Connect with us

Svet

Putin priznao pad BDP-a u Rusiji početkom 2026. godine

Ruski predsednik saopštio ekonomske izazove, dok analitičari ocenjuju da nema naznaka unutrašnje pobune

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Ruski predsednik saopštio ekonomske izazove, dok analitičari ocenjuju da nema naznaka unutrašnje pobune

Predsednik Rusije Vladimir Putin potvrdio je pad bruto domaćeg proizvoda u januaru i februaru 2026. godine, ističući ekonomske izazove sa kojima se zemlja suočava. Iako je ekonomska situacija označena kao ozbiljna, predsednik nije direktno naveo rat u Ukrajini kao glavni uzrok, iako on nastavlja da opterećuje ruske resurse.

Parada povodom godišnjice završetka Drugog svetskog rata, tradicionalno održavana u Moskvi kao simbol državne moći, mogla bi biti otkazana zbog bezbednosnih pretnji ukrajinskih dronova, prema navodima međunarodnih izvora. Ova mogućnost ukazuje na povećane izazove po unutrašnju sigurnost Rusije.

Analitičari ocenjuju da su šanse za unutrašnju pobunu ili svrgavanje režima u aktuelnim okolnostima male, dok se rat nastavlja. “Bruto domaći proizvod opao je i u januaru i u februaru 2026. godine”, izjavio je predsednik Vladimir Putin, što predstavlja retko javno priznanje ekonomskih problema iz Kremlja. Međutim, nije komentarisao ratne operacije u Ukrajini kao uzrok ovih poteškoća.

Stručnjaci upozoravaju da sankcije i vojni sukob mogu dugoročno dovesti rusku ekonomiju do ozbiljne krize, a mogućnost bankrota ne može biti isključena. Ipak, neizvesno je kako će se situacija razvijati i kakve posledice može imati po stabilnost režima i ekonomski položaj zemlje. Ovi događaji dodatno menjaju političku i ekonomsku sliku Rusije i utiču na međunarodne odnose.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Evropska unija pokreće novu civilnu misiju u Jermeniji do 2027. godine

Savet Evropske unije odobrio proširenje prisustva, fokus na jačanje otpornosti i suzbijanje hibridnih pretnji

Published

on

By

Savet Evropske unije odobrio proširenje prisustva, fokus na jačanje otpornosti i suzbijanje hibridnih pretnji

Savet Evropske unije doneo je odluku o uspostavljanju nove civilne misije u Jermeniji, sa ciljem jačanja nacionalne otpornosti i kapaciteta za odgovor na krizne situacije. Ova inicijativa predstavlja nastavak prisustva Evropske unije u regionu, koje je započeto krajem 2022. godine slanjem eksperata za monitoring, a formalizovano uspostavljanjem Civilne misije Evropske unije (EUMA) u januaru 2023. godine. Mandat ove misije produžen je do februara 2027. godine, a njen glavni zadatak je doprinos stabilnosti u pograničnim oblastima sa Azerbejdžanom i izgradnja poverenja na terenu.

U okviru ovog angažovanja, Evropska unija je za period od 2024. do 2026. godine izdvojila 30 miliona evra (3,5 milijardi dinara) iz Evropskog mirovnog fonda za podršku oružanim snagama Jermenije. Sredstva su namenjena unapređenju logističkih kapaciteta vojske i zaštiti civilnog stanovništva tokom vanrednih stanja, kao i ubrzanju interoperabilnosti jermenskih snaga za buduće učešće u međunarodnim operacijama i mirovnim misijama EU.

Posebno se izdvaja planirano pokretanje dvogodišnje Partnerske misije Evropske unije u Jermeniji tokom 2026. godine, na zahtev jermenskih vlasti. Ova misija biće fokusirana na suzbijanje hibridnih pretnji, uključujući borbu protiv stranih manipulacija informacijama, zaštitu od sajber napada i presecanje ilegalnih finansijskih tokova koji ugrožavaju ekonomski sistem zemlje.

Pojačavanje saradnje dolazi u trenutku priprema Jermenije za opšte izbore zakazane za jun 2026. godine. Aktivnosti Evropske unije imaju za cilj jačanje jermenskih institucija i smanjenje prostora za destabilizujuće delovanje ruskih faktora u regionu. Jačanjem civilnog i odbrambenog sektora, EU šalje poruku o dugoročnoj posvećenosti suverenitetu Jermenije i njenom usklađivanju sa evropskim bezbednosnim standardima.

“Evropska unija nastavlja da podržava stabilnost i otpornost Jermenije kroz produžetak mandata i nove inicijative,” navedeno je u zvaničnoj izjavi.

Pročitaj još

Svet

Jedan član posade pronađen mrtav posle prevrtanja broda kod Marijanskih ostrva

Američka obalska straža potvrdila pronalazak tela, potraga za preostalih pet članova posade i dalje traje

Published

on

By

Američka obalska straža potvrdila pronalazak tela, potraga za preostalih pet članova posade i dalje traje

Američka obalska straža saopštila je da je telo jednog od šest nestalih članova posade pronađeno nakon što se teretni brod pod američkom zastavom prevrnuo u blizini Severno-Marijanskih ostrva tokom tajfuna. Potraga za preostalih pet članova posade se nastavlja, navedeno je u zvaničnom saopštenju.

