Connect with us

Svet

Povratak astronautkinje iz misije Artemis II obeležen emotivnim susretom sa psom

Astronautkinja Kristina Koh dočekana je kod kuće uz snažan emotivni trenutak, prema navodima iz dostupnih izvora

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Astronautkinja Kristina Koh dočekana je kod kuće uz snažan emotivni trenutak, prema navodima iz dostupnih izvora

Astronautkinja Kristina Koh vratila se kući nakon završetka misije Artemis II, gde ju je dočekao njen pas, što je izazvalo snažne emocije, prema saopštenju iz zvaničnih izvora. Emotivan susret dogodio se po povratku iz svemira, a prisutni su zabeležili trenutak kada je pas potrčao ka svojoj vlasnici, pokazujući izrazitu radost.

U trenutku otvaranja vrata, nije bilo svečanih govora niti kamera, već je pas, očigledno nestrpljiv, potrčao ka Kristini Koh sa puno energije. Rep psa je mahao velikom brzinom, dok su uzbuđeni zvuci dodatno naglasili atmosferu sreće. Prema navodima, astronautkinja se spustila i zagrlila psa, vidno dirnuta snažnim emocijama nakon povratka iz misije koja je zahtevala visok nivo discipline i fokusa.

Ovaj trenutak je zabeležen i podeljen na društvenim mrežama, gde su korisnici istakli da je reč o jednom od najlepših povrataka kući. Zvanični izvori nisu davali dodatne komentare, ali događaj je izazvao brojne reakcije javnosti, podsećajući na značaj bezuslovne ljubavi i podrške u trenucima povratka iz zahtevanih profesionalnih izazova.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Kongres SAD razmatra podršku vojnoj operaciji u Iranu i finansiranje bezbednosti

Američki zakonodavci se vraćaju na zasedanje, rasprava o vojnim merama prema Iranu i budžetu za unutrašnju bezbednost

Published

on

By

Američki zakonodavci se vraćaju na zasedanje, rasprava o vojnim merama prema Iranu i budžetu za unutrašnju bezbednost

Američki Kongres se ove nedelje vraća na zasedanje u Vašingtonu nakon dvonedeljne pauze, a pred poslanicima su ključne teme koje uključuju razvoj vojnog sukoba sa Iranom, obustavu finansiranja Sekretarijata za unutrašnju bezbednost i moguća glasanja o isključenju pojedinih članova. Ove teme dolaze nakon što su prethodnih dana izostali rezultati diplomatskih pregovora i donete nove odluke u vezi sa vojnim merama.

Prema navodima izveštaja, Kongres nije zasedao od pre nego što je predsednik Sjedinjenih Američkih Država zapretio Iranu mogućim posledicama ukoliko ne pristane na dogovor za okončanje sukoba. Period dvonedeljnog primirja je prethodio najnovijim dešavanjima, dok je potpredsednik SAD napustio Islamabad nakon što višednevni pregovori nisu doveli do sporazuma. Američka administracija je najavila da će mornarica SAD uspostaviti blokadu sa ciljem sprečavanja prolaska brodova kroz Ormuski moreuz, što predstavlja važan strateški potez u okviru trenutnih tenzija.

Na Kapitol Hilu se očekuje da tema podrške vojnoj operaciji u Iranu bude u središtu pažnje. Neki članovi Demokratske stranke najavljuju inicijative za ograničavanje ovlašćenja predsednika u daljem sprovođenju vojnih aktivnosti na teritoriji Irana. Ova pitanja dobila su na značaju nakon što su brojni republikanski poslanici istakli da njihova podrška vojnoj akciji može biti ograničena, posebno ukoliko operacija potraje duže od šezdeset dana, što je u skladu sa Zakonom o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine.

Očekuje se i da će Bela kuća podneti zahtev za dodatna sredstva za finansiranje vojnih aktivnosti. Prema navodima međunarodnih medija, administracija razmatra zahtev za iznos između 80 i 100 milijardi dolara za dodatno finansiranje, nakon što je prvobitno najavljeno da bi takav zahtev mogao iznositi i do 200 milijardi dolara. Ovo pitanje biće predmet rasprave među poslanicima i može uticati na dalji tok operacija u Iranu.

Pored pitanja vezanih za vojnu strategiju, zakonodavci će se baviti i produženjem ili obustavom finansiranja Sekretarijata za unutrašnju bezbednost. Prethodni napori da se postigne dogovor o budžetu nisu urodili plodom, a trenutna situacija ostavlja otvorenom mogućnost privremenog zatvaranja ove agencije. Takođe, na dnevnom redu su i moguća glasanja o isključenju pojedinih članova Kongresa, što je izazvalo dodatnu pažnju javnosti.

U narednim danima očekuje se intenzivna rasprava o svim pomenutim temama, dok konačne odluke zakonodavaca mogu imati značajan uticaj na dalji tok događaja u vezi sa sukobom sa Iranom i unutrašnjom bezbednošću SAD. Nezavisno potvrđivanje svih navoda iz oblasti vojnih operacija u ovom trenutku nije moguće.

