Connect with us

Svet

Rast cena goriva u SAD povezan sa sukobom u Iranu utiče na svakodnevni život građana

Prema izveštajima automobilskih udruženja, cene goriva na nacionalnom nivou dostigle najviši nivo u poslednjih nekoliko godina, a stručnjaci predviđaju da će ostati povišene

Published

on

pexels-photo-12592753

Prema izveštajima automobilskih udruženja, cene goriva na nacionalnom nivou dostigle najviši nivo u poslednjih nekoliko godina, a stručnjaci predviđaju da će ostati povišene

Naglo povećanje cena goriva u Sjedinjenim Američkim Državama beleži se poslednjih meseci, što značajno utiče na svakodnevni život mnogih građana širom zemlje. Prema podacima automobilskih udruženja, prosečna cena benzina dostigla je 4,54 dolara po galonu, dok je dizel porastao na 5,67 dolara, što je značajno više u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Ovako visoke cene goriva posledica su sukoba u Iranu, koji je započeo krajem februara tekuće godine i od tada ima izražen efekat na globalno tržište energenata.

Jedan od primera uticaja povećanih cena goriva na svakodnevni život je slučaj studentkinje iz Mičigena, koja svakodnevno putuje između mesta stanovanja i fakulteta, udaljenih oko 130 kilometara. Visoki troškovi goriva naveli su je da preskače određene akademske obaveze kako bi smanjila troškove. Slične poteškoće prijavljuju brojni građani, posebno oni koji su zbog posla ili školovanja prinuđeni na duža putovanja.

Osim direktnog uticaja na vozače, skok cena dizela značajno utiče i na sektor transporta robe, što može izazvati dodatna poskupljenja brojnih proizvoda. Stručnjaci sa univerziteta i finansijskih institucija procenjuju da bi ovakva situacija mogla da potraje, a određene prognoze govore da bi prosečna cena benzina do kraja 2026. godine mogla da se stabilizuje na nivou od oko 3,50 dolara po galonu, što je za oko 50 centi više u poređenju sa cenom pre izbijanja sukoba u Iranu.

Predstavnici američke administracije ističu da su u toku diplomatski napori sa ciljem stabilizacije situacije i smanjenja pritiska na globalna tržišta energenata. Zvaničnici navode da se očekuje stabilizacija cena kada dođe do deeskalacije sukoba i smanjenja neizvesnosti na svetskim berzama. Međutim, ekonomski analitičari naglašavaju da bi ovakav scenario mogao da potraje mesecima, u zavisnosti od toka pregovora i razvoja situacije u regionu.

U međuvremenu, građani i preduzeća širom Sjedinjenih Država nastavljaju da prilagođavaju svoje navike i planove potrošnje u skladu sa novonastalim okolnostima. Prema procenama, povećani troškovi goriva utiču na budžete domaćinstava, posebno onih sa nižim prihodima i onih koji žive u ruralnim sredinama, gde su putovanja na duže relacije svakodnevica.

Nadležne institucije i udruženja nastavljaju da prate situaciju na tržištu energenata i apeluju na potrošače da racionalno koriste gorivo, dok se istovremeno ulažu napori u pronalaženje dugoročnih rešenja za stabilizaciju snabdevanja i cena.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Grčke vlasti zaplenile 46 kilograma kokaina u luci Pirej

Poreske i carinske službe sprovele kontrolu kontejnera iz Ekvadora, istraga o krijumčarskoj mreži u toku

Published

on

By

Poreske i carinske službe sprovele kontrolu kontejnera iz Ekvadora, istraga o krijumčarskoj mreži u toku

Poreske i carinske vlasti Grčke zaplenile su 46 kilograma kokaina skrivenog u kontejneru koji je iz Ekvadora pristigao u luku Pirej, saopšteno je iz nadležnih službi. Zaplena je izvršena nakon sprovedene analize rizika, kada je identifikovan sumnjiv teret i tokom kontrole pronađeno ukupno 40 paketa kokaina pažljivo sakrivenih unutar kontejnera.

Prema procenama nadležnih, vrednost zaplenjene droge na ilegalnom tržištu prelazi 1,7 miliona evra (oko 199 miliona dinara). Zvaničnici navode da je identifikovan način delovanja kriminalnih mreža koje preko Grčke organizuju unos i distribuciju narkotika iz Latinske Amerike.

“Istraga je u toku, a cilj je potpuno razotkrivanje mreže i identifikacija odgovornih osoba”, saopšteno je iz grčkih službi.

Vlasti nastavljaju rad na ovom slučaju u cilju sprečavanja daljeg šverca narkotika preko grčkih luka.

Pročitaj još

Svet

Senat SAD usvojio rezoluciju o obustavi plata senatorima tokom zatvaranja vlade

Prema zvaničnom saopštenju, mere će se primenjivati nakon izbora u novembru, a isplate će biti odložene do okončanja zatvaranja

Published

on

By

Prema zvaničnom saopštenju, mere će se primenjivati nakon izbora u novembru, a isplate će biti odložene do okončanja zatvaranja

Senat Sjedinjenih Američkih Država usvojio je 14. maja 2026. godine rezoluciju kojom se predviđa obustavljanje isplate plata senatorima tokom perioda kada dolazi do prekida finansiranja saveznih agencija. Prema zvaničnim navodima, odluka dolazi nakon dva nedavna i dugotrajna zatvaranja vlade, koja su uticala na zaposlene u federalnim službama.

