Connect with us

Svet

SAD i Kuba: Decenije napetosti i promena u bilateralnim odnosima

Američka administracija potvrdila nove mere prema Kubi, diplomatski pregovori u toku, situacija ostaje neizvesna

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Rdne stock project

Američka administracija potvrdila nove mere prema Kubi, diplomatski pregovori u toku, situacija ostaje neizvesna

Sjedinjene Američke Države i Kuba nalaze se u periodu pojačanih tenzija, što su potvrdile izjave zvaničnika i aktuelne ekonomske mere. Prema poslednjim informacijama, predsednik SAD je u svom obraćanju 13. aprila pomenuo mogućnost daljih akcija prema Kubi nakon završetka vojne operacije u Iranu. Izjave su usledile nakon što su SAD blokirale gotovo sve isporuke nafte prema Kubi, što je značajno uticalo na privrednu situaciju ostrva. Zvaničnih detalja o budućim koracima još nema, ali su najavljeni nastavak diplomatskih razgovora na visokom nivou.

Predsednik SAD je u više navrata istakao da je pitanje odnosa sa Kubom aktuelno već decenijama, navodeći: “Ceo život slušam o odnosima SAD i Kube: kada će SAD nešto preduzeti? Verujem da ću imati čast da budem taj koji će učiniti nešto po tom pitanju.” Zvaničnih saopštenja o mogućim vojnim ili drugim konkretnim merama nije bilo, dok su diplomatski izvori potvrdili nastavak pregovora.

Istorijski gledano, Kuba je imala značajnu ulogu u američkoj spoljnoj politici tokom poslednjih sedam decenija. Tokom 1950-ih, ostrvo je bilo poznato kao turistička destinacija za građane SAD, ali su, prema rečima istoričara i svedoka tog vremena, postojali izraženi socijalni i ekonomski problemi među lokalnim stanovništvom. Značajan deo kubanske privrede bio je pod uticajem američkih kompanija, dok su turisti iz SAD činili važan deo ekonomije ostrva.

Prema rečima kubansko-američkog istoričara sa Miami Dade koledža, “Kuba je tada bila mesto gde su dolazile poznate ličnosti i turisti, ali je među lokalnim stanovništvom raslo nezadovoljstvo zbog ekonomske situacije.” Navedeno nezadovoljstvo kasnije je doprinelo političkim promenama u zemlji, što je uticalo na tok američko-kubanskih odnosa.

U trenutnoj situaciji, blokada isporuka nafte iz SAD prema Kubi izazvala je dodatne ekonomske izazove za ostrvo. Istovremeno, diplomatski kanali su i dalje otvoreni, a visoki predstavnici obe strane učestvuju u razgovorima o budućim potezima. Prema dostupnim informacijama, strane razmenjuju stavove, ali detalji tih razgovora nisu javno objavljeni.

Pitanje Kube ostaje značajno u kontekstu američke spoljne politike, posebno imajući u vidu geografski položaj ostrva i njegovu istorijsku ulogu u odnosima sa SAD. Dalji razvoj situacije zavisiće od rezultata pregovora i potencijalnih novih mera koje bi mogle biti preduzete od strane američke administracije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Jedna osoba poginula u požaru u luksuznom rizortu u Dominikanskoj Republici

Lokalne vlasti potvrdile smrt jedne osobe i više povređenih tokom velikog požara u hotelu u Bayahibeu

Published

on

By

Lokalne vlasti potvrdile smrt jedne osobe i više povređenih tokom velikog požara u hotelu u Bayahibeu

Jedna osoba je izgubila život, a više lica je povređeno u požaru koji je izbio u luksuznom hotelskom kompleksu Viva Wyndham Dominicus Beach u mestu Bayahibe, jugoistočno od Dominikanske Republike, saopštili su zvaničnici 19. juna 2026. godine. Požar je, prema navodima lokalnih vlasti, izbio oko 11 sati ujutru po lokalnom vremenu, a u tom trenutku u rizortu je boravilo oko 1.690 gostiju.

Vlasti su saopštile da je poginula jedna osoba, dok je devet osoba povređeno. Tri povređene osobe prevezene su u bolnicu, dok su ostali povređeni zbrinuti na licu mesta, izjavio je direktor Centra za vanredne situacije Dominikanske Republike, Huan Manuel Mendez, tokom večernje konferencije za novinare. Prema rečima zvaničnika iz susedne provincije La Romana, osoba koja je izgubila život je državljanka Italije.

Na snimcima koji su se pojavili na društvenim mrežama vidi se kako krovne konstrukcije od slame na plaži zahvataju plameni jezik, dok se gosti povlače ka moru, a gust dim se širi iznad kompleksa. Vatrogasne ekipe iz Bayahibea i La Romane angažovane su na gašenju požara. Prema navodima Centra za vanredne situacije, svi turisti iz pogođenog rizorta su evakuisani i smešteni u druge hotele i obližnje objekte, dok susedni rizort istog vlasnika — Dominicus Palace — nije pretrpeo štetu i nastavio je sa radom.

