Connect with us

Svet

Primarne izbore u Njujorku i drugim državama obeležavaju ključne političke trke

Izbori u Njujorku, Južnoj Karolini, Merilendu i Juti privlače pažnju birača, potvrđeno od strane lokalnih izbornih komisija

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Edmond dantès

Izbori u Njujorku, Južnoj Karolini, Merilendu i Juti privlače pažnju birača, potvrđeno od strane lokalnih izbornih komisija

U utorak, 23. juna 2026. godine, u četiri američke savezne države održavaju se primarni izbori, uključujući Njujork, gde se vodi nekoliko zapaženih kongresnih trka. U Južnoj Karolini zakazana je republička druga runda izbora za guvernera, nakon što u prvom krugu nijedan kandidat nije osvojio potrebnu većinu, saopšteno je iz lokalnih izbornih komisija.

U Njujorku je pažnja javnosti usmerena na uticaj gradonačelnika Njujorka Zohrana Mamdanija, koji je podržao tri kandidata u ovim primarnim izborima i učestvovao u promotivnim aktivnostima, uključujući i obraćanje na mitingu tokom vikenda. U 12. kongresnom okrugu Menhetna, birači će odlučivati o demokratskom kandidatu, a izbori se izdvajaju zbog značaja i uticaja ovog dela grada.

Istovremeno, u državama Juta i Merilend, građani glasaju na primarnim izborima za različite zakonodavne i lokalne funkcije. Prema informacijama sa lica mesta, izbori protiču uz pojačano interesovanje javnosti, posebno u okruzima gde se očekuju neizvesni rezultati.

U Njujorku, 10. kongresni okrug je među onima koji privlače pažnju, a kampanje kandidata obeležene su međusobnom podrškom i zajedničkim aktivnostima, što je viđeno tokom prethodnih izbornih ciklusa. Detalji o izbornim rezultatima očekuju se nakon zatvaranja birališta, dok izborne komisije najavljuju transparentno objavljivanje podataka.

U Južnoj Karolini, drugi krug izbora za guvernera održava se nakon što nijedan kandidat u prvom krugu nije dobio više od 50 odsto glasova. Ova trka se smatra značajnom za dalje političko usmerenje te države.

Izbori u Merilendu i Juti protiču u skladu sa lokalnim zakonima i pravilima, bez izveštaja o većim incidentima. Biračka mesta su otvorena tokom celog dana, a očekuje se da će konačni rezultati biti dostupni u narednim satima.

Ove primarne izbore karakteriše pojačano interesovanje javnosti, učešće poznatih lokalnih političara i fokus na ključne kongresne i guvernerske trke. Izborni procesi se sprovode pod nadzorom relevantnih državnih institucija, a dalji tok događaja pratiće se prema zvaničnim saopštenjima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Evropska služba i ukrajinski centar analizirali ruski informativni rat protiv evrointegracija

Evropska služba za spoljne poslove i ukrajinski Centar za suzbijanje dezinformacija objavili izveštaj o ruskim metodama manipulacije

Published

on

By

Evropska služba za spoljne poslove i ukrajinski Centar za suzbijanje dezinformacija objavili izveštaj o ruskim metodama manipulacije

Evropska služba za spoljne poslove i ukrajinski Centar za suzbijanje dezinformacija objavili su zajednički izveštaj u kojem detaljno analiziraju rusko informativno delovanje usmereno na potkopavanje procesa evrointegracija Ukrajine. Dokument, objavljen u Briselu i Kijevu, obuhvata period od januara 2025. do maja 2026. godine i otkriva složene mehanizme korišćene za manipulaciju informacijama i spoljno mešanje.

Prema navodima iz izveštaja, ruske operacije više ne predstavljaju izolovane incidente, već su deo dobro koordinisane mreže koja funkcioniše kroz različite kanale – od zvaničnih državnih medija do prikrivenih aktera na društvenim mrežama. Zvanični ruski kanali ređe se koriste za direktan uticaj u Ukrajini, ali su važan izvor narativa koji se kasnije distribuiraju preko drugih aktera, posebno prema evropskoj javnosti.

Visoki zvaničnici, među kojima su visoka predstavnica Evropske unije Kaja Kalas i šef predsedničke kancelarije Ukrajine Kirilo Budanov, ističu da integracija Ukrajine u evropsku porodicu ima strateški značaj za bezbednost kontinenta. Kalas je naglasila odlučnost ukrajinskog naroda u ratnim uslovima, dok je Budanov upozorio da se propaganda najefikasnije oslanja na emocije i strahove, što može narušiti poverenje u demokratske institucije.

Analiza identifikuje četiri glavna narativa koje ruska strana sistematski širi: tvrdnje da Evropska unija namerno produžava sukob, eksploataciju istorijskih i regionalnih tenzija, prikazivanje evropskih reformi kao spoljnu kontrolu i preuveličavanje izazova poput korupcije. Autori izveštaja upozoravaju da se sve više koristi veštačka inteligencija za masovnu proizvodnju manipulativnog sadržaja i rebrendiranje sankcionisanih medija, čime se povećava domet i efikasnost hibridnog rata.

