Connect with us

Svet

Pad cene nafte nakon najave mogućih pregovora SAD i Irana

Tržišta energenata i berze reaguju na potencijalni sporazum, analitičari ukazuju na smanjenje geopolitičkih rizika

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Tržišta energenata i berze reaguju na potencijalni sporazum, analitičari ukazuju na smanjenje geopolitičkih rizika

Cena sirove nafte zabeležila je značajan pad, dok su evropske berze porasle nakon informacija o mogućim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana koji bi mogli dovesti do okončanja sukoba na Bliskom istoku. Prema poslednjim podacima sa tržišta, cena sirove nafte pala je za 6,02 odsto na 86,77 dolara (oko 8.077 dinara) po barelu, dok je Brent oslabio za 5,82 odsto i sada iznosi 97,72 dolara (oko 9.094 dinara).

Prema navodima iz međunarodnih izvora, američki zvaničnici su Teheranu uputili predlog od 15 tačaka za okončanje sukoba. Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da su pregovori u toku i dodao da postoji interesovanje Irana za postizanje sporazuma, iako zvanični Teheran negira direktne razgovore. Ove informacije su odmah uticale na globalna tržišta energenata i akcija.

Evropski berzanski indeksi su porasli: nemački DAX za 1,76 odsto, francuski CAC 40 za 1,49 odsto, a britanski FTSE 100 za 0,96 odsto. Suprotno tome, ruski MOEX indeks zabeležio je blagi pad od 0,16 odsto. Na američkom tržištu, Dow Jones je pao za 0,18 odsto, S&P 500 za 0,37 odsto, a Nasdaq za 0,84 odsto.

Na tržištu energenata, evropski gas za april na berzi TTF dostigao je cenu od 50,69 evra (oko 5.941 dinara) po megavat-satu. Cena zlata povećala se na 4.563 dolara (oko 424.575 dinara) po trojskoj unci, dok je pšenica pala na 5,79 dolara (oko 539 dinara) po bušelu. Na valutnom tržištu, evro je blago ojačao i sada vredi 1,16094 dolara.

Analitičari ocenjuju da su trenutni pregovori između SAD i Irana ključni faktor za stabilizaciju globalnih tržišta, naglašavajući da bi eventualni mir mogao smanjiti geopolitičke rizike i doprineti stabilizaciji cena energenata.

Svet

Administracija SAD predstavila novi okvir za razvoj veštačke inteligencije

Novi nacionalni plan uvodi stroge mere za očuvanje američke tehnološke prednosti i zaštitu intelektualne svojine

Published

on

By

Novi nacionalni plan uvodi stroge mere za očuvanje američke tehnološke prednosti i zaštitu intelektualne svojine

Administracija predsednika Donalda Trampa predstavila je novi Nacionalni politički okvir za veštačku inteligenciju, čime je razvoj naprednih AI tehnologija označen kao ključni stub nacionalne bezbednosti i deo politike „Amerika na prvom mestu“. Novi dokument naglašava da ovladavanje naprednom veštačkom inteligencijom prevazilazi ekonomski značaj i postaje egzistencijalna neophodnost za zaštitu američkih interesa i očuvanje globalne tehnološke dominacije.

Kancelarija direktora nacionalne obaveštajne službe (ODNI) počela je s implementacijom ove strategije kroz unapređenje tehničke ekspertize i operativnih kapaciteta unutar obaveštajne zajednice. Zvaničnici ističu da se napredni AI alati koriste za preciznu procenu rizika i održavanje strateške prednosti u odnosu na strane protivnike. Poseban akcenat stavljen je na primenu modela koji omogućavaju analizu pretnji u realnom vremenu, čime se odgovara na digitalne strategije rivalskih država.

Uz okvir, Bela kuća je priložila i zakonodavne preporuke od 20. marta 2026. godine, koje daju smernice za delovanje Kongresa u narednom periodu. Ove mere imaju za cilj ubrzanje razvoja AI kapaciteta u svim državnim agencijama i obezbeđivanje značajnih resursa za istraživanja važna za nacionalnu odbranu. Planom je predviđeno uspostavljanje strogih pravnih okvira radi zaštite američke intelektualne svojine od pokušaja krađe ili zloupotrebe od strane stranih aktera.

Zvaničnici navode da ovaj strateški zaokret šalje jasnu poruku da Sjedinjene Američke Države nameravaju da zadrže lidersku poziciju u oblasti koja će definisati raspodelu moći u 21. veku. Prema stavu administracije, u globalnoj trci za razvoj veštačke inteligencije drugo mesto nije prihvatljivo, a cilj je apsolutna tehnološka nadmoć SAD.

