Connect with us

Svet

Predlog o ograničavanju predsedničkih ovlašćenja SAD u Libanu odbijen u Predstavničkom domu

Predstavnički dom odbacio rezoluciju o povlačenju američkih trupa iz Libana, potvrđeno u zvaničnom saopštenju

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Ivan dražić

Predstavnički dom odbacio rezoluciju o povlačenju američkih trupa iz Libana, potvrđeno u zvaničnom saopštenju

Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država odbacio je rezoluciju koju je predložila kongresmenka Rašida Tlaib, a koja je imala za cilj ograničavanje predsedničkih ovlašćenja u vezi angažovanja američkih oružanih snaga u Libanu. Glasanje je održano 4. juna 2026. godine, a prema zvaničnim podacima, rezolucija nije usvojena, sa 92 glasa za, 324 protiv i dva uzdržana.

Predlog rezolucije predviđao je povlačenje američkih oružanih snaga iz Libana u roku od sedam dana od dana usvajanja, navodi se u zvaničnom dokumentu. Pre glasanja, lideri demokratske stranke Hakeem Jeffries, Katherine Clark i Pete Aguilar saopštili su da trenutno nema američkih vojnika koji učestvuju u borbenim operacijama ili neprijateljstvima na teritoriji Libana.

Demokratski lideri su naveli da je dan ranije predstavljen novi predlog rezolucije sa izmenjenim formulacijama, takođe od strane kongresmenke Tlaib. Navodi se da je ovaj novi predlog, koji predviđa povlačenje američkih trupa iz “bilo kakvih neprijateljstava u Libanu” u roku od sedam dana, dobio podršku člana Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma, Gregoryja Meeksa. U tekstu nove verzije rezolucije posebno je naglašeno da dokument ne ograničava bezbednosnu saradnju sa libanskim oružanim snagama niti zaštitu diplomatskih objekata.

Odluka o glasanju usledila je nakon višenedeljnih sukoba između Izraela i grupa koje imaju podršku Irana, među kojima je Hezbolah, na granici sa Libanom. Kongresmenka Tlaib je zahtev za glasanje o rezoluciji podnela u kontekstu tih događaja, ističući potrebu za ograničavanjem mogućnosti predsednika SAD da angažuje američke trupe bez odobrenja Kongresa.

Zvaničnici Predstavničkog doma su naveli da će saradnja sa Tlaib biti nastavljena na novom predlogu rezolucije, sa ciljem postizanja šireg konsenzusa među poslanicima. Prema izveštajima iz Vašingtona, u aktuelnom trenutku ne postoje američke jedinice koje su uključene u borbene aktivnosti u Libanu. Predstavnički dom ranije je razmatrao slične rezolucije o ograničavanju predsedničkih ovlašćenja u pitanjima upotrebe vojne sile u inostranstvu.

Sukobi na granici između Izraela i Libana traju više nedelja, a međunarodni izvori navode da se situacija prati sa posebnom pažnjom zbog mogućeg širenja konflikta. Američki zvaničnici ističu da će nastaviti da rade u saradnji sa Kongresom na regulisanju upotrebe vojnih ovlašćenja u skladu sa američkim zakonodavstvom.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Zaposlen bivši učesnik događaja 6. januara na odgovornoj funkciji u Pentagonu

Ministarstvo odbrane SAD potvrdilo angažovanje, zaposleni ima bezbednosnu dozvolu, pozicija u sektoru za specijalne operacije

Published

on

By

Ministarstvo odbrane SAD potvrdilo angažovanje, zaposleni ima bezbednosnu dozvolu, pozicija u sektoru za specijalne operacije

Osoba koja je ranije priznala krivicu za učešće u događajima 6. januara u Vašingtonu, sada radi na civilnoj funkciji u američkom Ministarstvu odbrane, potvrdio je zvaničnik odbrane. Prema navodima američkog ministarstva, Elias Irizarry obavlja dužnost specijalnog asistenta pomoćnika ministra odbrane Derika Andersona, koji vodi sektor za politiku specijalnih operacija i sukoba niskog intenziteta. Ta kancelarija zadužena je za koordinaciju sposobnosti specijalnih operacija i nepravilnog ratovanja.

Zvaničnici navode da Irizarry ima najviši nivo bezbednosne dozvole. On je zaposlen u Ministarstvu odbrane od početka prošle godine. Pomoćnik portparola Pentagona, Džoel Valdez, izjavio je na društvenim mrežama da je Irizarry „kvalifikovan i posvećen mladi profesionalac“ i dodao da je ponosan što je deo tima političkih imenovanika ministarstva.

Izvori navode da je Irizarry bio star 19 godina tokom događaja 6. januara i da je kasnije opisao taj dan kao „sramotu“. Ministarstvo odbrane nije davalo dodatne komentare o detaljima njegovog zapošljavanja, a advokat Irizarry-ja nije odgovorio na upite novinara.

Informacije o njegovom angažovanju prvi put su se pojavile u izveštajima međunarodnih medija. U saopštenju ministarstva potvrđeno je da Irizarry u potpunosti ispunjava uslove za dobijanje bezbednosne dozvole prema važećim procedurama.

