Connect with us

Svet

Ostaci američkog ratnog broda iz Prvog svetskog rata pronađeni kod obala Velike Britanije

Američka obalska straža potvrdila identifikaciju olupine broda Tampa, izgubljenog 1918. godine u Bristolskoj luci

Published

on

pexels-photo-10391701

Američka obalska straža potvrdila identifikaciju olupine broda Tampa, izgubljenog 1918. godine u Bristolskoj luci

Tim ronilaca iz Velike Britanije pronašao je olupinu američkog ratnog broda koji je potopljen tokom Prvog svetskog rata, saopštili su zvaničnici Obalske straže Sjedinjenih Američkih Država. Brod Tampa, koji je služio u sastavu američke obalske straže, potopljen je u septembru 1918. godine u Bristolskoj luci nakon što je pogođen torpedom, što je dovelo do gubitka 131 člana posade. Prema navodima američkih zvaničnika, ovo je najveći pojedinačni gubitak života na jednom američkom borbenom brodu tokom Prvog svetskog rata.

Olupina je locirana na dubini većoj od 90 metara, oko 80 kilometara od obale Kornvola u Atlantskom okeanu. Pronalazak je potvrdio tim britanskih ronilaca Gasperados, koji su izjavili da su nakon trogodišnje potrage uspeli da identifikuju brod, što je kasnije verifikovala i Obalska straža SAD.

Brod Tampa bio je jedan od šest brodova američke obalske straže raspoređenih u Evropi tokom leta 1917. godine radi obavljanja konvoja u ratnim uslovima. Prema zvaničnim podacima, Tampa je tokom službe obezbeđivala 18 konvoja i za to dobila posebno priznanje nadležnih organa. Kapetan broda bio je Čarls Saterli, a brodski dnevnici iz tog perioda beleže visoku moralnu spremnost posade i primere samopregora.

Zvanična dokumentacija potvrđuje da je Tampa potopljena tokom povratka sa zadatka, kada je pogođena torpedom ispaljenim sa nemačke podmornice. U napadu nije bilo preživelih. Ovim pronalaskom, prema saopštenju Obalske straže SAD, posmrtno je odato priznanje članovima posade, čije je mesto stradanja sada precizno locirano prvi put posle više od jednog veka.

Ronilački tim je naveo da je identifikacija olupine bila izazovna zbog dubine i uslova na lokaciji, ali su ključni detalji na brodu omogućili potvrdu identiteta. Pronalazak Tampa-e predstavlja značajan doprinos dokumentovanju pomorske istorije iz perioda Prvog svetskog rata.

Pripadnici Obalske straže i potomci članova posade pozdravili su ovu vest, ističući značaj očuvanja sećanja na žrtve. Brod Tampa ostaje na mestu gde je pronađen, a lokacija će biti tretirana kao ratna grobnica u skladu sa međunarodnim pravilima o zaštiti vojnih olupina.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Autobus sa putnicima sleteo u reku Senu kod Živizi-sur-Orža, traga se za jednom osobom

Policija i vatrogasci sprovode potragu, vozač i većina putnika spaseni prema navodima izvora

Published

on

By

Policija i vatrogasci sprovode potragu, vozač i većina putnika spaseni prema navodima izvora

Autobus sa četiri putnika sleteo je danas sa mosta u reku Senu, u blizini mesta Živizi-sur-Orž u Francuskoj. Prema policijskim izvorima, do incidenta je došlo kada je vozač izgubio kontrolu nad vozilom, nakon čega je autobus završio na dnu reke. Većina putnika i vozač su spaseni, dok se za jednom osobom još uvek traga.

U trenutku nesreće u autobusu su se nalazile četiri osobe. Spasilačke službe su odmah reagovale na licu mesta, a prema izvorima bliskim istrazi, rečna policija i vatrogasci trenutno sprovode intenzivnu potragu za nestalom osobom.

Zvanične izjave navode da je autobus prilikom pada u reku povukao i jedno putničko vozilo, iz kojeg je osoba izvučena iz vode. Prema dostupnim podacima, nema informacija o smrtno stradalima, dok je vozač autobusa, zajedno sa većinom putnika, uspešno izvučen na sigurno.

“Istraga je u toku, spasilačke ekipe pretražuju reku i okolinu kako bi pronašle nestalu osobu”, navedeno je u izjavi policijskih službenika sa lica mesta.

Nadležni organi nastavljaju istragu kako bi utvrdili sve okolnosti koje su dovele do ovog događaja, dok se saobraćaj na mostu i okolnim putevima odvija otežano zbog akcije spasavanja.

Pročitaj još

Svet

Obustava finansiranja utiče na rad američke obalske straže, prijavljeni prekidi struje i vode

Zvaničnici potvrdili da su zbog prekida finansiranja kasnile isplate i došlo do problema u infrastrukturnim uslugama na više lokacija

Published

on

By

Zvaničnici potvrdili da su zbog prekida finansiranja kasnile isplate i došlo do problema u infrastrukturnim uslugama na više lokacija

Američka obalska straža suočava se sa značajnim izazovima nakon što je obustava finansiranja Ministarstva za unutrašnju bezbednost dovela do kašnjenja isplata i neplaćenih računa za osnovne usluge. Prema zvaničnim informacijama, obalska straža je ušla u 75. dan najduže obustave finansiranja u istoriji Sjedinjenih Američkih Država, što je prouzrokovalo nagomilane obaveze u iznosu većem od 300 miliona dolara. Više hiljada računa za komunalne usluge, ukupno vrednih 5,2 miliona dolara, ostalo je neplaćeno, što je rezultiralo prekidom struje i vode u objektima širom zemlje i inostranstva.

