Connect with us

Svet

Preporuke za smanjenje potrošnje goriva u SAD dok traje sukob u Iranu

Međunarodna agencija za energiju savetuje ograničenje upotrebe nafte, dok blokada Hormuškog moreuza utiče na globalno snabdevanje

Published

on

pexels-photo-6369306

Međunarodna agencija za energiju savetuje ograničenje upotrebe nafte, dok blokada Hormuškog moreuza utiče na globalno snabdevanje

Ekonomisti i međunarodne organizacije upozoravaju da bi smanjenje potrošnje nafte moglo doprineti ublažavanju rasta cena energije izazvanog ratom u Iranu, ali navode da bi to moglo biti teško ostvarivo u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema poslednjem izveštaju Međunarodne agencije za energiju (IEA) objavljenom 20. marta 2026. godine, uzrok naglog rasta cena nafte je kontinuirani sukob u Iranu i blokada Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi oko 20% svetske nafte.

IEA je prošle nedelje izdala niz preporuka za potrošače sa ciljem smanjenja potrošnje goriva. Među merama koje se navode su rad od kuće, smanjenje brzine vožnje i zajednička vožnja (carpooling), kao i veća upotreba javnog prevoza. Preporuke su posebno fokusirane na saobraćaj, jer se prema podacima IEA, oko dve trećine nafte troši upravo u transportu.

U izveštaju se ističe da “mere koje se odnose samo na snabdevanje ne mogu u potpunosti da ublaže obim poremećaja” i da je neophodno delovati i na strani potrošnje kako bi se smanjio pritisak na krajnje korisnike. IEA podseća na slične preporuke iz perioda naftne krize 1970-ih, kada je embargo proizvođača sa Bliskog istoka doveo do naglog poskupljenja goriva u SAD i naveo deo američkih radnika da koriste zajednički prevoz.

Međutim, ekonomisti navode da bi promena navika potrošača mogla biti izazovna, posebno zbog ograničene dostupnosti javnog prevoza u brojnim regionima SAD i veće cene električnih vozila u poređenju sa automobilima na fosilna goriva. IEA ističe da su ove prepreke prisutne i danas, što dodatno otežava sprovođenje mera štednje.

Blokada Hormuškog moreuza, strateškog prolaza u Persijskom zalivu, i dalje traje i ograničava kretanje većine tankera. Eksperti navode da će, ukoliko ne dođe do diplomatskog dogovora koji bi okončao sukob, globalno snabdevanje naftom biti smanjeno tokom narednih meseci. “Najvažnije rešenje ovog problema je otvaranje Hormuškog moreuza”, izjavio je direktor IEA Fatih Birol prilikom predstavljanja izveštaja.

Stručnjaci procenjuju da trenutna situacija može uticati na globalno tržište energenata i svakodnevne troškove građana. Prethodna iskustva iz perioda naftnih šokova pokazuju da su promene u potrošnji moguće, ali zahtevaju široku podršku i prilagođavanje infrastrukture.

Sukob u Iranu i dalje traje, a međunarodne organizacije prate razvoj situacije na energetskom tržištu i preporučuju dalje mere za ublažavanje posledica za potrošače.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Predlog o obaveznoj ličnoj identifikaciji za glasanje nije prošao u Senatu

Senat odbio amandman o foto-identifikaciji za birače; rasprava o izbornom zakonu i dalje traje, saopštili zvaničnici

Published

on

By

Senat odbio amandman o foto-identifikaciji za birače; rasprava o izbornom zakonu i dalje traje, saopštili zvaničnici

Amandman kojim bi se uveo zahtev za ličnu foto-identifikaciju prilikom glasanja nije usvojen u američkom Senatu 26. marta 2026. godine. Rasprava je vođena tokom razmatranja izbornog zakona poznatog kao SAVE America Act. Prema zvaničnim informacijama, Senat je odbio amandman sa 53 glasa za i 47 protiv, što nije bilo dovoljno da se dostigne prag od 60 glasova potrebnih za njegovo usvajanje.

Predlog je podneo senator Džon Hjasted iz Ohaja, a njime su kao validni dokumenti za identifikaciju predviđeni vozačka dozvola, državna lična karta, pasoš, vojna ili plemenska identifikacija. Prema navodima predlagača, ovakvi dokumenti su već široko korišćeni u svakodnevnom životu građana SAD.

Senat je razmatrao amandman u sklopu višenedeljne debate o širem izbornom zakonu, koji predviđa i obaveznu proveru državljanstva prilikom registracije za glasanje i određene oblike lične identifikacije na biračkom mestu. Iako je predsednik Donald Tramp pozvao republikanske članove Senata da pronađu način za usvajanje zakona, nije postignut konsenzus potreban za njegovo izglasavanje.

Vođa demokrata u Senatu Čak Šumer izjavio je tokom rasprave da bi predloženi amandman uveo najstrože jedinstveno pravilo za identifikaciju birača na saveznom nivou u SAD, ukidajući postojeće različite regulative u 50 saveznih država. On je ocenio da bi takvo rešenje predstavljalo “previše restriktivan, jedinstveni pristup” za sve savezne izbore.

Republikanski senatori, uključujući Džona Tun-a iz Južne Dakote, istakli su da su predloženi identifikacioni dokumenti oni koje građani već poseduju i svakodnevno koriste. Prema njihovim navodima, cilj amandmana je jačanje poverenja u izborni proces kroz standardizovanu proveru identiteta.