Sektor za politiku specijalnih operacija i sukoba niskog intenziteta bavi se razvojem i sprovođenjem politika koje se odnose na specijalne vojne operacije, uključujući nadzor i koordinaciju sposobnosti za neregularno ratovanje.

Događaji 6. januara 2021. godine kada su demonstranti upali u zgradu američkog Kongresa bili su predmet brojnih istraga i sudskih postupaka. Irizarry je, prema dostupnim informacijama, priznao krivicu za učešće u tim događajima kao maloletnik prema tadašnjim američkim zakonima.

Ministarstvo odbrane SAD navodi da svi zaposleni sa pristupom poverljivim informacijama prolaze standardne procedure provere, uključujući proveru bezbednosne podobnosti i procenu ličnih kvalifikacija.

Nije poznato da li je angažovanje Irizarry-ja izazvalo unutrašnje istrage ili promene u politici zapošljavanja. Ministarstvo nije komentarisalo dalje moguće posledice ovog slučaja.

Pročitaj još

Svet

Policija pronašla telo deteta na jugozapadu Francuske, traje identifikacija

Istražitelji vode istragu, porodica nestale devojčice obaveštena o pronalasku tela

Published

on

By

Istražitelji vode istragu, porodica nestale devojčice obaveštena o pronalasku tela

Telo deteta pronađeno je u departmanu Žer na jugozapadu Francuske šest dana nakon nestanka jedanaestogodišnje devojčice, saopštili su policijski izvori. Posmrtni ostaci pronađeni su na imanju jedne poljoprivredne farme, a porodica nestale devojčice je obaveštena o pronalasku. Identitet pronađenog tela još nije zvanično potvrđen, ali istražitelji sumnjaju da se radi o detetu za kojim se tragalo.

U potrazi su učestvovali policija, lovci, pripadnici vojske, komšije, prijatelji i poznanici. Devojčica nije važila za dete sklono bežanju, a prema navodima tužilaštva, nije bilo indicija da je samoinicijativno napustila kuću.

Istraga se vodi zbog moguće otmice. Prema policijskim izvorima, snimci nadzornih kamera na dan nestanka prikazali su devojčicu u automobilu jednog muškarca, koji ima 41 godinu i otac je njene drugarice. On je uhapšen i nalazi se u pritvoru.

“Istraga je u toku i čekamo rezultate zvanične identifikacije tela”, saopšteno je iz policije.

Pročitaj još

Svet

Senator Ron Vajden traži objašnjenje zbog uplata Leona Bleka Džefriju Epstinu

Američki senator pozvao na ispitivanje isplata u iznosu od 170 miliona dolara tokom pet godina, navodi se u zvaničnom pismu

Published

on

By

Američki senator pozvao na ispitivanje isplata u iznosu od 170 miliona dolara tokom pet godina, navodi se u zvaničnom pismu

Senator Ron Vajden iz Oregona zatražio je od nadležnog odbora Predstavničkog doma da ispita milijardera Leona Bleka povodom značajnih uplata koje je izvršio Džefriju Epstinu za poresko savetovanje. Prema navodima u zvaničnom pismu upućenom predsedavajućem odbora Džejmsu Komeru i članu Robertu Garsiji, Vajden je istakao rezultate četvorogodišnje istrage koja se odnosi na odnos Bleka i Epstina.

Vajden je u pismu naveo da je Blek u periodu od 2012. do 2017. godine isplatio Epstinu ukupno 170 miliona dolara za poresko i nasledno planiranje. Senator je izrazio sumnju u opravdanost ovih iznosa, navodeći da Blek nije pružio verodostojno objašnjenje zašto su honorari Epstinu znatno premašili iznose koje su dobijali drugi angažovani profesionalci za slične usluge.

U istom periodu, prema Vajdenovoj dokumentaciji, Blek je uglednoj advokatskoj firmi za iste svrhe isplatio dva miliona dolara, što je, kako je navedeno, znatno manji iznos u poređenju sa honorarima isplaćenim Epstinu. Vajden je ukazao i na to da su advokati iz vodećih firmi naplaćivali satnice iznad 1.000 dolara, dok su ukupni iznosi isplaćeni Epstinu bili višestruko veći.

Senator je u pismu pozvao članove Odbora za nadzor Predstavničkog doma da tokom saslušanja Bleka, koje je planirano za kasnije ovog meseca, posebno istraže razloge i okolnosti ovih isplata. Vajden je naglasio potrebu za transparentnošću i detaljnim odgovorima u vezi sa dogovorima između Bleka i Epstina.

Prema dostupnim informacijama, Leon Blek je ranije potvrdio da je angažovao Epstina za poresko savetovanje, ali je istakao da su svi poslovi bili u okviru zakona. Do sada nije pružio javno objašnjenje zbog kojeg su honorari bili značajno viši od uobičajenih. Istraga o ovom slučaju traje već nekoliko godina, a dodatna pitanja o finansijskim transakcijama i motivima saradnje ostaju otvorena.

Saslušanje pred Odborom za nadzor očekuje se tokom meseca, a ostaje da se vidi da li će biti pružene dodatne informacije ili dokumentacija koja bi rasvetlila prirodu ovih finansijskih transakcija.

Pročitaj još

U Trendu