Prema informacijama obalske straže, ronioci američkog ratnog vazduhoplovstva koristili su podvodnu bespilotnu letelicu za pretragu unutrašnjosti broda i tom prilikom pronašli telo nestalog člana posade. Dodatni ronioci japanske obalske straže pregledali su brod, ali drugih članova posade nisu pronašli.

U saopštenju se navodi da vazduhoplovne ekipe obalske straže nastavljaju potragu za preostalih pet nestalih članova posade, kao i za narandžastim spasilačkim čamcem za 12 osoba u okolini Komonvelta Severnih Marijanskih ostrva. U operaciju su uključene partnerske agencije iz Guama, Japana i Novog Zelanda, a pretraženo je više od 99.000 kvadratnih milja, navodi obalska straža.

Posada broda „Mariana“ obavestila je obalsku stražu 15. aprila da je brod, dug 145 stopa i registrovan u SAD, izgubio rad desnog motora tokom prolaska super tajfuna Sinlaku i zatražila pomoć. Sledećeg dana, komunikacija sa brodom je izgubljena, navodi se u saopštenju.

Zvaničnici su objavili i fotografiju na kojoj se vidi vazduhoplov američke obalske straže HC-130 Hercules iz stanice Barbers Point kako nadleće prevrnuti brod u blizini ostrva Saipan 18. aprila 2026. godine.

Komandant Preston Hib, koordinator za potragu i spasavanje distrikta Okeanija američke obalske straže, izjavio je da se potraga nastavlja u bliskoj saradnji sa partnerskim organizacijama i da se koriste svi raspoloživi resursi. Zvaničnici su izrazili saučešće porodicama i zajednicama pogođenim ovim događajem.

Operacija potrage nastavlja se dok vremenski uslovi i dalje predstavljaju izazov za spasilačke timove. Do zaključenja ovog izveštaja nije bilo novih informacija o sudbini ostalih članova posade broda „Mariana“.

Pročitaj još

Svet

Istraživanje pokazalo: lososi izloženi kokainu prelaze veće distance u prirodi

Naučnici sa australijskog i švedskog univerziteta pratili uticaj kokaina u vodi na kretanje divljih lososa, registrovane promene u ponašanju

Published

on

By

Naučnici sa australijskog i švedskog univerziteta pratili uticaj kokaina u vodi na kretanje divljih lososa, registrovane promene u ponašanju

Lososi izloženi kokainu u prirodnim uslovima preplivaju gotovo dvostruko veće udaljenosti u odnosu na one koji nisu došli u kontakt sa ovim stimulansom, pokazuje nedavno objavljeno istraživanje. Studija je sprovedena na divljim atlantskim lososima u jezeru Vetern u Švedskoj, a rezultate su predstavili naučnici sa australijskog univerziteta Grifit i Švedskog univerziteta poljoprivrednih nauka.

U okviru istraživanja praćeno je 105 primeraka lososa koji su bili izloženi kako kokainu, tako i benzolekgoninu, jedinjenju koje nastaje razlaganjem kokaina u jetri. Naučnici su merili kretanje riba tokom perioda izlaganja i uporedili rezultate sa kontrolnom grupom koja nije bila izložena ovim supstancama.

Prema nalazima, lososi izloženi kokainu i njegovom metabolitu preplivali su u proseku 1,9 puta veće udaljenosti nedeljno u odnosu na kontrolnu grupu. Takođe, ustanovljeno je da ribe izložene benzolekgoninu pređu 7,6 milja više tokom iste vremenske jedinice.

Koautor studije Markus Mišelandželi sa Australijskog instituta za reke izjavio je da “svaka neprirodna promena u ponašanju životinja predstavlja razlog za zabrinutost”. On je dodao da se u vodenim ekosistemima sve češće otkrivaju ne samo ilegalne supstance, već i različiti farmaceutski proizvodi, što stručnjaci vide kao izazov za biodiverzitet.

Naučnici su istakli da prisustvo droga u vodama, uključujući kokain, predstavlja “sve veći rizik za biološku raznovrsnost”. Mišelandželi je naveo da su “životinje u prirodi svakodnevno izložene raznim supstancama poreklom od čoveka”, te da glavni problem nije samo eksperimentalni deo, već i realno stanje u mnogim rekama i jezerima.

Vanredni profesor sa Švedskog univerziteta poljoprivrednih nauka, Majkl Bertram, izjavio je da rezultati pokazuju potrebu za unapređenjem sistema za preradu otpadnih voda i uvođenjem strožeg monitoringa supstanci u životnoj sredini. On je naglasio da je zagađenje voda ovim i sličnim supstancama problem koji prevazilazi okvire društvenih pitanja i ima direktan uticaj na ekosisteme.

Pročitaj još

U Trendu