Connect with us

Svet

Porodica Tramp ostvarila 2,3 milijarde dolara na kriptovalutama, investitori zabeležili velike gubitke

Istraga pokazuje da su projekti promovisani imenom Trampovih doneli značajnu dobit porodici, dok su mali investitori pretrpeli gubitke

Published

on

Foto Izvor:

Istraga pokazuje da su projekti promovisani imenom Trampovih doneli značajnu dobit porodici, dok su mali investitori pretrpeli gubitke

Porodica bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa ostvarila je najmanje 2,3 milijarde dolara na kriptovalutama kroz projekte koje su promovisali nakon izbora 2024. godine, dok je više od milion investitora pretrpelo znatne gubitke u približno istom iznosu, prema rezultatima istrage. Analizirani su zapisi na blokčejnu, korporativni dokumenti, internet objave i javne izjave članova porodice Tramp i rukovodilaca projekata, a nalaze je potvrdilo više od deset stručnjaka iz oblasti računovodstva i kriptovaluta.

U centru istrage nalaze se četiri projekta: World Liberty Financial, mim novčić $TRUMP, American Bitcoin i AI Financial Corp (bivša ALT5 Sigma). U svim slučajevima, navodi se da su Trampovi uložili malo ili nimalo sopstvenog kapitala, a projekte su promovisali imenom i političkim uticajem, ostvarivši značajnu dobit, dok su mali investitori kupovali imovinu čija je vrednost kasnije drastično pala.

Prema izjavama portparolke Bele kuće, sve aktivnosti predsednika Trampa i administracije preduzimaju se u najboljem interesu američkog naroda. Erik Tramp i Donald Tramp Mlađi nisu komentarisali navode.

Jedna od investitorki, dvadesetdevetogodišnja Fatima Elrgdavi iz Santa Barbare, uložila je 2.000 dolara u $TRUMP token, da bi vrednost te investicije do kraja maja pala na manje od 120 dolara. $TRUMP je od vrhunca u januaru 2025. godine izgubio 97% vrednosti.

Istraga pokazuje da su mnogi pojedinačni investitori, iako su znali za ranije poslovne neuspehe Trampovih, verovali da će njihovo ime i politička pozicija doneti sigurnu zaradu. Neki su izgubili i više desetina hiljada dolara, a deo njih i dalje drži akcije ili tokene uprkos velikim gubicima.

Najveći projekat, World Liberty Financial, pokrenut je u oktobru 2024. godine, a braća Erik i Donald Tramp Mlađi bili su glavni promoteri. Investitorima je omogućeno ograničeno pravo glasa, ali ne i udeo u dobiti, dok je prodaja tokena bila ograničena i blokirana do 2030. godine. Pojedini investitori ukazuju da su takvi uslovi za zaključavanje tokena izuzetno nepovoljni.

Istraga ukazuje da su Trampovi, kroz licenciranje imena i promociju, ostvarili značajnu dobit, dok su mali investitori ostali bez najvećeg dela svojih ulaganja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Javni prevoz u američkim gradovima pred iskušenjem tokom Svetskog prvenstva

Lokalne vlasti potvrdile različite cene prevoza, očekuje se veliki broj posetilaca na stadionima širom SAD

Published

on

By

Lokalne vlasti potvrdile različite cene prevoza, očekuje se veliki broj posetilaca na stadionima širom SAD

Tokom narednih nekoliko nedelja, jedanaest američkih gradova očekuje dolazak stotina hiljada navijača povodom održavanja utakmica Svetskog prvenstva u fudbalu. Prema informacijama lokalnih vlasti i organizatora, teret prevoza velikog broja posetilaca biće ozbiljan test za javni prevoz u ovim gradovima.

U Nju Džersiju, MetLife stadion, gde će se održati osam utakmica, uključujući i finale, suočava se sa ograničenim mogućnostima za parkiranje i bez pristupa pešačkim rutama. Većina od preko 82.000 gledalaca na svakoj utakmici moraće da koristi javni prevoz, koji će tokom turnira biti skuplji nego u redovnim okolnostima. Nakon što je prvobitna cena od 150 dolara za povratnu kartu izazvala nezadovoljstvo javnosti, prevoznik je saopštio da je uz pomoć sponzora cena smanjena na 98 dolara, što je i dalje znatno iznad uobičajene cene. Iz New Jersey Transit navode da je reč o specijalnoj liniji, čije pokretanje zahteva dodatne bezbednosne i logističke mere. Troškovi organizacije specijalnog prevoza procenjeni su na šest miliona dolara po utakmici. Guverner Nju Džersija izjavio je da te troškove treba da snose posetioci, a ne poreski obveznici.

U Masačusetsu, prevoz vozom od Bostona do stadiona Gillette u Foksborou koštaće 80 dolara za povratnu kartu, dok će ekspres autobuska linija imati cenu od 95 dolara. Organizatori su potvrdili da su ove cene rezultat dodatnih troškova tokom velikih sportskih događaja.

Međutim, u nekim drugim gradovima domaćinima, navijači će imati znatno povoljnije opcije. U Atlanti, Hjustonu i Sijetlu, stadioni su direktno povezani sa železničkim linijama, pa će važeće karte biti po standardnim cenama, nižim od pet dolara. U Filadelfiji, zahvaljujući sponzorskom ugovoru, prevoz do stadiona biće besplatan za sve posetioce tokom prvenstva.

