Connect with us

Svet

Pet kineskih lekcija i strateški značaj Ormuskog moreuza u globalnim krizama

Analiza ukazuje na ključnu ulogu Ormuskog moreuza za svetsku ekonomiju i bezbednosnu dinamiku Bliskog istoka

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Analiza ukazuje na ključnu ulogu Ormuskog moreuza za svetsku ekonomiju i bezbednosnu dinamiku Bliskog istoka

Analitički tekst predsednika Srpske lige, Aleksandra Đurđeva, ukazuje na pet lekcija kineskog vojnog sistema koje se primenjuju u situacijama krize i destabilizacije država. Autor naglašava da su najopasnije pretnje često unutrašnje, dok je oslanjanje isključivo na sporazume bez realne moći pogrešna procena, a samodovoljnost ključ opstanka.

U tekstu se detaljno opisuje značaj Ormuskog moreuza, kroz koji svakodnevno prolazi oko sto brodova, od kojih su više od polovine tankeri sa naftom i gasom. Oko dvadeset miliona barela nafte i derivata i dvadeset procenata globalnih zaliha tečnog prirodnog gasa prolazi ovim moreuzom, što predstavlja gotovo dvadeset procenata svetske potrošnje nafte i trideset pet procenata izvoza. Glavni snabdevači su Saudijska Arabija, Irak, UAE, Kuvajt, Katar i Iran, dok su najveći kupci azijske ekonomije, uključujući Kinu, Indiju, Japan i Južnu Koreju.

Đurđev ističe da je kontrola Ormuskog moreuza direktno povezana sa uticajem na svetske cene energenata, inflaciju i stabilnost političkih režima širom sveta. Nedavni događaji u Iranu, uključujući promene u vojnom rukovodstvu, posmatraju se kao deo mehanike savremenih sukoba u kojima se unutrašnja slabost i spoljni pritisak prepliću. Autor naglašava da je efekat na tržište energenata globalan, što potvrđuje i skok cene gasa u Evropi nakon obustave katarskog LNG-a.

Tekst zaključuje da je mreža uticaja i posledica u 21. veku često važnija od same teritorije, dok psihološki i ekonomski udari mogu imati šire posledice od klasičnih vojnih sukoba.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Svet

Sajber napadi na vodne sisteme u 12 američkih država povezani sa hakerima iz Irana

Incidenti uključuju gubitak kontrole nad infrastrukturom, bez uticaja na kvalitet vode

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sajber napadi na vodne sisteme u 12 američkih država povezani sa hakerima iz Irana

Incidenti uključuju gubitak kontrole nad infrastrukturom, bez uticaja na kvalitet vode

Najmanje dvanaest američkih država prijavilo je sajber napade na svoje sisteme za vodosnabdevanje, za koje se sumnja da stoje hakeri podržani od Irana, saopštili su izvori upoznati sa situacijom. Napadi, koji su zabeleženi u državama kao što su Mičigen, Minesota, Džordžija, Nju Džersi i Južna Dakota, nisu uticali na kvalitet pijaće vode koja ostaje sigurna za potrošače.

Detalji napada i reakcija nadležnih

U Minesoti je pogođeno preko 30 lokalnih vodnih sistema. U Džordžiji, specifično u Vodnoj agenciji okruga Klejton koja opslužuje 300.000 korisnika u Atlanti, zabeležen je pad pritiska vode prošlog meseca zbog nepoznatih sajber aktivnosti, što je rezultiralo kratkotrajnim izdavanjem upozorenja na ključanje vode. Nadležni su brzo reagovali i uspostavili normalno snabdevanje u roku od nekoliko sati.

Neki od sistema izgubili su ključne sposobnosti daljinskog upravljanja, primoravajući operatere da pređu na ručni režim rada. U nekoliko slučajeva, hakeri su dobili daljinski pristup pumpama, ventilima i kontrolama pritiska vode.

Preporuke za zaštitu infrastrukture

FBI, Agencija za zaštitu životne sredine i Agencija za sajber bezbednost i infrastrukturnu sigurnost izdale su upozorenje 30. jula, savetujući vodne agencije da isključe svoje operativne programe sa interneta i pojačaju zaštitu lozinki i firewall-a. Iako federalni istražitelji sumnjaju da iza napada stoje hakeri podržani od Irana, još uvek nije bilo zvanične potvrde o identitetu napadača.

