Connect with us

Svet

Premijerka Danske Mete Frederiksen podnela ostavku nakon poraza na parlamentarnim izborima

Kraljevska palata potvrdila ostavku, pregovori o novoj vladi u toku nakon što ni crveni ni plavi blok nisu osvojili većinu

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Kraljevska palata potvrdila ostavku, pregovori o novoj vladi u toku nakon što ni crveni ni plavi blok nisu osvojili većinu

Premijerka Danske Mete Frederiksen podnela je danas ostavku kralju, nakon što je njena koalicija pretrpela poraz na parlamentarnim izborima, saopštila je kraljevska palata. Iako je socijaldemokratska grupacija Frederiksen osvojila najviše mesta u parlamentu, nijedna koalicija nije obezbedila apsolutnu većinu.

Prema preliminarnim rezultatima na osnovu 99 odsto prebrojanih glasova, “crveni blok” predvođen Frederiksen ima 84 mesta, dok konzervativni “plavi blok” ima 77. Centristički Umereni, koje predvodi Lars Loke Razmusen, osvojili su 14 mesta. U danskom parlamentu, Folketingu, ukupno će biti zastupljeno 12 stranaka.

Socijaldemokratska partija Mete Frederiksen pojedinačno je osvojila 21,9 odsto glasova, što je rezultiralo sa 38 poslaničkih mesta, naspram 50 koliko su imali nakon prethodnih izbora. Niska izlaznost zabeležena je među biračima i levice i desnice, a posmatrači navode da su glavni razlozi zabrinutost zbog inflacije i ekonomske situacije.

Danska premijerka je na vlasti od 2019. godine, a tokom kampanje isticala je svoje iskustvo i sposobnost upravljanja kriznim vremenima, uključujući odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama i reakciju na rat u Ukrajini.

“Stranke koje su se takmičile na izborima spremne su za potencijalno teške i duge pregovore o formiranju nove vlade”, navodi se u zvaničnoj izjavi. Trenutno je neizvesno da li će Frederiksen ili drugi lider stranaka uspeti da obezbede većinu za sastavljanje sledeće vlade.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Administracija SAD iznela 15 uslova Iranu za postizanje trajnog sporazuma

Bezbednosni krugovi u Izraelu izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti privremenog dogovora i zadržavanja strateške prednosti Irana

Published

on

By

Bezbednosni krugovi u Izraelu izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti privremenog dogovora i zadržavanja strateške prednosti Irana

Administracija Sjedinjenih Država navodno je iranskom rukovodstvu predstavila spisak od 15 rigoroznih uslova, čije je ispunjenje navedeno kao preduslov za trajno okončanje ratnih dejstava i usklađivanje sa bezbednosnim prioritetima SAD i Izraela. Prema dostupnim informacijama, ključni američki zahtev odnosi se na potpuno i neopozivo demontiranje iranskog nuklearnog programa, uključujući zabranu obogaćivanja uranijuma i predaju oko 450 kilograma uranijuma obogaćenog do 60% pod nadležnost Međunarodne agencije za atomsku energiju. Takođe se traži zatvaranje postrojenja u Natancu, Isfahanu i Fordou, uz potpuni međunarodni nadzor.

Pored nuklearnog razoružanja, Bela kuća insistira i na promeni regionalne politike Irana, što podrazumeva prekid saradnje sa posredničkim organizacijama, obustavu finansiranja i naoružavanja takvih grupa, kao i garanciju da će Ormuski moreuz ostati otvoren za međunarodni saobraćaj. Od Irana se zahtevaju i ograničenja u dometu i količini balističkih raketa, koje bi mogle biti korišćene samo u svrhe samoodbrane, a sve pod strogom kontrolom međunarodnih posmatrača.

Izraelski bezbednosni izvori izražavaju zabrinutost da bi Bela kuća mogla insistirati na brzom, jednomesečnom prekidu vatre i postizanju načelnog dogovora, pre nego što svi zahtevi budu ispunjeni. Strahuje se da bi takav pristup omogućio Iranu da zadrži stratešku prednost i napusti pregovore nakon dobijenih ustupaka, što bi predstavljalo politički uspeh za Teheran i vojni neuspeh za SAD.

