Connect with us

Svet

Putin postavio novi rok ruskoj vojsci za zauzimanje Donjecke oblasti

Institut za proučavanje rata i Zelenski ocenjuju da su ciljevi Moskve u Donjecku nerealni i teško ostvarivi

Objavljeno pre

,

Putin postavio novi rok ruskoj vojsci za zauzimanje Donjecke oblasti – rok za zauzimanje Donjecka Foto Izvor: Tanjug AP/Gavriil Grigorov

Institut za proučavanje rata i Zelenski ocenjuju da su ciljevi Moskve u Donjecku nerealni i teško ostvarivi

Ruski predsednik Vladimir Putin postavio je još jedan rok za potpuno zauzimanje Donjecke oblasti u istočnoj Ukrajini, što analitičari iz Instituta za proučavanje rata (ISW) i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski smatraju nerealnim ciljem. Prema poslednjem naređenju iz Moskve, ruske snage bi trebalo da uspostave potpunu kontrolu nad Donjeckom oblašću do 31.12.2026. godine.

Analiza ISW: Ambiciozni planovi bez realnog uporišta

Institut za proučavanje rata je u svojoj analizi naveo da Putin nastavlja da postavlja nerealne rokove vojsci, što ukazuje na nerazumevanje stvarnog stanja na frontu. Ovo je već 15. rok koji je Moskva zadala za osvajanje Donjecke oblasti od početka sukoba 2022. godine. Do sada nijedan od prethodnih zadataka nije ispunjen, što dodatno dovodi u pitanje ostvarivost novog cilja.

S druge strane, Zelenski je istakao da su glavne mete ruskih operacija gradovi Kostjantinjivka, Slavjansk i Kramatorsk. Ovi gradovi čine ključni deo ukrajinske linije odbrane u Donjecku, zbog čega su i pod najvećim pritiskom ruskih snaga.

Gubici i planovi za mobilizaciju

Prema podacima koje je izneo Zelenski, od početka 2026. godine ruska vojska pretrpela je oko 267.000 gubitaka na liniji fronta, od čega je približno 155.000 poginulih vojnika. Između 70 i 80 odsto ukupnih gubitaka beleži se upravo na pravcu prema Kostjantinjivki. Takođe, u Moskvi se priprema mobilizacija oko 300.000 novih regruta nakon izbora za Državnu dumu, zakazanih za 18-20. septembar. Ova mobilizacija ima za cilj popunjavanje redova i jačanje pozicija u Donjeckoj i Luganskoj oblasti.

Institut za proučavanje rata navodi da Rusija trenutno kontroliše oko 21.170 kvadratnih kilometara Donjecke oblasti, odnosno oko 79,89 odsto teritorije. U Luganskoj oblasti, ruske snage drže približno 26.624 kvadratna kilometra, što iznosi 99,77 odsto teritorije. Ipak, analitičari ocenjuju da su šanse za potpuno zauzimanje Donbasa do kraja 2026. godine izuzetno male, jer se postavljeni rokovi ne oslanjaju na realne mogućnosti ruskih trupa.

Ciljevi Moskve pod znakom pitanja

Prema procenama ISW, rokovi koje Kremlj postavlja svojim snagama su u potpunoj suprotnosti sa stanjem na terenu. Iako su ruske snage ostvarile određeni teritorijalni napredak, ostvarivanje potpune kontrole nad celom Donjeckom oblasti ostaje veoma neizvesno. Pored toga, dodatni izazov predstavlja otpor ukrajinske vojske na ključnim tačkama odbrane.

Kao rezultat toga, i Institut za proučavanje rata i predsednik Zelenski smatraju da ciljevi Moskve u Donjecku ostaju teško ostvarivi uprkos novim najavljenim rokovima i planiranoj mobilizaciji.

Pročitaj još

Svet

Dramatični protesti u Francuskoj: Žandarm povređen Molotovljevim koktelom, privedeno 520 osoba

Tokom protesta zbog rasta troškova života u Francuskoj, povređen je žandarm u Parizu, a vlasti su privele 520 osoba.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Dramatični protesti u Francuskoj: Žandarm povređen Molotovljevim koktelom, privedeno 520 osoba – napad u Francuskoj

Tokom protesta zbog rasta troškova života u Francuskoj, povređen je žandarm u Parizu, a vlasti su privele 520 osoba.

Tokom masovnih protesta zbog rasta troškova života i socijalnih nejednakosti u Francuskoj, došlo je do ozbiljnih incidenata, a jedan pripadnik žandarmerije povređen je kada je na njega bačen Molotovljev koktel u Parizu. Prema saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova, policija je tokom demonstracija privela ukupno 520 osoba širom zemlje. Napad na žandarma, koji je zadobio opekotine drugog stepena, okarakterisan je kao pokušaj ubistva.