Komandant obalske straže, admiral Kevin Lunday, izjavio je za međunarodne medije da trenutna situacija stvara ozbiljne poteškoće. „Izgleda gotovo neverovatno, ali se dešava u realnosti“, naveo je admiral Lunday i dodao da su posledice obustave finansiranja svakodnevno vidljive na terenu.

Prema dostupnim podacima, tokom protekle nedelje došlo je do prekida vodosnabdevanja na stanicama Port Huron u Mičigenu i Channel Islands u Kaliforniji. U martu 2026. godine, zbog neplaćenih računa, privremeno su blokirane i linije za prirodni gas na aerodromu Barbers Point u Kapoleiju na Havajima. Ovi problemi utiču na svakodnevni rad i delovanje obalske straže, kako na domaćem terenu, tako i u misijama u inostranstvu.

Izveštaji sa lica mesta ukazuju da su pojedine stanice morale da se oslone na alternativne izvore energije ili privremena rešenja kako bi zadržale operativnost. Komandanti ističu da su prioritet održavanje osnovnih funkcija i bezbednosti osoblja tokom aktuelnih izazova.

Obalska straža, kao deo Ministarstva za unutrašnju bezbednost, nije jedina služba pogođena ovom obustavom finansiranja, ali se njene misije – uključujući spasilačke operacije i međunarodne zadatke – dodatno komplikuju usled ograničenih resursa. Zvaničnici navode da postoji rizik od daljih zastoja ukoliko ne dođe do rešenja na nivou federalne vlade.

Situacija je deo šireg problema vezanog za obustavu finansiranja saveznih službi, koji utiče na različite sektore i usluge. Predstavnici obalske straže ističu da su u stalnom kontaktu sa nadležnim institucijama radi pronalaženja rešenja. Do trenutka objave ovog izveštaja, nije bilo novih informacija o mogućem nastavku redovnog finansiranja.

Pročitaj još

Svet

Blizi se rok od 60 dana za ovlašćenja u sukobu sa Iranom, Kongres i predsednik pred izborom

Zvaničnici SAD potvrdili da ističe zakonski rok za dalje angažovanje, odluka o sledećim koracima očekuje se uskoro

Published

on

By

Zvaničnici SAD potvrdili da ističe zakonski rok za dalje angažovanje, odluka o sledećim koracima očekuje se uskoro

Američki predsednik suočava se sa ključnim zakonskim rokom u vezi sa angažovanjem američkih snaga u sukobu sa Iranom, potvrđuju zvaničnici u Vašingtonu. Rok od 60 dana, koji proizilazi iz Zakona o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine, ističe u petak, čime se pokreće potreba za daljim odlukama Kongresa i Bele kuće o nastavku ili okončanju vojnih aktivnosti.

Prema navedenom zakonu, američki predsednik je obavezan da u roku od 48 sati nakon uvođenja snaga u ratna dejstva obavesti Kongres, čime započinje zvanični period od 60 dana za okončanje ili produženje upotrebe vojne sile, ukoliko Kongres nije prethodno izdao zvanično odobrenje ili objavio rat. Po isteku tog roka, predsednik može zatražiti dodatnih 30 dana isključivo za bezbedno povlačenje trupa, ali ne i za nastavak ofanzivnih operacija.

Zvanične informacije ukazuju da je sukob sa Iranom počeo 28. februara, a formalna obaveštenja upućena su Kongresu 2. marta, čime je i otpočeo zvanični rok koji sada ističe. Prema tumačenju eksperata za ustavno pravo, produženje za dodatnih 30 dana predviđeno je isključivo za povlačenje, bez mogućnosti nastavka ratnih aktivnosti. “Ovaj rok nije blanko odobrenje predsedniku da nastavi sa neprijavljenim vojnim delovanjem”, izjavio je David Janovsky iz Projekta za nadzor vlade.

Očekuje se da će istek ovog roka izazvati dodatne političke rasprave u Kongresu, posebno među republikancima koji su do sada uglavnom podržavali predsednikove odluke u vezi sa sukobom. Prema informacijama iz Vašingtona, početna očekivanja da će sukob biti rešen u roku od četiri do pet nedelja nisu ispunjena, a borbena dejstva su uglavnom obustavljena od 8. aprila, kada je postignut privremeni prekid vatre radi nastavka pregovora.

U ovom trenutku, Kongres ima mogućnost da donese zvaničnu odluku o produženju angažovanja američkih snaga ili da insistira na povlačenju, čime bi se formalno okončalo učešće SAD u ovom sukobu. Tok događaja pažljivo prate i međunarodni posmatrači, s obzirom na potencijalne posledice za regionalnu stabilnost i dalji tok pregovora između SAD i Irana.

Prema američkom zakonu, predsednik može iz bezbednosnih razloga produžiti prisustvo vojske do maksimalno 90 dana, ali bez produženja ofanzivnih operacija nakon isteka inicijalnog roka. Odluka o sledećim koracima očekuje se u narednim danima, dok zvanične izjave iz Kongresa i Bele kuće još nisu saopštene.

Pročitaj još

U Trendu