Connect with us

Svet

Olupina teretnog aviona pronađena kod obale Karačija, u toku potraga za pet članova posade

Pakistanske vlasti sprovode podvodnu potragu u Arapskom moru nakon nestanka Boinga sa radara

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pixabay.com

Pakistanske vlasti sprovode podvodnu potragu u Arapskom moru nakon nestanka Boinga sa radara

Pakistanski spasioci pronašli su olupinu teretnog aviona Boing 737 kompanije K2 Ervejz u vodama Arapskog mora, 53 nautičke milje (98 kilometara) južno od luke Ormara, saopštila je Pakistanska uprava za civilno vazduhoplovstvo. Potraga za pet članova posade, među kojima su dva pilota, dva inženjera i jedan pomoćni radnik, i dalje traje, kako navode nadležne službe.

Prema zvaničnoj izjavi, avion je nestao sa radara u blizini obale Karačija, a olupina je pronađena 12 sati kasnije tokom podvodne operacije spasavanja. Flightradar24 je izvestio da je letelica pala u more jugozapadno od Karačija nakon što su zabeležene nagle promene visine tokom leta.

Pakistanski premijer Šehbaz Šarif izrazio je saučešće porodicama nestalih članova posade, dok zvanične informacije o njihovom statusu još nisu objavljene. Nadležne službe nastavljaju intenzivnu potragu i istragu o uzrocima nesreće.

„Potraga za članovima posade je u toku, a prioritet je njihovo pronalaženje“, navodi se u saopštenju Pakistanske uprave za civilno vazduhoplovstvo.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Svet

SAD proglašavaju vanrednu situaciju radi zaštite elektroenergetskog sistema

Naredba uvodi zabrane na strane komponente i daje prioritet domaćoj opremi u energetici

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD proglašavaju vanrednu situaciju radi zaštite elektroenergetskog sistema – nacionalna vanredna situacija

Naredba uvodi zabrane na strane komponente i daje prioritet domaćoj opremi u energetici

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp proglasio je nacionalnu vanrednu situaciju radi zaštite američkog visokonaponskog elektroenergetskog sistema. Ova odluka, doneta prema zvaničnom saopštenju, ima za cilj povećanje bezbednosti kritične infrastrukture zbog pretnji koje nose strani dobavljači i oprema iz inostranstva.

Vanredna situacija i zabrane za strane komponente

Nova izvršna naredba, potpisana od strane predsednika, uvodi stroge zabrane i restrikcije na uvoz, nabavku i ugradnju električne opreme proizvedene u inostranstvu. Prema novim pravilima, svaki deo opreme koji može ugroziti nacionalnu bezbednost podleže ovim ograničenjima. Na ovaj način, administracija želi da spreči potencijalne sajber napade, sabotaže i prekide u snabdevanju koji bi mogli da ugroze vitalne sektore.

Rast pretnji i ključni sektori

Bela kuća je upozorila da su pretnje po energetsku mrežu SAD u porastu, posebno zbog razvoja napredne proizvodnje, data centara, veštačke inteligencije i vojne industrije. Svi ovi sektori zavise od stabilnog napajanja električnom energijom. Zbog toga bi svaki uspešan napad ili prekid imao ozbiljne posledice za ekonomiju i nacionalnu odbranu. Zvaničnici takođe navode da strana oprema može sadržati skrivene digitalne prolaze, omogućavajući špijunažu ili daljinsko upravljanje mrežom.

Poseban fokus na kinesku tehnologiju

Iako naredba ne pominje konkretno Kinu, definicije i pravila jasno ukazuju da su mere prvenstveno usmerene protiv kineske tehnologije i njenih dobavljača. Ograničenja obuhvataju države pod američkim embargom na oružje ili sankcijama, gde Kina igra centralnu ulogu. Naredba zahvata visokonaponske transformatore, mrežne invertore i baterijske sisteme, segmente u kojima kineske kompanije imaju vodeći tržišni udeo.

Ovlašćenja za nadzor i zamenu opreme

Odlukom predsednika, Sekretarijat za energiju dobija široka ovlašćenja u saradnji sa obaveštajnim i vojnim službama. Ove institucije mogu identifikovati spornu opremu i, osim zabrane novih nabavki, naložiti izolaciju, nadzor ili potpunu zamenu opreme koja se već koristi u mreži, ukoliko predstavlja bezbednosni rizik.

Prioritet domaćoj proizvodnji i dalji koraci

Naredba takođe predviđa da nadležni organi u roku od 180 dana izmene pravila o federalnim nabavkama. Time se daje jasna prednost energetskoj infrastrukturi proizvedenoj unutar Sjedinjenih Američkih Država. Očekuje se da će ove mere dodatno uticati na tokove globalne trgovine i položaj stranih dobavljača na američkom tržištu.

Pročitaj još

Svet

Zelenski zahvalio državama na podršci povodom Dana nezavisnosti Ukrajine

Brojni spomenici širom sveta zasijali su u plavo-žutim bojama u znak solidarnosti sa ukrajinskim narodom.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zelenski zahvalio državama na podršci povodom Dana nezavisnosti Ukrajine – podrška Ukrajini za Dan nezavisnosti

Brojni spomenici širom sveta zasijali su u plavo-žutim bojama u znak solidarnosti sa ukrajinskim narodom.