Napad Molotovljevim koktelom u Parizu

Jedan pripadnik francuske žandarmerije povređen je u predelu članka kada je na njega bačen Molotovljev koktel tokom protesta u Parizu. Na snimcima sa društvenih mreža vidi se trenutak kada zapaljivi projektil pogađa grupu žandarma, nakon čega je jedan od njih zahvaćen plamenom dok beži sa lica mesta. Njegove kolege i jedan demonstrant odmah su mu pritekli u pomoć i pokušali da ugase vatru.

Prema informacijama iz više izvora, povređeni žandarm je kapetan i komandant jedinice. Iako je zadobio opekotine drugog stepena, odlučio je da nastavi da obavlja svoje dužnosti. Vlasti su oštro osudile ovaj napad, a ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez izjavio je da je reč o pokušaju ubistva, ističući da takvi incidenti zahtevaju najstrože kazne.

Napad u Francuskoj: reakcije zvaničnika i tok protesta

Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez rekao je da su protestne povorke uglavnom protekle mirno, ali su pojedine grupe izazivale ozbiljne nerede. Kako je naveo, “videli smo izuzetno nasilne sukobe u kojima su učestvovale grupe od nekoliko stotina pojedinaca”. Prema njegovim rečima, nerede su predvodile grupe ekstremne levice, a napadi na snage bezbednosti, uključujući i Molotovljev koktel, predstavljaju najteže oblike nasilja.

Predsednica Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen i lider Republikanske stranke Bruno Retajo takođe su osudili napad. Le Pen je naglasila da počinioci moraju biti pronađeni i najstrože kažnjeni, dok je Retajo ponovio da je reč o pokušaju ubistva i da odgovorni moraju odgovarati pred zakonom. Ove izjave dodatno su podstakle poziv javnosti na mir tokom protesta.

Masovni protesti širom Francuske i bezbednosne mere

Protesti su održani u oko trideset francuskih gradova, uključujući Pariz, Lion, Bordo, Marsej, Lil i Tuluz. Prema procenama Ministarstva unutrašnjih poslova, na ulicama je bilo oko 320.000 ljudi, dok su sindikalne organizacije procenile da je u protestima učestvovalo gotovo 500.000 građana, od čega oko 200.000 u Parizu. Tokom intervencija, policija je koristila suzavac, biber-sprej i vodene topove kako bi uspostavila red.

Ovo je treći veliki dan mobilizacije u poslednje tri nedelje, nakon sličnih protesta održanih 17. i 24. oktobra. Francuske vlasti ističu da nastavljaju sa merama za očuvanje reda i bezbednosti, dok građani nastavljaju da izražavaju nezadovoljstvo zbog ekonomske situacije.

Kao rezultat poslednjih događaja, napad u Francuskoj i povreda žandarma izazvali su veliku pažnju javnosti i pozive na smirivanje tenzija.

Pročitaj još

Svet

Kriza u Poljskoj: Tusk odbio kompromis i poručio da pravo ne počiva na lažima

Premijer Donald Tusk osudio je incidente ispred Ustavnog suda i istakao da kompromis sa političkim protivnicima nije moguć.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kriza u Poljskoj: Tusk odbio kompromis i poručio da pravo ne počiva na lažima

Premijer Donald Tusk osudio je incidente ispred Ustavnog suda i istakao da kompromis sa političkim protivnicima nije moguć.

Kriza u Poljskoj dodatno se produbljuje nakon što je premijer Donald Tusk odlučno odbio mogućnost kompromisa sa političkim protivnicima u vezi sa Ustavnim sudom. On je izjavio da pravo ne može počivati na lažima, a kompromis sa suprotnom stranom smatra nemogućim nakon jučerašnjih incidenata ispred zgrade Ustavnog suda.

Tusk je istakao da su legalno izabrani članovi suda napadnuti, dok je policija obezbeđivala ustanovu. Prema njegovim rečima, država mora da štiti vladavinu prava i obezbedi nezavisnost sudstva, što je ključno u trenutnoj političkoj situaciji.

Incidenti ispred Ustavnog suda i reakcija premijera

U svom obraćanju naciji, Tusk je osudio napade na članove Ustavnog suda i naglasio važnost očuvanja mira. On je rekao: “Veoma bih voleo da slične scene više nikada ne moramo da gledamo u Poljskoj.” Premijer je podvukao da mir ne može biti sačuvan popuštanjem pred bezakonjem i nasiljem.

Takođe je poručio da je demokratska država dužna da bude snažna i sposobna da sprovodi pravdu. Prema njegovoj oceni, teško je razumeti sukobe između političara i aktivista iz opozicionih stranaka Pravo i pravda (PiS) i Konfederacija, koji su učestvovali u incidentima.

Vladavina prava i uloga sudstva

Govoreći o značaju vladavine prava, Tusk je istakao da pravni sistem ne može zavisiti od “vike, laži i tuče”, naglašavajući da takve pojave neće biti izvor prava u Poljskoj. On je napravio poređenje sa slučajem krađe torbe starijoj ženi, rekavši da bi bilo besmisleno tražiti kompromis između žrtve i lopova tako što bi podelili ukradeni plen.