Rezoluciju je predložio senator iz Luizijane, Džon Kenedi. Prema njenim odredbama, sekretar Senata je ovlašćen da tokom svakog perioda u kojem federalne agencije ili ministarstva nemaju obezbeđena sredstva, privremeno obustavi isplatu plata senatorima. Nakon završetka zatvaranja, izostale isplate biće nadoknađene.

Ova mera je usvojena jednoglasno, a prethodno je 99 senatora glasalo za njeno pokretanje. U obrazloženju predloga, Kenedi je naveo da je cilj rezolucije „zajednička žrtva“, ističući da i zaposleni u federalnim agencijama tokom zatvaranja ne primaju platu.

Prema ranijim izveštajima, prošle godine je došlo do zatvaranja vlade koje je trajalo 43 dana, tokom kojeg je deo zaposlenih ostao bez redovne isplate. U narednim mesecima, zbog neslaganja u Kongresu oko reformi imigracionih agencija, došlo je do novog zatvaranja, ovog puta u sektoru za unutrašnju bezbednost, koje je trajalo 76 dana.

Tokom izlaganja, Kenedi je na sednici Senata izjavio da učestala zatvaranja vlade predstavljaju problem koji treba rešiti. On je naglasio da „zatvaranje vlade ne bi trebalo da bude uobičajeno rešenje za političke nesuglasice“.

Usvojena rezolucija odnosi se isključivo na članove Senata i stupa na snagu nakon izbora u novembru. Kenedi je izneo stav da bi želeo da mera odmah bude primenjena, ali je naveo da Ustav, odnosno 27. amandman, onemogućava trenutno stupanje na snagu.

Ovakve mere su deo šireg odgovora na posledice koje zatvaranja vlade ostavljaju na zaposlene u državnim strukturama, a Senat je ovim potezom pokušao da uspostavi princip jednakog tretmana za sve koji su pogođeni prekidima finansiranja. Nema informacija da je slična rezolucija razmatrana u Predstavničkom domu.

Pročitaj još

Svet

Osuđenik pogubljen u Oklahomi zbog ubistva bivše partnerke i njenog deteta

Zatvorske vlasti potvrdile izvršenje smrtne kazne; slučaj iz 2007. godine ponovo u fokusu

Published

on

By

Zatvorske vlasti potvrdile izvršenje smrtne kazne; slučaj iz 2007. godine ponovo u fokusu

Zatvorske vlasti u američkoj saveznoj državi Oklahoma saopštile su da je u četvrtak ujutru pogubljen muškarac osuđen za ubistvo bivše partnerke i njenog deteta pre skoro dve decenije. Pogubljenje je izvršeno u Državnom zatvoru u Mekalesteru, a smrt osuđenika zvanično je potvrđena u 10:12 časova, navodi se u saopštenju nadležnih institucija.

Raymond Johnson, star 52 godine, osuđen je na smrtnu kaznu zbog događaja iz juna 2007. godine, kada su život izgubile 24-godišnja Brooke Whitaker i njena sedmomesečna ćerka Kya. Prema navodima tužilaštva iz dokumenata korišćenih tokom procesa za pomilovanje u aprilu, između Johnsona i Whitaker je došlo do sukoba u njenoj kući u Talsi, nakon čega je usledilo fizičko nasilje.

Tužilaštvo je navelo da je Whitaker pretrpela više udaraca po glavi, što je dovelo do preloma lobanje i velikog broja posekotina na licu i temenu. U zvaničnim izveštajima se navodi da je ona bila pri svesti i tražila pomoć, kao i da je apelovala na Johnsona da pozove hitnu službu i dozvoli njenoj majci da preuzme dete. Whitaker je, prema tužilaštvu, imala još troje dece.

Prema izjavama zvaničnih predstavnika Okružnog tužilaštva i Generalnog tužilaštva Oklahome, Johnson je potom iz pomoćnog objekta doneo kanister sa benzinom, polio Whitaker i kuću, zapalio peškir i bacio ga na Whitaker, nakon čega je napustio mesto događaja. Whitaker je, navodi tužilaštvo, preminula od posledica povreda glave i udisanja dima, dok je dete nastradalo usled teških opekotina.

Generalni tužilac Oklahome, Gentner Drummond, izjavio je nakon pogubljenja da je slučaj zatvoren i zahvalio službama koje su učestvovale u sprovođenju postupka.

Prema podacima nadležnih, Johnson je bio jedanaesta osoba pogubljena u Sjedinjenim Američkim Državama od početka godine, a druga u Oklahomi. U februaru je u istoj saveznoj državi pogubljen još jedan osuđenik, Kendrick Simpson, dok je Florida od januara sprovela pet izvršenja smrtne kazne, što je najviše među američkim saveznim državama u ovom periodu.

Johnsonovi advokati nisu podnosili poslednje žalbe pred Vrhovnim sudom Sjedinjenih Država kako bi pokušali da odlože izvršenje kazne.

Ovo pogubljenje ponovo je otvorilo pitanja o primeni smrtne kazne u Sjedinjenim Državama, kao i o zakonodavnim okvirima u pojedinim državama. Zvaničnici su naveli da su svi postupci sprovedeni u skladu sa važećim zakonima i procedurama.

Pročitaj još

U Trendu