Pročitaj još

Svet

Roblox uvodi naloge prema uzrastu kao deo novih bezbednosnih mera

Kompanija najavila promene koje će prilagoditi sadržaj i kontrolu komunikacije korisnicima različitih starosnih grupa

Published

on

By

Kompanija najavila promene koje će prilagoditi sadržaj i kontrolu komunikacije korisnicima različitih starosnih grupa

Roblox Corporation saopštila je da će od juna uvesti nove naloge prilagođene uzrastu korisnika, kao deo nastojanja da poboljša bezbednost na svojoj onlajn platformi za igranje. Prema najavi kompanije sa sedištem u Kaliforniji, deca uzrasta od 5 do 8 godina imaće takozvane Roblox Kids naloge, dok će korisnici od 9 do 15 godina koristiti posebnu opciju nazvanu Roblox Select.

Cilj ovih izmena je preciznije prilagođavanje sadržaja, komunikacije i roditeljske kontrole prema uzrastu korisnika. Kompanija navodi da će nove postavke omogućiti veći nivo zaštite, posebno za mlađe korisnike, uz proširene mogućnosti roditeljskog nadzora.

Ove promene predstavljaju nastavak ranijih mera koje je Roblox započeo početkom godine, kada je uveden sistem za proveru godina lica koristeći prepoznavanje lica. Ovaj sistem je uveden sa namerom da se ograniči komunikacija između odraslih korisnika i dece mlađe od 16 godina.

Kompanija je najavila uvođenje novih bezbednosnih mera nakon više tužbi porodica koje su tvrdile da platforma ne štiti decu dovoljno od neprimerenog sadržaja i potencijalno štetne komunikacije. Sudski postupci su otvoreni uz navode da trenutne mere nisu bile dovoljne da spreče izlaganje dece rizičnim situacijama na internetu.

Roblox navodi da će novi sistem korisnicima mlađim od 16 godina omogućiti veću sigurnost, a roditeljima detaljniji uvid i kontrolu nad aktivnostima dece na platformi. U kompaniji ističu da je unapređenje bezbednosti prioritet i da će nastaviti sa razvojem dodatnih funkcija i mera zaštite u narednom periodu.

Ova tema ostaje u razvoju, a kompanija je najavila da će objaviti dodatne informacije uoči same implementacije novih naloga i kontrola. Sve promene deo su odgovora na zahteve korisnika i roditelja, kao i na regulatorne pritiske u vezi sa zaštitom dece na internetu.

Pročitaj još

Svet

Pad berzanskih fjučersa i rast cena nafte nakon najave američke blokade moreuza Hormuz

Tržišni analitičari beleže nagli skok cena energenata i pad akcija, dok SAD planiraju blokadu iranskih luka, potvrđeno iz više izvora

Published

on

By

Tržišni analitičari beleže nagli skok cena energenata i pad akcija, dok SAD planiraju blokadu iranskih luka, potvrđeno iz više izvora

Cene nafte na svetskim berzama porasle su iznad 100 dolara po barelu u ponedeljak, dok su američki berzanski fjučersi zabeležili pad, nakon što je predsednik SAD najavio planove za blokadu iranskih luka i delimičnu blokadu moreuza Hormuz. Ovaj moreuz predstavlja ključnu tačku za transport nafte, đubriva i drugih sirovina, navode međunarodni izveštaji sa tržišta.

Prema podacima sa tržišta energenata, cena Brent nafte, međunarodnog standarda, porasla je za 7,15 dolara, odnosno 7,5%, dostigavši 102,30 dolara po barelu. Istovremeno, West Texas Intermediate, američki standard, porastao je za više od 7% na 104,20 dolara po barelu.

Berzanski fjučersi na indeks Dow ukazivali su na pad od 477 poena, odnosno 1%, neposredno pred otvaranje tržišta, dok su fjučersi na S&P 500 i Nasdaq kompozit pokazivali pad od oko 0,7%.

Predsednik SAD izjavio je da će blokada iranskih luka otpočeti u 10 časova po lokalnom vremenu u ponedeljak. Ova najava usledila je nakon neuspelih pregovora tokom vikenda u Islamabadu, gde nije došlo do postizanja mirovnog sporazuma u aktuelnom sukobu između SAD i Irana.

Prema mišljenju glavnog ekonomiste Capital Economics, navedeni potez SAD mogao bi imati za cilj da pojača pritisak na Iran, ali i da podstakne Kinu, kao glavnog kupca iranske nafte, da se aktivnije uključi u posredovanje za prekid vatre. “U praksi, međutim, blokada nosi rizik od otvaranja novih potencijalnih žarišta”, navodi se u komentaru analitičara, uz napomenu na moguća pitanja u vezi s postupcima američke mornarice prema brodovima drugih država.

Tržišni izveštaji beleže kontinuiran rast cena nafte od kraja februara, kada je transport kroz Hormuški moreuz značajno usporen. Cena Brent nafte je od početka sukoba porasla sa oko 70 dolara na preko 119 dolara po barelu u pojedinim trenucima. Ovakva kretanja doprinela su povećanju cena goriva na američkom tržištu, gde su pojedine lokalne cene benzina dostigle vrednosti iznad 4 dolara po galonu.

Stručnjaci ističu da bi eventualna eskalacija ili produžena blokada mogla imati dodatni uticaj na globalne tokove energenata, dok tržišta ostaju u stanju povećane neizvesnosti. Za sada, nema potvrđenih izveštaja o incidentima u vezi s blokadom, a reakcije drugih država i međunarodnih organizacija se očekuju u narednim danima.

Pročitaj još

U Trendu