Pročitaj još

Svet

Klaus Henš preminuo, bivši predsednik Evropskog parlamenta ostavio značajan trag

Sadašnja predsednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola potvrdila vest o smrti Klausa Henša u 88. godini života

Objavljeno pre

,

Objavio:

Klaus Henš preminuo, bivši predsednik Evropskog parlamenta ostavio značajan trag

Sadašnja predsednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola potvrdila vest o smrti Klausa Henša u 88. godini života

Klaus Henš, nekadašnji predsednik Evropskog parlamenta, preminuo je danas u 88. godini, prema zvaničnoj izjavi. Prema objavi sadašnje predsednice Evropskog parlamenta Roberte Mecole, parlament žali zbog gubitka zagovornika evropske ideje, koji je obavljao funkciju u periodu značajnih promena na evropskom kontinentu.

Izjava predsednice Evropskog parlamenta o Henšovoj smrti

U zvaničnoj izjavi, Roberta Mecola je istakla: „Parlament žali zbog gubitka zagovornika Evrope, koji je stupio na dužnost u vreme dubokih promena za naš kontinent i koji nikada nije prestao da veruje u potencijal ovog projekta. Na našem poslednjem sastanku pre samo nekoliko nedelja, njegov nepokolebljivi optimizam je zračio dok je opisivao svoje kontinuirane napore da promoviše građansko angažovanje i negova mlade evropske lidere. Evropi će nedostajati. Neka počiva u miru.“ Mecola je ovu poruku podelila na društvenoj mreži Iks, naglašavajući koliko je Henš bio posvećen evropskim vrednostima i napretku institucija.

Henšova politička karijera u Evropskom parlamentu

Tokom svoje dugogodišnje političke karijere, Klaus Henš bio je član nemačke Socijaldemokratske stranke. Obavljao je funkciju predsednika Evropskog parlamenta od 1994. do 1997. godine. Osim toga, bio je poslanik Evropskog parlamenta od 1979. do 2009. godine. Na taj način, Henš je tokom više decenija učestvovao u radu jedne od najvažnijih evropskih institucija i ostavio prepoznatljiv trag u njenom razvoju.

Odjeci vest o smrti Klausa Henša

Vest o smrti Klausa Henša izazvala je reakcije među evropskim zvaničnicima i javnosti. Mnogi ističu njegovu posvećenost jačanju evropske saradnje i naporima za demokratsko uključivanje građana. Takođe, njegov doprinos razvoju Evropskog parlamenta ostaje zabeležen u istoriji ove institucije. Zbog toga se njegova smrt smatra značajnim gubitkom za evropsku političku zajednicu. Uvođenje pojma „Klaus Henš preminuo“ u javni diskurs ovih dana pokazuje koliko je njegovo ime ostalo upamćeno u evropskim političkim krugovima.

Pročitaj još

Svet

FAA istražuje incident sa letom Marine One i kontrolorima leta na Nacionalnom aerodromu

Incident u kojem je učestvovao predsednički helikopter izazvao je preispitivanje procedura na aerodromu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

FAA istražuje incident sa letom Marine One i kontrolorima leta na Nacionalnom aerodromu – incident Marine One

Incident u kojem je učestvovao predsednički helikopter izazvao je preispitivanje procedura na aerodromu.

Detalji incidenta

U utorak popodne, dok je predsednik Tramp bio na putu ka Zapadnoj obali, pilot Marine One pokušao je tri puta da stupi u kontakt sa kontrolnom kulom na Nacionalnom aerodromu. Komunikacija je bila otežana, a kontrola leta nije odmah obustavila saobraćaj.

Kada je Marine One konačno poletela, kontrolor leta je obavestio posadu da avioni još uvek poleću i sleću na pistama. Uprkos kratkotrajnom gubitku razdvajanja između letelica, nije bilo neposredne opasnosti za predsednika.

Odgovor FAA

Federalna uprava za avijaciju (FAA) potvrdila je da su sve procedure bile ispoštovane i da će incident biti detaljno analiziran kako bi se utvrdilo da li su potrebne dodatne mere bezbednosti.

Marinski korpus je opisao let kao rutinski, navodeći da su kontrolori leta odobrili traženu rutu i pravovremeno pružili informacije o saobraćaju.

Pročitaj još

U Trendu