Connect with us

Svet

Pregovori SAD i Irana u Islamabadu prekinuti zbog spora oko Ormuskog moreuza

Zvaničnici dve zemlje nisu postigli dogovor o uslovima plovidbe, pregovori nastavljeni tokom noći

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Zvaničnici dve zemlje nisu postigli dogovor o uslovima plovidbe, pregovori nastavljeni tokom noći

Pregovori između delegacija Sjedinjenih Američkih Država i Irana održani su u Islamabadu u subotu, uz posredovanje pakistanskih zvaničnika. Sastanku su prisustvovali visoki predstavnici obe strane, među kojima su bili Mohamed Galibaf i Abas Aragči sa iranske strane, kao i potpredsednik SAD Džej Di Vens. Prema policijskim izvorima, ovo su prvi direktni razgovori na najvišem nivou između dve zemlje nakon skoro 50 godina.

Tokom razgovora, delegacije su razmatrale pitanja prekida vatre, regionalne bezbednosti i humanitarne obnove. Iranska strana je zahtevala prekid vatre na svim frontovima i odmrzavanje imovine u vrednosti od šest milijardi dolara, dok su američki zvaničnici insistirali na slobodi plovidbe kroz Ormuski moreuz i nastavku međunarodnog pomorskog prometa.

Pakistanski domaćini sprovodili su šatl diplomatiju, prenoseći zahteve i poruke između delegacija, dok su međunarodni mediji bili izolovani tokom trajanja pregovora. Tokom dana, postignuti su principi dogovora o prekidu vatre i humanitarnoj pomoći, ali je ključna prepreka ostala pitanje kontrole nad Ormuskim moreuzom.

“Nakon višesatnih razgovora, ostalo je neslaganje u vezi sa pomorskim poretkom u Persijskom zalivu. Iranska delegacija je insistirala na promeni režima plovidbe, dok je američka strana tražila slobodan prolaz za međunarodnu trgovinu”, navode izvori upoznati sa tokom pregovora.

Predlog o zajedničkom iransko-američkom upravljanju kanalom nije prihvaćen, ali su delegacije nastavile razgovore do kasno u noć, što upućuje na postojanje volje za dalji dijalog. Sastanci su završeni bez konačnog dogovora, a očekuje se nastavak pregovora u narednim danima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Eksperti negiraju tvrdnje da mobilni telefoni prisluškuju korisnike

Prema navodima stručnjaka iz oglašivačke industrije, telefoni ne prate razgovore korisnika radi oglašavanja; algoritmi koriste druge podatke

Published

on

By

Prema navodima stručnjaka iz oglašivačke industrije, telefoni ne prate razgovore korisnika radi oglašavanja; algoritmi koriste druge podatke

Tvrdnje da mobilni telefoni prisluškuju korisnike radi ciljanog oglašavanja ponovo su postale tema rasprava nakon što su pojedinci izneli iskustva u kojima su se, nakon privatnih razgovora, na njihovim aplikacijama pojavljivali povezani sadržaji. Međutim, stručnjaci iz oglašivačke industrije navode da ne postoje dokazi da telefoni pasivno slušaju razgovore korisnika radi plasiranja reklama.

Ari Paparo, konsultant i autor sa iskustvom u industriji digitalnog oglašavanja, istakao je da je tehnološki neizvodljivo obrađivati audio podatke sa milijardi uređaja širom sveta. Prema njegovim rečima, procesiranje tolikih količina zvuka, njihovo tumačenje i povezivanje sa odgovarajućim reklamama bi bilo izuzetno zahtevno i neizvodljivo sa postojećim resursima.

Paparo je objasnio da oglašivačke kompanije koriste druge izvore podataka kako bi precizno ciljale korisnike. Ove informacije uključuju podatke o lokaciji, starosti, kao i navikama u vezi sa korišćenjem aplikacija i veb sajtova. Na osnovu ovih podataka, algoritmi mogu dovoljno precizno da odrede interesovanja korisnika, što rezultira prikazivanjem relevantnih oglasa. “Ne postoji potreba da se snima ili analizira razgovor kako bi se korisnicima prikazale personalizovane reklame”, naveo je Paparo.

Neki korisnici su izneli lične primere u kojima su, nakon razgovora sa prijateljima o određenoj temi, ubrzo na društvenim mrežama ili u aplikacijama videli oglase povezane sa tom temom. Stručnjaci smatraju da ovakve situacije mogu biti rezultat algoritama koji prate ponašanje korisnika na internetu, kao i slučajnosti ili podudarnosti.

Prema mišljenju stručnjaka, savremene platforme za oglašavanje koriste napredne metode analize podataka kako bi predvidele interesovanja korisnika. Ove metode ne zahtevaju snimanje ili praćenje privatnih razgovora, već se oslanjaju na podatke koji su već dostupni kroz istoriju pretrage, korišćenje aplikacija i druge digitalne tragove.

Iako utisak da telefoni “slušaju” može biti jak, prema navodima iz industrije nema dokaza koji bi podržali ove tvrdnje. Stručnjaci ističu da je glavni izvor personalizovanih reklama sofisticirana analiza digitalnih podataka, a ne audio snimanje razgovora korisnika.