Uzrok požara do trenutka objavljivanja nije preciziran. Nadležni organi su potvrdili da je istraga o okolnostima izbijanja požara u toku. Zvaničnici su istakli da je prioritet bio bezbedna evakuacija gostiju i osoblja. Bayahibe, gde se dogodio incident, popularno je turističko odredište na jugoistočnoj obali Dominikanske Republike i često ga posećuju turisti iz Sjedinjenih Američkih Država i drugih zemalja.

Ovo je jedan od najozbiljnijih incidenata u turističkom sektoru Dominikanske Republike u poslednjem periodu. Lokalni i nacionalni organi nastavljaju rad na saniranju posledica požara i pružanju podrške povređenima i evakuisanim licima. Dodatne informacije o uzrocima i mogućim posledicama biće objavljene nakon završetka istrage.

Pročitaj još

Svet

Mladić iz Kanzasa pobedio tešku bolest uz podršku lekarke

Porodica potvrdila da je tinejdžer iz Kanzasa, uprkos prognozi, uspešno završio lečenje, lekarka ostala u kontaktu tokom celog procesa

Published

on

By

Porodica potvrdila da je tinejdžer iz Kanzasa, uprkos prognozi, uspešno završio lečenje, lekarka ostala u kontaktu tokom celog procesa

U gradu Kanzas Siti, 2022. godine, tinejdžeru Dilanu Mvanikiju dijagnostikovan je rak bubrega u četvrtoj fazi, dok su lekari prognozirali da mu preostaje osam meseci života. Porodica Mvaniki je potvrdila da je zahvaljujući kontinuiranoj medicinskoj nezi i podršci lekarke Meri Ostin, Dilan uspešno završio višemesečno lečenje.

Tokom čitavih 52 nedelje hemoterapije, Ostin je bila prisutna uz pacijenta, što je potvrdila i porodica Mvaniki. “Ona je pratila svaki korak lečenja”, izjavila je Dilanuva majka, dok je njegov otac naveo da je lekarka često kontaktirala sa porodicom i bodrila ga tokom najtežih trenutaka. “Obećala mu je prisustvo na maturskoj svečanosti ukoliko nastavi sa lečenjem i uspešno završi školu”, navela je porodica.

Dilan je izjavio da mu je takva podrška bila značajna tokom borbe sa bolešću. Porodica veruje da je upravo ovaj vid međuljudske povezanosti imao pozitivan uticaj na ishod lečenja. Nakon završetka terapije, Dilan je proglašen izlečenim i završio je srednju školu. Lekarka Meri Ostin, iako se u međuvremenu preselila i radi u bolnici u Sijetlu, ispunila je ranije dato obećanje i prisustvovala njegovoj maturskoj svečanosti.

Dilanova porodica navodi da je ovaj čin bio izuzetno važan za njihovog sina i da je zahvaljujući tome imao dodatnu motivaciju tokom celog procesa lečenja. U ovom slučaju, kako su istakli, podrška lekarskog osoblja i lični odnos sa pacijentom igraju važnu ulogu u procesu oporavka.

Pročitaj još

Svet

Politico Europe odbio objavu autorskog teksta Sergeja Lavrova o Ukrajini

Redakcija u Briselu povukla tekst šefa ruske diplomatije zbog procene o pokušaju plasiranja dezinformacija

Published

on

By

Redakcija u Briselu povukla tekst šefa ruske diplomatije zbog procene o pokušaju plasiranja dezinformacija

Redakcija Politico Europe u Briselu donela je odluku da u poslednjem trenutku povuče autorski tekst Sergeja Lavrova, šefa ruske diplomatije, pod naslovom ‘Ukrajina, Evropa i globalna bezbednost’, potvrđeno je iz stručnih izvora za analizu stranog mešanja i manipulacije informacijama. Odluka je doneta nakon procene da tekst predstavlja deo hibridne operacije uticaja i pokušaj plasiranja strateških dezinformacija evropskoj javnosti.

Prema analizama, Lavrovljev tekst se oslanja na poznate narative o ‘decenijskoj obmani’ Zapada i širenju NATO-a, pri čemu se, kako se navodi, agresor prikazuje kao žrtva u cilju opravdavanja postupaka Rusije. U tekstu se iznosi i tvrdnja da je Zapad inscenirao promenu vlasti u Kijevu, dok su Minski sporazumi predstavljeni kao sredstvo za naoružavanje Ukrajine, što analitičari ocenjuju kao pokušaj zamene teza.

Stručnjaci ističu da ruska strana u javnom diskursu često ignoriše suverenu volju država Istočne Evrope koje su dobrovoljno tražile bezbednosne garancije od NATO-a, dok argumentacija o novoj evroazijskoj bezbednosnoj arhitekturi, prema analizi, prikriva nameru povratka na sistem sfera uticaja velikih sila.

Politički analitičari smatraju da odluka briselske redakcije ne predstavlja uskraćivanje slobode govora, već odbijanje da ugledni evropski mediji budu kanal za širenje manipulativnih narativa i kognitivnog ratovanja. ‘U pitanju je prepoznavanje i adekvatna reakcija na pokušaje plasiranja dezinformacija u evropski politički mejnstrim’, navode stručnjaci.

Pročitaj još

U Trendu