Volodimir Zelenski, predsednik Ukrajine, uputio je javnu zahvalnost državama i međunarodnim organizacijama koje su povodom 35. godišnjice obnove nezavisnosti Ukrajine podržale njegovu zemlju. Kako je saopšteno, simbolična podrška iskazana je tako što su znamenita zdanja i spomenici širom sveta zasijali u plavo-žutim bojama ukrajinske zastave. Ovaj gest, koji je ujedinio brojne zemlje, prema rečima ukrajinskog lidera, ima poseban značaj za ukrajinski narod jer doprinosi da podrška Ukrajini za Dan nezavisnosti ostane u žiži svetske pažnje.

Globalni karakter podrške Ukrajini

Zelenski je naglasio da podrška nije stigla samo od tradicionalnih zapadnih partnera iz Evrope i Severne Amerike. Podrška Ukrajini za Dan nezavisnosti došla je i iz zemalja sa Bliskog istoka, Azije i Južne Amerike. Među državama koje su osvetlile znamenitosti u plavo-žutim bojama su Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Jordan, Vijetnam, Tajland, Filipini, Južna Koreja i Argentina. Ovaj širok krug solidarnosti pokazuje globalnu pažnju i podršku koju Ukrajina dobija u ovom periodu.

Simbolika plavo-žutih boja širom sveta

Prema izjavi Volodimira Zelenskog, svaki gest solidarnosti ima posebnu vrednost i pomaže da tema Ukrajine ostane prisutna u međunarodnim odnosima. On je istakao koliko je važno što su i lideri i građani partnerskih država, kao i institucije poput Evropske unije i Saveta Evrope, odlučili da obeleže ovaj jubilej. Solidarnost se ogleda u tome što su spomenici i zgrade širom planete zasijali plavo-žutim svetlom baš na dan kada se obeležava značajan datum za Ukrajinu.

Reakcije ukrajinskog naroda i značaj međunarodne pažnje

Prema rečima predsednika, ukrajinski narod izuzetno ceni ovakve akcije i svaku vrstu podrške koja dolazi iz inostranstva. On je poručio da je podrška Ukrajini za Dan nezavisnosti dragocena za očuvanje fokusa svetske javnosti na izazove i težnje njegove zemlje. Štaviše, naveo je da su ovakvi simbolični gestovi snažan podsetnik na prijateljstvo i savezništvo koje Ukrajina ima sa mnogim državama i međunarodnim organizacijama. Očekuje se da će ovakve inicijative doprineti daljem jačanju međunarodnih veza i razumevanja.

Pročitaj još

Svet

Rusija otvoreno preti Japanu, Kazahstanu i Mongoliji zbog geopolitičkih tenzija

Izjave predsednika Državne dume ukazuju na rastuću nervozu u Kremlju i otvaranje novih diplomatskih frontova.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rusija otvoreno preti Japanu, Kazahstanu i Mongoliji zbog geopolitičkih tenzija – pretnje Japanu

Izjave predsednika Državne dume ukazuju na rastuću nervozu u Kremlju i otvaranje novih diplomatskih frontova.

Rusija je poslednjih dana uputila otvorene pretnje Japanu, a u isto vreme je pojačala pritisak i prema susednim državama kao što su Kazahstan i Mongolija. Ova eskalacija dolazi u trenutku kada se, prema navodima, posledice sukoba sa Zapadom sve više osećaju, dok se u kuloarima vlasti u Moskvi širi osećaj nesigurnosti.

Pretnje Japanu povodom Kurilskih ostrva

Najnovija izjava predsednika Državne dume, Vjačeslava Volodina, izazvala je zabrinutost u međunarodnim krugovima. On je, prema saopštenju, Japanu uputio otvorenu pretnju upotrebom nuklearnog potencijala, navodeći pitanje Kurilskih ostrva kao glavni razlog. Analitičari smatraju da ovakav ton ne odražava snagu, već ukazuje na dublju izolaciju Rusije na diplomatskoj sceni. Pored toga, podsećanje na militarističku prošlost Japana dodatno komplikuje ionako napete odnose u regionu.

Rast tenzija sa susednim državama

Osim što su pretnje Japanu privukle pažnju, Moskva je proširila retoriku i na Kazahstan i Mongoliju. Ove države su dosad održavale dijalog sa Rusijom, ali sada se, prema analitičarima, nalaze pod pojačanim pritiskom. Zbog toga se povećava zabrinutost da bi dodatna zaoštravanja mogla gurnuti te susede bliže zapadnim i regionalnim partnerima.

Diplomatska izolacija i posledice

Pozivanje na nuklearni arsenal i otvaranje novih verbalnih frontova ukazuju na to da Moskva menja strategiju. Umesto stabilizacije odnosa sa susedima, vlasti pojačavaju napetosti, što može imati dugoročne posledice za regionalnu bezbednost. Prema ocenama, ovaj pristup je simptom režima koji, u nedostatku drugih argumenata, poseže za pretnjama i ucenama. Na taj način, Rusija može dodatno narušiti već oslabljene diplomatske veze sa državama u svom okruženju.

Pročitaj još

U Trendu