Kao protivuslugu, američka administracija navodi mogućnost potpune obustave sankcija i podršku za razvoj civilnog nuklearnog programa u elektrani Bušer. Predloženo je i ukidanje „snapback“ mehanizma, koji omogućava automatsko vraćanje sankcija u slučaju kršenja dogovora, što izaziva zabrinutost među saveznicima zbog mogućeg ponovnog jačanja iranskih vojnih kapaciteta. Zvanične potvrde o ishodu pregovora još nema, dok se u međunarodnim krugovima nastavlja praćenje daljeg razvoja situacije.

Pročitaj još

Svet

Veliki broj TSA službenika izostao sa posla na aerodromu u Hjustonu tokom delimične blokade vlade

Aerodromske vlasti potvrdile duge redove na kontroli bezbednosti, pregovori o obnavljanju finansiranja Ministarstva za unutrašnju bezbednost u toku

Published

on

By

Aerodromske vlasti potvrdile duge redove na kontroli bezbednosti, pregovori o obnavljanju finansiranja Ministarstva za unutrašnju bezbednost u toku

Na Međunarodnom aerodromu Džordž Buš u Hjustonu zabeležene su duge kolone putnika na kontrolnim punktovima, nakon što je 36% službenika Uprave za bezbednost saobraćaja (TSA) izostalo sa posla. Ova situacija nastala je usled delimične blokade vlade, što je dovelo do zamrzavanja isplata zarada zaposlenima u federalnim službama. Prema izjavama putnika, redovi su se protezali kroz više terminala, a neki su naveli da se sa ovakvom situacijom nisu ranije susretali.

Neki od prisutnih putnika naveli su da ne okrivljuju TSA službenike za nastale zastoje, već trenutnu situaciju u saveznoj vladi, gde je došlo do zastoja u dogovoru o finansiranju. Službenici aerodroma su potvrdili velike zastoje na punktovima za kontrolu bezbednosti i apelovali na putnike da planiraju dodatno vreme za prolazak kroz proceduru.

Pregovori među američkim zakonodavcima o nastavku finansiranja Ministarstva za unutrašnju bezbednost, koje nadgleda i TSA, i dalje traju. Prema dostupnim informacijama, senatski republikanci su predložili finansiranje većeg dela ministarstva, ali bez sektora za deportaciju Imigracione i carinske službe (ICE). Demokratski predstavnici do sada nisu prihvatili predlog bez reformi u oblasti imigracione politike, zbog čega dogovor još nije postignut.

Zbog trenutne blokade, deo federalnih službenika, uključujući i TSA, nije u mogućnosti da prima redovne zarade. Ova okolnost dovela je do povećanog broja izostanaka, što direktno utiče na funkcionisanje aerodroma i vreme čekanja putnika. Izveštaji sa terena ukazuju da je situacija izazvala nezadovoljstvo među putnicima, dok su pojedini izrazili razumevanje za zaposlene koji nisu došli na posao.

Pitanje finansiranja Ministarstva za unutrašnju bezbednost ostaje predmet političkih pregovora u Kongresu SAD. Kako dogovor još nije postignut, neizvesno je kada će se situacija na aerodromima vratiti u redovno stanje. Aerodromske vlasti i dalje prate razvoj događaja i preporučuju putnicima da pre putovanja provere aktuelne informacije o radu kontrolnih punktova.

Pročitaj još

Svet

Učenik od 13 godina nožem povredio nastavnicu u školi kod Bergama

Policija vodi istragu o napadu, nastavnica u bolnici van životne opasnosti

Published

on

By

Policija vodi istragu o napadu, nastavnica u bolnici van životne opasnosti

Nastavnica Kjara Moki (57) povređena je jutros nožem u školi u mestu u blizini Bergama, kada ju je, prema policijskim izvorima, napao učenik star 13 godina. Incident se dogodio u ulici Damijano Kjeza, a povređena žena je helikopterom transportovana u bolnicu Papa Đovani XXIII.

Prema dosadašnjim informacijama, učenik je nosio maskirne pantalone, majicu sa natpisom „osveta“ i u rancu imao lažni pištolj. Nastavnica, koja predaje u institutu Leonardo da Vinči, zadobila je povrede u predelu vrata i stomaka, ali nije u životnoj opasnosti.

Napadača su savladali jedan nastavnik i dvoje školskih saradnika, nakon čega je predat nadležnim organima. “Radi se o izolovanom incidentu, ne postoji sumnja na terorizam niti ima drugih umešanih osoba”, naveli su iz policije.

Nastavnica se trenutno nalazi na odeljenju intenzivne nege, a policija sprovodi istragu povodom napada. Školske vlasti i nadležne službe pružaju podršku zaposlenima i učenicima.

Pročitaj još

U Trendu