreznost zbog mogućih zdravstvenih rizika i problema u saobraćaju i svakodnevnom funkcionisanju.

Pročitaj još

Svet

Izraelska obaveštajna služba godinama vrbovala bivšeg predsednika Irana Mahmuda Ahmadinedžada

Obaveštajni izvori istražuju vezu Mosada i Ahmadinedžada, bivši predsednik pod optužbom za veleizdaju

Objavljeno pre

,

Objavio:

Obaveštajni izvori istražuju vezu Mosada i Ahmadinedžada, bivši predsednik pod optužbom za veleizdaju

Bivši predsednik Irana Mahmud Ahmadinedžad našao se u centru jednog od najvećih obaveštajnih slučajeva na Bliskom istoku, nakon što su obelodanjeni dokumenti pokazali višegodišnje pokušaje vrbovanja od strane izraelske službe Mosad. Prema obaveštajnim izvorima, Mosad je kroz mrežu kontakata i tajne sastanke u Evropi pokušavao da Ahmadinedžada profiliše kao tranzicionog lidera Irana u slučaju promene režima.

Sastanci su, kako je saopšteno, održavani pod strogom tajnošću, najčešće u Budimpešti i drugim gradovima Mađarske, gde je Ahmadinedžad putovao zbog akademskih događaja. Izraelska strana je koristila fiktivne organizacije i diplomatske kanale kako bi prikrila kontakte od iranske kontraobaveštajne službe. Tokom ovih susreta, bivši predsednik je identifikovan kao potencijalna figura za privremenu upravu Irana u slučaju političkih promena.

Plan Mosada aktiviran je tokom vojnog sukoba između Izraela i Irana, kada je izraelski vazdušni napad pogodio kompleks u kojem je boravio Ahmadinedžad u Teheranu. Javnost je tada verovala da je napad pokušaj atentata, međutim, prema dokumentima, cilj je bio da se prikrije operacija izvlačenja bivšeg predsednika iz grada. Specijalni tim Mosada uspeo je da ga preveze u sigurnu kuću u predgrađu Teherana, gde je prema planu trebalo da se obrati naciji i pozove na promenu režima.

Ipak, plan je prekinut kada je Ahmadinedžad iznenada nestao iz sigurnog utočišta pod nejasnim okolnostima. Iranske bezbednosne snage su ga ubrzo locirale i stavile u kućni pritvor pod optužbom za veleizdaju i saradnju sa neprijateljem. Zvaničnici su potvrdili da se bivši predsednik nalazi pod strogim nadzorom, dok državni mediji navode da je hapšenje predstavljeno kao veliki uspeh obaveštajne službe. Analitičari upozoravaju da bi ovaj slučaj mogao dovesti do značajnih promena unutar iranskog bezbednosnog aparata.

„Istraga je u toku i preduzimaju se sve mere radi utvrđivanja svih okolnosti slučaja“, naveli su iz nadležnih službi.

Pročitaj još

U Trendu