U Kanzas Sitiju, navijači će moći da koriste specijalne autobuske linije do stadiona Arrowhead po ceni od 15 dolara. Organizatori navode da je cilj da se obezbedi efikasan i pristupačan prevoz velikom broju gostiju, uz održavanje sigurnosti i reda tokom trajanja turnira.

Ove razlike u cenama i organizaciji javnog prevoza rezultat su lokalnih politika, infrastrukture i logističkih izazova sa kojima se suočavaju gradovi domaćini. Nadležni ističu da je cilj da se obezbedi bezbedan i efikasan transport za sve posetioce, dok se istovremeno nastoji da se izbegne preveliko opterećenje budžeta građana. Javna preduzeća i lokalne vlasti saopštile su da će sve promene u organizaciji prevoza i cenama biti pravovremeno objavljene, a navijači se pozivaju da planiraju putovanja unapred.

Pročitaj još

Svet

Dve italijanske banke u nadmetanju za preuzimanje Banca Monte dei Paschi di Siena

Zvaničnici potvrdili da Intesa Sanpaolo i Banco BPM daju ponude, politička pažnja usmerena na vlasničku strukturu

Published

on

By

Zvaničnici potvrdili da Intesa Sanpaolo i Banco BPM daju ponude, politička pažnja usmerena na vlasničku strukturu

U Rimu je 9. juna 2026. godine potvrđeno da je u toku nadmetanje za preuzimanje Banca Monte dei Paschi di Siena (MPS), najstarije banke na svetu. Ova institucija, osnovana 1472. godine u Sijeni, danas ima značajnu ulogu u finansijskom sistemu Italije.

Dve rivalske ponude su podnete u razmaku od 24 sata. Prvo je Banco BPM, treća po veličini banka u Italiji prema imovini, predložila spajanje s MPS-om, što je označeno kao „spajanje jednakih”. Ubrzo nakon toga, Intesa Sanpaolo, najveća italijanska banka, iznela je nezatraženu ponudu vrednu 31 milijardu evra za akviziciju MPS-a.

Prema navodima Intese, preuzimanjem MPS-a nastala bi druga najveća bankarska grupa u evrozoni, odmah iza španske banke Santander. Banco BPM nije objavio finansijske detalje svoje ponude, ali je naveo da bi zajednička grupacija imala tržišnu kapitalizaciju od oko 50 milijardi evra, čime bi postala drugi po veličini kreditor u Italiji.

Ponuda Banco BPM-a izazvala je pažnju zbog vlasničke strukture. Najveći pojedinačni akcionar BPM-a je francuska banka Crédit Agricole, koja ima približno 20% udela. Neki analitičari i politički akteri izražavaju zabrinutost da bi spajanje omogućilo indirektan uticaj francuskog kapitala na strateški važnu italijansku finansijsku instituciju. Zabrinutost se posebno odnosi na kontrolu MPS-ovih značajnih udela u drugim kompanijama, uključujući 13% vlasništva u Generali Insurance, velikom privatnom investitoru u državne obveznice Italije.

Iako do sada nije bilo javnih protivljenja iz zvaničnih italijanskih krugova u vezi sa mogućnošću prelaska kontrole MPS-a u ruke francuskih ili drugih stranih akcionara, pitanje uticaja Crédit Agricole na buduće upravljanje ostaje predmet debate.

Banca Monte dei Paschi di Siena, sa svojom istorijom dugom više od pet vekova, igra ključnu ulogu u finansijskoj stabilnosti Italije. Poslednja dešavanja ukazuju na nastavak procesa konsolidacije bankarskog sektora u zemlji, dok se pažnja javnosti i regulatora usmerava na budući vlasnički status i strateške odluke koje će uslediti.

Pročitaj još

Svet

Ursula objavila novi udar na Rusiju: Jedna grupa ljudi više neće kročiti u EU

Predsednica Evropske komisije predstavila nacrt, konačna odluka očekuje se do sredine jula

Published

on

By

Predsednica Evropske komisije predstavila nacrt, konačna odluka očekuje se do sredine jula

Evropska komisija predložila je novu meru u okviru 21. paketa sankcija protiv Rusije, prema kojoj bi osobama koje su služile u Oružanim snagama Ruske Federacije od početka sukoba bio zabranjen ulazak na teritoriju Evropske unije. Predlog je 9. juna iznela predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, a cilj je da nove sankcije budu usvojene do 15. jula, pre isteka roka za obnovu ograničenja cena ruske nafte.

Fon der Lajen je istakla da Evropska unija prvi put razmatra ovako strogu meru, naglašavajući da se zabrana odnosi na sve koji su učestvovali u ruskoj vojnoj operaciji protiv Ukrajine. “Predlažemo po prvi put zabranu ulaska u Evropsku uniju za svakoga ko je služio u Oružanim snagama Rusije od početka rata”, izjavila je predsednica Evropske komisije.

Ukoliko predlog dobije podršku država članica, svim ruskim vojnicima i licima koja su na bilo koji način učestvovala u sukobu biće onemogućen ulazak u EU. Novi paket sankcija deo je nastavka politike ekonomskog i političkog pritiska na Moskvu, a konačna odluka očekuje se tokom jula.

“Evropa želi da ostane zatvorena za sve koji su na bilo koji način učestvovali u ruskoj vojnoj operaciji protiv Ukrajine”, saopštila je Fon der Lajen. Prema zvaničnim izvorima, cilj predloga je dodatno pooštravanje mera prema osobama povezanim sa ratnim dešavanjima.

Usvajanje ovog predloga zavisi od saglasnosti svih članica Evropske unije, a proces odlučivanja biće završen do sredine jula.

Pročitaj još

U Trendu