Connect with us

Svet

Poreski stručnjaci analiziraju obaveze na Trampov prihod od kriptovaluta

Pitanje oporezivanja Trampovih kripto prihoda izazvalo pažnju, zvanične potvrde izostaju, detalji vlasništva nepoznati

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Tanjug AP/Manuel Balce Ceneta

Pitanje oporezivanja Trampovih kripto prihoda izazvalo pažnju, zvanične potvrde izostaju, detalji vlasništva nepoznati

Finansijska dokumentacija predsednika Donalda Trampa otkrila je da je ostvario prihode od 1,4 milijarde dolara iz različitih ulaganja u kriptovalute nakon povratka na funkciju. Ova informacija pokrenula je pitanje visine poreskih obaveza koje proističu iz tih prihoda. Prema navodima računovođa sa iskustvom u oporezivanju kriptovaluta, veruje se da bi Tramp na taj iznos mogao da plati najmanje 250 miliona dolara poreza.

Više poreskih stručnjaka izjavilo je da bi ukupna poreza obaveza mogla biti znatno niža, ali precizna procena nije moguća zbog ograničene javne dostupnosti podataka o strukturi vlasništva kompanija koje drže te prihode. Za razliku od prethodnih predsednika, Tramp ne objavljuje javno svoje poreske prijave, što dodatno otežava uvid u njegove finansijske obaveze prema državi.

Profesor prava Omri Marian, koji se bavi oporezivanjem kriptovaluta, izjavio je da je teško utvrditi krajnje korisnike i benefite zbog zatvorenosti informacija o korporativnim entitetima. Marian je naglasio da bez transparentnosti nije moguće proceniti da li su prihodi ostvareni lično ili preko različitih poslovnih subjekata.

Predstavnici Bele kuće nisu odgovorili na pitanja o tome da li je Tramp platio porez na ovu vrstu prihoda, da li je oporezivanje izvršeno kao na lični dohodak ili kroz poslovne entitete, kao ni da li su eventualni poslovni gubici korišćeni za umanjenje poreske osnovice.

Analize poreskih stručnjaka pokazuju da bi, ukoliko bi čitav iznos bio oporezovan po maksimalnoj federalnoj stopi za pojedince, Tramp imao obavezu da uplati oko 518 miliona dolara na ime poreza, ne računajući moguće olakšice i odbitke. Međutim, eksperti ističu da konačan iznos može značajno odstupati u zavisnosti od načina prijavljivanja prihoda i mogućih poreskih odbitaka.

Američka poreska služba (IRS) navodi da se prihodi od kriptovaluta tretiraju kao oporezivi događaji i da ih je potrebno prijaviti kao deo ukupnog oporezivog dohotka. U nedostatku javno dostupnih podataka o Trampovim poreskim prijavama, nije moguće potvrditi ni iznos poreza ni način na koji su ti prihodi prijavljeni.

Pitanje oporezivanja prihoda iz kripto sektora ostaje tema rasprave među stručnjacima i javnošću, dok su detalji o vlasničkoj strukturi i poreskim obavezama bivšeg predsednika i dalje nepoznati.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Predstavnički dom cenzurisao Rep. Chucka Edwardsa zbog neprimerenog ponašanja prema pomoćnicama

Cenzura usledila nakon izveštaja Etičkog odbora koji je detaljno opisao Edwardsovo ponašanje.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Predstavnički dom cenzurisao Rep. Chucka Edwardsa zbog neprimerenog ponašanja prema pomoćnicama – cenzura Chuck Edwards

Cenzura usledila nakon izveštaja Etičkog odbora koji je detaljno opisao Edwardsovo ponašanje.

Uvod u incident

Predstavnički dom SAD cenzurisao je republikanca Chucka Edwardsa iz Severne Karoline zbog ‘upornog neprofesionalnog i neprimerenog ponašanja’ prema dve mlade žene koje su radile za njega. Odluka o cenzuri doneta je nakon što je Etički odbor objavio izveštaj koji detaljno opisuje njegovo ponašanje.

Detalji izveštaja Etičkog odbora

Izveštaj, objavljen početkom avgusta, navodi da Edwards nije imao seksualne odnose s ovim ženama niti ih je eksplicitno seksualno uznemiravao, ali je njegovo ponašanje stvorilo ‘glasine i insinuacije’ koje krše pravila Predstavničkog doma o seksualnom uznemiravanju i toksičnim radnim mestima.

Reakcija i posledice

Edwards je na podu Doma priznao ‘loš sud’, ali je istakao da ‘žaljenje nije priznanje seksualnog uznemiravanja’. Glasanje o cenzuri završeno je sa 413 glasova za i 2 protiv, što pokazuje široku podršku za rezoluciju koja osuđuje njegovo ponašanje.

Pročitaj još

Svet

Operacija u Meksiku: Vođa kartela Los Rejes ubijen tokom pokušaja hapšenja

Luis Enrike Baragan Čaves, poznat kao El Vičo, stradao je u oružanom sukobu sa vojskom u opštini Tokumbo, saopštilo Ministarstvo odbrane.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Operacija u Meksiku: Vođa kartela Los Rejes ubijen tokom pokušaja hapšenja – napad u Tokumbu

Luis Enrike Baragan Čaves, poznat kao El Vičo, stradao je u oružanom sukobu sa vojskom u opštini Tokumbo, saopštilo Ministarstvo odbrane.