Pročitaj još

Svet

Izveštaji o odlaganju odobrenja zdravstvenih zahteva u Sjedinjenim Državama

Prema izjavama građana i stručnjaka, odlaganja i odbijanja zdravstvenih osiguranja predstavljaju značajan problem u SAD

Published

on

By

Prema izjavama građana i stručnjaka, odlaganja i odbijanja zdravstvenih osiguranja predstavljaju značajan problem u SAD

Prema najnovijim izveštajima iz Sjedinjenih Država, sve veći broj građana suočava se sa odlaganjima i odbijanjem zahteva za pokrivanje medicinskih troškova od strane zdravstvenih osiguravajućih kompanija. Ovakve situacije su potvrđene kroz svedočenja osiguranika, među kojima je i Mathew Evins, marketinški izvršni direktor koji je osam godina imao hronične bolove u leđima. Prema navodima, nakon više pokušaja neinvazivnog lečenja i preporuke lekara za operaciju, osiguravajuća kompanija je zahtevala dodatnu fizičku terapiju. Nakon što je Evins ispunio tražene uslove, zahtevi za pokriće su više puta odbijeni, što je, prema njegovim rečima, dovelo do daljeg pogoršanja njegovog zdravstvenog stanja tokom sedam meseci.

Prema dostupnim informacijama, trideset sedam miliona Amerikanaca nema zdravstveno osiguranje, dok oni koji ga imaju navode da se često susreću sa administrativnim preprekama kada im je nega najpotrebnija. Prema rezultatima istraživanja, 73% ispitanika smatra da su odlaganja i odbijanja zdravstvenih zahteva ozbiljan problem.

Stručnjaci iz oblasti zdravstvene politike ističu da su ovakvi slučajevi postali česti. Katherine Hempstead, viši službenik za politiku u Robert Wood Johnson Foundation iz Prinstona, navodi da je posredovanje osiguravajućih kompanija standardna praksa, ali da građani često izražavaju nezadovoljstvo kada se preporuke lekara ne mogu realizovati zbog odluka osiguravajućih društava. Hempstead naglašava da je problem kompleksan i uključuje više faktora, ali da su iskustva korisnika uglavnom usmerena na poteškoće u ostvarivanju prava na zdravstvenu negu.

Prema rečima učesnika u istraživanju, mnogi smatraju da osiguravajuće kompanije treba da imaju ulogu u procesu odlučivanja, ali da konačna reč ne bi trebalo da bude isključivo u njihovim rukama. Stručnjaci iz oblasti zdravstva ukazuju i na to da je sistem osiguranja složen, te da osim osiguravajućih kompanija i bolnice i pružaoci usluga učestvuju u procesu odlučivanja, što dodatno komplikuje pristup nezi.

S obzirom na aktuelnu situaciju, pojedini analitičari pozivaju na dalje proučavanje i moguće reforme sistema zdravstvenog osiguranja u SAD, kako bi se smanjio broj slučajeva odlaganja i odbijanja zahteva za pokriće medicinskih troškova. Preporučuje se i pojačana transparentnost odluka i komunikacija između osiguranika, zdravstvenih radnika i osiguravajućih društava.

Ova tema ostaje predmet interesovanja građana i stručne javnosti, dok se očekuju dalji izveštaji i preporuke o mogućim rešenjima u narednom periodu.

Pročitaj još

Svet

SAD najavile blokadu Ormuskog moreuza i kontrolu brodova koji plaćaju Iranu

Predsednik SAD saopštio nove mere nakon neuspešnih pregovora o okončanju sukoba, potvrđeno iz zvaničnih izvora

Published

on

By

Predsednik SAD saopštio nove mere nakon neuspešnih pregovora o okončanju sukoba, potvrđeno iz zvaničnih izvora

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država objavio je 12. aprila 2026. godine da će američka mornarica započeti blokadu Ormuskog moreuza i presretati plovila koja su platila takse Iranu za prolazak, nakon što su višednevni pregovori u Pakistanu završeni bez dogovora o prekidu rata. Ovu odluku predsednik je saopštio putem zvanične objave, navodeći da se mere sprovode odmah i da obuhvataju sve brodove koji pokušavaju da uđu ili napuste Ormuski moreuz.

Prema njegovim navodima, američkoj mornarici naloženo je da traži i presreće sve brodove u međunarodnim vodama koji su platili prolaz Iranu, kao i da započne uništavanje mina koje su, prema tvrdnjama, postavljene u moreuzu. “Svaki napad na američke ili trgovačke brodove biće odgovoreno odlučno”, izjavio je predsednik u objavi.

Navodi o uvođenju “takse” za prolazak kroz Ormuski moreuz potiču iz izveštaja analitičara koji su istakli da je, prema njihovim podacima, iranska Revolucionarna garda uspostavila režim u kome se od brodova zahteva dokumentacija, dobijanje dozvola i prolazak kroz određeni koridor pod njihovim nadzorom. Prema istim izvorima, najmanje dva broda su platila Iranu u kineskim juanima za bezbedan prolaz kroz moreuz.

Iran je ranije najavio mogućnost da trajno uvede naplatu prolaza za sva plovila u okviru dugoročnog mirovnog sporazuma, dok su Sjedinjene Države pozvale vlasti u Teheranu da odustanu od naplate taksi za brodove u ovom strateški važnom pomorskom prolazu.

Objava o blokadi dolazi nakon što su pregovori između zaraćenih strana u Pakistanu završeni bez konkretnih rezultata. Sjedinjene Države nisu navele detalje o dužini trajanja blokade niti o eventualnim izuzecima za humanitarni ili komercijalni saobraćaj. Zvanične reakcije Irana povodom najavljenih mera SAD još nisu objavljene.

Strateški položaj Ormuskog moreuza čini ga ključnim tačkom za globalni transport nafte i gasa, zbog čega svaki poremećaj u ovom regionu izaziva pažnju međunarodne javnosti. Situacija ostaje napeta, a razvoj događaja prati se iz više izvora. Nezavisna potvrda svih navoda iz zone sukoba trenutno nije moguća.

Pročitaj još

U Trendu