Tusk je podsetio da je demokratija “najbolji i najteži sistem za održavanje koji je čovečanstvo osmislilo”. On je dodao da se vladavina prava razlikuje od “zakona džungle” jer u demokratskoj državi o pravu ne odlučuju fizička snaga i bahatost.

Optužbe na račun političkih organizacija

Premijer je optužio određene poljske organizacije i političare da žele da unište demokratiju i vladavinu prava. Kako je naveo, u tom sukobu imaju podršku proruskih snaga i “armije ruskih botova na internetu”. Tusk je izrazio uverenje da će Ustavni sud početi da funkcioniše nezavisno, samostalno i u skladu sa Ustavom.

Na kraju, Tusk je istakao odgovornost izvršne vlasti da obezbedi bezbednost i uslove za rad Ustavnog suda. On je podvukao da je cilj države zaštita vladavine prava u Poljskoj.

Pročitaj još

Svet

Nemir širom Nemačke: Protesti generacije Z prerasli u sukobe sa policijom

Više od 100.000 ljudi okupilo se u oko 30 gradova, a incidenti i povrede zabeleženi su u Berlinu, Frankfurtu, Hamburgu, Kelnu i Štutgartu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nemir širom Nemačke: Protesti generacije Z prerasli u sukobe sa policijom

Više od 100.000 ljudi okupilo se u oko 30 gradova, a incidenti i povrede zabeleženi su u Berlinu, Frankfurtu, Hamburgu, Kelnu i Štutgartu.

Protesti generacije Z, koji su danas održani u oko 30 gradova širom Nemačke, privukli su više od 100.000 učesnika i prerasli u brojne incidente, pri čemu su zabeleženi sukobi sa policijom. Najozbiljniji incidenti zabeleženi su u Berlinu, Frankfurtu, Hamburgu, Kelnu i Štutgartu, dok je proteste pratila napeta atmosfera, a nekoliko policajaca je povređeno, prema zvaničnim podacima.

Demonstranti su u Berlinu bacali flaše, kamenice i pirotehnička sredstva na policiju, palili barikade i formirali ljudske lance kako bi sprečili intervenciju. Policija je, kao rezultat, više puta intervenisala koristeći biber-sprej, a brojne osobe su privedene. Skup je ubrzo proglašen završenim, a okupljenima je naređeno da napuste područje. Prema procenama, incidenti su kulminirali kada su demonstranti zapalili pirotehniku i bacali petarde na policijske službenike.

Incidenti i sukobi tokom protesta generacije Z

Iako je protest u Frankfurtu sa oko 8.000 ljudi započeo mirno, kasnije je došlo do sukoba. Ministarstvo unutrašnjih poslova pokrajine Hesen navelo je da je oko 100 osoba učestvovalo u nasilju, bacajući flaše, kamenice i pirotehnička sredstva na policiju. U Hamburgu je iza glavne železničke stanice odjeknula snažna eksplozija petarde, a policajci su bili meta pirotehničkih sredstava. U Kelnu je policija opkolila oko 500 osoba za koje se sumnja da su sklone nasilju i sprovela provere identiteta. U Lajpcigu je zabeležena upotreba biber-spreja od strane policije, dok su u Štutgartu demonstranti takođe bacali flaše i pirotehniku na pripadnike snaga bezbednosti. S druge strane, protest u Diseldorfu je protekao uglavnom mirno, sa oko 2.500 učesnika.

Razlozi protesta i reakcija bezbednosnih službi

Proteste je organizovao pokret „Generacija Z rešava“ (Gen Z regelt), a među glavnim zahtevima mladih su bolje obrazovanje, pristupačniji životni troškovi, veća ulaganja u zaštitu životne sredine, kao i protivljenje smanjenju socijalnih davanja i povećanju vojnih izdvajanja. Nemačke bezbednosne službe ranije su upozorile da bi proteste mogle iskoristiti ekstremističke grupe. Zbog toga su pojedini trgovci u više gradova zaštitili izloge drvenim pločama.

Do večernjih sati, prema pisanju nemačkih medija, povređeno je više policajaca, a snage bezbednosti nastavile su intervencije i privođenja. Kako su naveli iz organizacije protesta, mladi traže konkretne promene u društvu i naglašavaju važnost ulaganja u obrazovanje i socijalnu sigurnost. U međuvremenu, policija ističe da je bezbednost svih građana prioritet i da će nastaviti da prati situaciju u narednim danima.

Ovi protesti generacije Z pokazuju rastuću zabrinutost mladih u Nemačkoj zbog aktuelnih političkih i ekonomskih pitanja. Incidenti širom zemlje ukazuju na potrebu za dijalogom između vlasti i mladih kako bi se izbegle slične situacije u budućnosti.

Pročitaj još

U Trendu