Tokom vojne operacije u opštini Tokumbo, u državi Mičoakan, vođa narko-kartela Los Rejes, Luis Enrike Baragan Čaves (poznat kao El Vičo ili R5), ubijen je u razmeni vatre sa pripadnicima Meksičke vojske. Prema saopštenju Ministarstva nacionalne odbrane Meksika, operacija je izvedena u noći 30. avgusta, s ciljem hapšenja Baragana Čavesa, za kojim je postojao međunarodni nalog zbog sumnje na trgovinu drogom i iznudu.

Detalji operacije u Tokumbu

Akcija se odigrala u zaseoku Rodeo del Pinal, gde su snage Meksičke vojske, Nacionalne garde, Mornarice, Ministarstva bezbednosti i zaštite građana i Civilne garde zajednički planirale i sprovele hapšenje El Viča. Tokom operacije, vojno osoblje napadnuto je vatrenim oružjem. Zbog toga su pripadnici vojske uzvratili vatru. Baragan Čaves i jedan od njegovih telohranitelja poginuli su na licu mesta.

Nakon sukoba, zaplenjena su dva automatska oružja, municija i okviri različitih kalibara, kao i jedan kvad. Tela poginulih i svi zaplenjeni dokazi predati su Državnom tužilaštvu, navodi Ministarstvo odbrane. Ova operacija deo je šireg nastojanja meksičkih vlasti da suzbiju delovanje kriminalnih grupa u regionu.

Vojna akcija protiv narko-kartela Los Rejes

Baragan Čaves je preuzeo vođstvo nad kartelom Los Rejes nakon hapšenja Alfonsa Fernandeza Magalona, poznatog kao La Kiringue, 1. avgusta. Prema zvaničnim informacijama, El Vičo je bio glavni koordinator aktivnosti iznude na području Los Rejesa, a održavao je kontakte sa Huanom Hoseom Farijasom, šefom kartela Tepalkatepek. Takođe, američki Stejt department nudio je nagradu od 3 miliona dolara za informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja.

Ova operacija u Tokumbu sprovodena je nakon obaveštajnog rada XII vojne oblasti, koja je nadležna za državu Mičoakan. Ministarstvo odbrane ističe da je napad vatrenim oružjem na vojsku doveo do reakcije radi zaštite pripadnika snaga bezbednosti. Kao rezultat, napad u Tokumbu završio je smrću vođe kartela i jednog njegovog telohranitelja.

Istraga i nastavak borbe protiv organizovanog kriminala

Državno tužilaštvo preuzelo je tela poginulih i zaplenjene predmete i vodi dalju istragu o incidentu. Prema saopštenju nadležnih, Baragan Čaves je bio pod istragom zbog trgovine drogom, iznude i krijumčarenja oružja, a protiv njega je postojao nalog za privremeno hapšenje radi izručenja Sjedinjenim Američkim Državama. Nadležni nastavljaju aktivnosti protiv narko-kartela u regionu Mičoakan, naglašavajući značaj operacije u Tokumbu za bezbednost lokalnog stanovništva.

Pročitaj još

Svet

Američki Dom predstavnika usvojio rezoluciju koja osuđuje socijalizam

Rezolucija usvojena sa 220 glasova za, osmorica demokrata podržala predlog

Objavljeno pre

,

Objavio:

Američki Dom predstavnika usvojio rezoluciju koja osuđuje socijalizam – osuda socijalizma u SAD

Rezolucija usvojena sa 220 glasova za, osmorica demokrata podržala predlog

U utorak, Dom predstavnika Sjedinjenih Američkih Država usvojio je rezoluciju kojom se osuđuje ‘socijalizam u svim njegovim oblicima’, što je deo političke kampanje uoči novembarskih izbora. Rezolucija je usvojena sa 220 glasova za, pri čemu je osam demokrata glasalo zajedno sa republikancima, dok su dva demokrata bila uzdržana.

Podrška zakonu SAVE America Act

Republikanski lideri organizovali su glasanje nakon što su primarni izbori demokrata pokazali podršku kandidatima demokratskih socijalista. Ova pobeda povezana je sa nastojanjima da se usvoji zakon o glasanju SAVE America Act, koji predsednik Trump smatra ključnim. Međutim, zakon već mesecima stagnira u Senatu bez potrebne većine.

‘Ne samo da osuđujemo socijalizam, već i ideju da ljudi koji nisu američki državljani glasaju na našim izborima, jer to je deo njihove platforme,’ izjavio je lider većine u Domu, republikanac iz Louisiane Steve Scalise.

Otpor unutar same stranke

Glasanje je umalo izostalo zbog protivljenja nekoliko tvrdokornih republikanaca koji su glasali ‘protiv’ na proceduralnom glasanju ranije tog dana. Ovi protestni glasovi bili su usmereni protiv privremenog zakona o finansiranju vlade.

Međutim, dva umjerena demokrata, predstavnici Jared Golden iz Mainea i Marie Gluesenka, ipak su podržala rezoluciju, što je omogućilo njeno usvajanje.

Pročitaj još

U Trendu