Debata o izbornom zakonu nastavlja se u Senatu, dok trenutni predlozi nisu dobili potrebnu podršku za usvajanje. Glasanje o amandmanu deo je šire rasprave o reformi izbornog sistema u Sjedinjenim Američkim Državama.

Pročitaj još

Svet

Sporazum o deljenju podataka iz biračkih spiskova između američkih institucija u završnoj fazi

Izvori iz pravosudnih organa navode da je dogovor blizu, podaci bi mogli biti korišćeni u istragama imigracije i kriminala

Published

on

By

Izvori iz pravosudnih organa navode da je dogovor blizu, podaci bi mogli biti korišćeni u istragama imigracije i kriminala

Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država i Ministarstvo za unutrašnju bezbednost (DHS) nalaze se u završnoj fazi pregovora o sporazumu kojim bi federalne institucije dobile mogućnost korišćenja poverljivih podataka iz državnih biračkih spiskova. Prema navodima izvora upoznatih sa situacijom, cilj ovog dogovora je da se omogući korišćenje informacija iz registra birača u okviru istraga vezanih za imigraciju i krivična dela.

Prikupljanje podataka o biračima od strane Ministarstva pravde predmet je sudskih postupaka u više saveznih država, a do sada sudovima nisu predočeni detalji planiranog deljenja podataka. Pomenuti podaci su u nadležnosti Odeljenja za građanska prava Ministarstva pravde, a pristup bi, prema izvorima, trebalo da ima i Služba za imigraciju i carinsku kontrolu (ICE), deo Ministarstva za unutrašnju bezbednost. Ova saradnja bi bila deo napora za proveru eventualnog neovlašćenog upisa ili glasanja stranih državljana u prethodnim izbornim ciklusima.

Tačan način razmene podataka još uvek nije poznat, ali izvori navode mogućnost uspostavljanja sistema u kojem bi zvaničnici mogli upućivati upite i vršiti upoređivanje podataka iz biračkih spiskova sa bazama podataka DHS-a o statusu stranaca. Formalni zahtev za pristup podacima očekuje se od strane zvaničnika ICE-a, navodi se u izveštajima.

Predstavnici Ministarstva pravde istakli su da su posvećeni obezbeđivanju transparentnosti i zakonitosti izbornog procesa. U izjavama datim za javnost, navodi se da su preduzete mere za zaštitu integriteta izbora i da se posebna pažnja poklanja poštovanju relevantnih zakonskih procedura.

Sporazum je još uvek u fazi finalizacije i nije poznato kada bi mogao biti zvanično potpisan. Detalji o obimu i načinu korišćenja podataka, kao i o zaštiti privatnosti građana, nisu javno objavljeni. U više saveznih država, prikupljanje i deljenje ovih podataka izazvalo je pravne izazove i javnu debatu o zaštiti ličnih informacija birača.

Pregovori između Ministarstva pravde i Ministarstva za unutrašnju bezbednost deo su šireg okvira nastojanja da se obezbedi integritet izbornog procesa u Sjedinjenim Američkim Državama. Sagovornici iz institucija navode da će se u implementaciji sporazuma poštovati sve važeće zakonske odredbe i procedure.

Pročitaj još

Svet

Izraelski napad u Persijskom zalivu: likvidiran komandant iranske mornarice

Vojni izvori potvrđuju akciju, Teheran najavljuje moguću odmazdu i upozorava na posledice

Published

on

By

Vojni izvori potvrđuju akciju, Teheran najavljuje moguću odmazdu i upozorava na posledice

Komandant mornarice Islamske revolucionarne garde Irana ubijen je u preciznom izraelskom napadu u Persijskom zalivu, potvrđeno je prema vojnim izvorima. Incident se dogodio tokom 27. dana oružanog sukoba između Izraela i Sjedinjenih Američkih Država sa jedne, i Irana sa druge strane.

Prema dostupnim informacijama, likvidirani komandant bio je ključna figura u blokadi Ormuskog prolaza, što je izazvalo dodatne tenzije na Bliskom istoku i uzrokovalo rast cena nafte na međunarodnom tržištu. Zvaničnici izraelske vojske navode da je cilj napada bio onemogućavanje iranskih pomorskih aktivnosti u strateški važnom regionu.

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da Sjedinjene Američke Države neće odustati od vojnih akcija dok, kako je naveo, “iranski lideri ne uvere Vašington u prekid rata”. “Na iranskim liderima je da me ubede da prekinem rat. Uopšte me ne zanima dogovor, imamo još meta koje moramo da pogodimo pre nego što odemo. U međuvremenu, nastavićemo da ih brišemo bez zaustavljanja”, rekao je Tramp tokom sastanka kabineta.

U međuvremenu, iz iranske vojske upozoravaju da je njihova odbrana spremna i da bi svaka kopnena operacija protiv Irana bila “smrtonosna i preskupa za neprijatelja”. Izvori navode da se Iran priprema za potencijalne napade na ostrvo Harg, koje ima ključnu ulogu u izvozu nafte.

Povodom najave mirovnih pregovora u Pakistanu, situacija u regionu ostaje napeta, dok se međunarodna javnost sa zabrinutošću odnosi prema mogućnosti daljeg širenja sukoba. “Istraga je u toku, a sve strane pozivaju na uzdržanost”, naveli su vojni izvori.

Pročitaj još

U Trendu