U zaključku, izveštaj preporučuje dublju i standardizovanu razmenu podataka između ukrajinskih i evropskih institucija, kao i primenu digitalnih regulativa, ciljanih sankcija i jačanje društvene otpornosti kroz edukaciju javnosti o mehanizmima dezinformacija.

Pročitaj još

Svet

Italijanska finansijska policija zaplenila imovinu ruskih oligarha vrednu dve milijarde evra

Finansijska policija Italije sprovela zaplenu imovine i otkrila prevaru sa finansiranjem, istraga u toku

Published

on

By

Finansijska policija Italije sprovela zaplenu imovine i otkrila prevaru sa finansiranjem, istraga u toku

Italijanska finansijska policija (GDF) saopštila je da je zaplenila imovinu vrednu oko dve milijarde evra od ruskih oligarha, u okviru sprovođenja sankcija uvedenih nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine. Zaplena je obuhvatila nekretnine, automobile, jahte, umetnička dela i udele u kompanijama, navodi se u izveštaju GDF povodom 252 godine postojanja ove institucije.

Prema zvaničnim informacijama, u istom periodu GDF je otkrila prevaru sa italijanskim i evropskim finansiranjem u iznosu većem od 1,6 milijardi evra. Takođe je zaplenjena imovina vredna 4,7 milijardi evra za koju se sumnja da je povezana sa utajom poreza ili poreskom prevarom.

Tokom 17 meseci, finansijska policija identifikovala je ukupno 8.297 osoba osumnjičenih za utaju poreza, kao i 47.419 ljudi koji su radili na crno ili bili nezakonito zaposleni. Takođe je tužiocima prijavljeno 20.429 osoba zbog poreskih krivičnih dela u navedenom periodu.

“Zaplena imovine i otkrivanje finansijskih prevara deo su kontinuiranih aktivnosti usmerenih na zaštitu državnog budžeta i sprečavanje ilegalnih tokova novca”, navodi se u saopštenju GDF.

Pročitaj još

Svet

Sud u Los Anđelesu proglasio osumnjičenog za ubistvo glumca Džejmsa Hendija mentalno nesposobnim za suđenje

Nadležni sud utvrdio da optuženi ne može da prati sudski postupak, dalja odluka o lečenju zakazana za jul

Published

on

By

Nadležni sud utvrdio da optuženi ne može da prati sudski postupak, dalja odluka o lečenju zakazana za jul

Sud u Los Anđelesu doneo je 23. juna 2026. godine odluku da je Majkl Gledhil, optužen za ubistvo glumca Džejmsa Hendija, mentalno nesposoban da učestvuje u sudskom procesu. Prema saopštenju suda, sudija Marija Kavaluci zaključila je da Gledhil ne razume optužbe protiv sebe i nije u mogućnosti da racionalno sarađuje sa svojim advokatom u odbrani.

Prema navodima policije i tužilaštva, Džejms Hendi, osamdesetjednogodišnji glumac poznat po ulogama u filmovima „Jumanji“ i „Top Gun: Maverick“, pronađen je 3. juna ispred kuće partnerke Gledhilove majke u nesvesnom stanju sa ubodnom ranom u grudima. Hendi je prevezen u bolnicu, gde je ubrzo proglašen mrtvim.

Nadležni tužilac okruga Los Anđeles, Nejtan Hokman, izjavio je tada da je „žrtva, Džejms Hendi, zasluživala da proživi svoje pozne godine sa ljudima koje voli“, ali nije izneo dalje detalje o istrazi. Policijski izvori navode da je Gledhil uhapšen nakon što je sam policiji izjavio da je osoba koju traže, a prema prvim informacijama sa lica mesta, poziv na hitnu pomoć upućen je rečenicom: „Ja sam sin čoveka, upravo sam ubio čoveka greha.“

Gledhil do sada nije izjasnio o krivici niti je lično prisustvovao sudskim ročištima. Njegovo prvo pojavljivanje pred sudom bilo je zakazano za 5. jun, ali je tada postupak obustavljen i predmet prebačen u sud za mentalno zdravlje radi procene njegove sposobnosti da učestvuje u suđenju.

Nakon psihijatrijskih procena, specijalizovani sud je brzo utvrdio da Gledhil nije kompetentan za suđenje. Na ročištu 23. juna, sudija Kavaluci je potvrdila ove nalaze i zaključila da Gledhil nije sposoban da donosi odluke o svojoj terapiji. Na osnovu mišljenja psihijatra, sud je izdao nalog za primenu obavezne terapije u trajanju od godinu dana, uz obrazloženje da bi to značajno poboljšalo njegovo mentalno stanje.

Sledeće ročište u vezi sa dugoročnim smeštajem Gledhila zakazano je za 14. jul. Ukoliko u budućnosti bude proglašen sposobnim za suđenje, postupak bi mogao biti nastavljen. Za sada nisu dostupni komentari advokata odbrane ili tužilaštva. Slučaj ostaje pod nadzorom nadležnih sudskih organa.

Pročitaj još

U Trendu