Pročitaj još

Svet

Zelenski osudio napade na crkvu u Lavovu i porodilište u Ivano-Frankivsku

Predsednik Ukrajine kritikovao međunarodnu zajednicu zbog nedovoljnog pritiska na Rusiju nakon poslednjih napada

Published

on

By

Predsednik Ukrajine kritikovao međunarodnu zajednicu zbog nedovoljnog pritiska na Rusiju nakon poslednjih napada

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da masovni ruski napadi na civilne ciljeve, uključujući crkvu u Lavovu i porodilište u Ivano-Frankivsku, ukazuju na to da Rusija nema nameru da okonča oružani sukob. On je u obraćanju istakao da je za napade korišćena bespilotna letelica iranske proizvodnje „šahed“, koja je, prema njegovim rečima, dodatno unapređena u Rusiji.

Zelenski je naglasio da je crkva u Lavovu pogođena, a porodilište u Ivano-Frankivsku oštećeno tokom najnovijih napada. “Iranski ‘šahedi’ pogodili su crkvu u Lavovu – to je potpuno perverzno, i samo neko poput Putina može u tome uživati. U Ivano-Frankivsku je oštećeno porodilište. Razmere današnjeg napada jasno ukazuju na to da Rusija nema nameru da zaista okonča ovaj rat”, izjavio je Zelenski.

Poseban akcenat stavio je na ekonomski aspekt sukoba, tvrdeći da je delimično ublažavanje sankcija Rusiji kontraproduktivno i da takva odluka međunarodne zajednice omogućava Moskvi dodatna sredstva za finansiranje ratnih operacija. Prema njegovim rečima, zbog nedavnog ublažavanja sankcija, Rusija bi mogla da prihoduje najmanje dve milijarde dolara u nekoliko nedelja.

Zelenski je upozorio i na širi kontekst ruskih aktivnosti, navodeći da Rusija pomaže iranskom režimu u izvođenju napada na Bliskom istoku. On je zaključio da, bez dodatnog međunarodnog pritiska i značajnih ruskih gubitaka na frontu, Moskva neće biti podstaknuta da se vrati pregovorima.

“Pritisak trenutno očigledno nedostaje. Nema dovoljno odlučnih mera koje bi prisilile Rusiju da razmotri povratak pregovorima”, naveo je Zelenski u svom obraćanju.

Pročitaj još

Svet

Mađarska postepeno obustavlja isporuku gasa Ukrajini zbog blokade naftovoda Družba

Premijer Viktor Orban najavio suspenziju isporuka gasa dok Ukrajina ne obnovi protok ruske nafte

Published

on

By

Premijer Viktor Orban najavio suspenziju isporuka gasa dok Ukrajina ne obnovi protok ruske nafte

Mađarska će postepeno obustavljati isporuke prirodnog gasa Ukrajini dok Kijev ne obnovi protok ruske nafte kroz cevovod Družba, saopštio je premijer Viktor Orban u video obraćanju objavljenom u sredu. Orban je naveo da Ukrajina već 30 dana blokira rad naftovodu iz sovjetskog doba, zbog čega je Mađarska odlučila da reaguje u cilju zaštite svojih energetskih interesa.

“Dok Ukrajina ne omogući protok nafte, neće dobijati gas iz Mađarske”, izjavio je Orban, naglašavajući da će Mađarska štititi svoju energetsku bezbednost, kao i da će biti očuvane zaštićene cene benzina i snižene cene gasa za domaće potrošače.

Prema navodima zvaničnika, ova odluka predstavlja odgovor na trenutnu blokadu i deo je šire strategije očuvanja energetskih resursa Mađarske. Orban je istakao da će vlada preduzimati potrebne mere kako bi garantovala stabilno snabdevanje energentima za građane i privredu.

Zvanične institucije prate situaciju i nastavljaju da procenjuju uticaj obustave isporuka na domaće i regionalno tržište energenata. Očekuje se da će Mađarska, u slučaju nastavka blokade, održavati restrikcije dok se ne omogući nesmetano funkcionisanje naftovoda Družba.

“Zaštitićemo energetsku bezbednost Mađarske i čuvaćemo zaštićene cene benzina i snižene cene gasa”, naglasio je Orban u obraćanju javnosti.

Pročitaj još

U Trendu