Connect with us

Svet

Norveška: Sin princeze osuđen na zatvorsku kaznu zbog optužbi za seksualna dela

Sud u Oslu izrekao presudu, potvrđena kazna zatvora, odbrana najavila mogućnost žalbe

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Rdne stock project

Sud u Oslu izrekao presudu, potvrđena kazna zatvora, odbrana najavila mogućnost žalbe

Marius Borg Hoiby, najstariji sin norveške princeze Mete-Marite, osuđen je na četiri godine zatvora nakon što ga je sud u Oslu proglasio krivim za dva slučaja silovanja i još 32 druga krivična dela. Presuda je izrečena u ponedeljak, a potvrđena je i obaveza isplate odštete žrtvama.

Hoiby je, prema navodima suda, proglašen krivim za dva od četiri slučaja silovanja za koja je bio optužen, dok je u preostala dva slučaja oslobođen. Pored toga, osuđen je i za nasilje i zlostavljanje u bliskim odnosima. U presudi je navedeno da je Hoiby, star 29 godina, bio optužen za seksualno zlostavljanje četiri žene koje su u trenutku dela spavale ili bile nesposobne za otpor, u periodu od 2018. do 2024. godine.

Ukupno je bio suočen sa 40 tačaka optužnice, uključujući i blaža krivična dela kao što su fizički napad, krivična dela povezana sa drogama i kršenje zabrane prilaska. Hoiby je negirao optužbe za silovanje, ali je priznao krivicu za deo manje teških dela.

Tužilaštvo je tražilo kaznu od sedam godina i sedam meseci zatvora, dok je odbrana tvrdila da Hoiby treba da bude oslobođen optužbi za silovanje i da, u slučaju presude, kazna ne bi trebalo da bude duža od 18 meseci za dela koja je priznao. Odbrana je nakon izricanja presude najavila mogućnost žalbe na deo presude koji se odnosi na silovanje. “Prirodno je da razmotrimo žalbu na ozbiljne optužbe za koje je osuđen, a koje nije priznao”, izjavila je advokatica Ellen Holager Andenes.

Sudski proces trajao je šest nedelja i završen je u martu. Presuda još nije pravosnažna i Hoiby ima pravo na žalbu. Prilikom izricanja presude, Hoiby nije bio prisutan u sudnici iz zdravstvenih razloga, već je izricanje pratio putem video linka iz zatvora.

Tužilac je izjavio da presuda pokazuje da niko nije iznad zakona, bez obzira na porodične veze. Ovo suđenje izazvalo je značajnu pažnju javnosti u Norveškoj, s obzirom na vezu optuženog sa kraljevskom porodicom.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Italijanska premijerka Đorđa Meloni obavestila lidere G7 da je prestala da puši

Meloni izjavila tokom samita u Evijanu da je ostavila duvan, kolege pozitivno reagovale na njenu odluku

Published

on

By

Meloni izjavila tokom samita u Evijanu da je ostavila duvan, kolege pozitivno reagovale na njenu odluku

Italijanska premijerka Đorđa Meloni obavestila je učesnike samita G7 u Evijanu da je pre mesec dana prestala da puši, potvrdili su prisutni zvaničnici. Ova odluka naišla je na odobravanje lidera najmoćnijih država sveta, budući da je Meloni dugo bila poznata po tome što je strastveni pušač i da je o tome otvoreno govorila.

Tokom neformalnog razgovora, nemački kancelar Fridrih Merc upitao je Meloni da li joj nedostaje cigareta uz kafu, na šta je ona odgovorila da je prestala da puši. Japanska premijerka Sanae Takaiči pohvalila je Meloni zbog ove odluke, rekavši “Bravo!”.

Kako je saopšteno, pitanje prestanka pušenja italijanske premijerke ranije je pominjano i u diplomatskim krugovima. Prošle godine na samitu u Egiptu, turski predsednik Redžep Tajip Erdogan javno je pozvao Meloni da ostavi duvan, što je ona tada komentarisala da joj je to “nemoguće”. U svojoj knjizi, Meloni je priznala da je pušenje navika koje se teško odriče, navodeći i da joj je cigareta ponekad pomagala u neformalnim razgovorima sa stranim državnicima.

Iako je nakon pauze od 13 godina ponovo počela da puši, Meloni je sada pred najvišim svetskim zvaničnicima izjavila da je uspela da pobedi ovu naviku. “Nemam, prestala sam!”, navela je italijanska premijerka u odgovoru kolegama tokom samita G7, što je izazvalo pozitivne komentare među prisutnima.

Pročitaj još

Svet

Evropska unija uvela sankcije protiv 34 pojedinca i 47 kompanija iz Rusije i inostranstva

Savet za spoljne poslove proširio mere, na listi i entiteti iz Kine, kao i zvaničnici povezani sa smrću Navaljnog

Published

on

By

Savet za spoljne poslove proširio mere, na listi i entiteti iz Kine, kao i zvaničnici povezani sa smrću Navaljnog

Evropska unija usvojila je novi paket sankcija protiv Rusije, obuhvativši 34 pojedinca i 47 entiteta u različitim sektorima, saopšteno je nakon sednice Saveta za spoljne poslove. Mere su uvedene s ciljem jačanja ekonomskog i političkog pritiska na Moskvu, a posebno su usmerene na vojno-industrijski kompleks, energetsku industriju, propagandne mreže i zvaničnike povezane sa smrću opozicionog lidera Alekseja Navaljnog.

Na listu sankcija dodato je sedam pojedinaca i 21 entitet zbog njihove uloge u snabdevanju ruskih oružanih snaga, uključujući i kompanije koje posluju u Rusiji i trećim državama. Među njima se nalaze Naučno-proizvodno udruženje „Lavočkin”, kao i firme iz Kine – Shenzhen Minghuaxin i Xinxiang Richful Lubricant Additive Company. Njihovo uključivanje ukazuje na spremnost EU da ograniči aktivnosti i van ruske teritorije kada je reč o vojnoj podršci Moskvi.

Sankcije su proširene i na sektore izvoza energenata, gde su dva pojedinca i 24 entiteta označeni zbog umešanosti u transport i izvoz ruske sirove nafte i derivata. Ove kompanije posluju u više država, uključujući Rusiju, Liberiju, Tursku, Ujedinjene Arapske Emirate, Azerbejdžan i Hongkong. Na listi je i „Lukoil-Zapadni Sibir”, deo drugog najvećeg ruskog proizvođača nafte.

Na udaru su se našli i propagandisti i operateri uticaja – deset pojedinaca i jedan entitet, uključujući glavnu urednicu „Krimske gazete” i influenserku povezanu sa Russia Today. Dodavanje ovih imena obrazloženo je širenjem dezinformacija i pokušajima manipulacije javnim mnjenjem u vezi sa ruskom invazijom na Ukrajinu.

U posebnoj akciji, Evropska unija sankcionisala je 15 pojedinaca i jedan entitet u vezi sa progonom, trovanjem i smrću Alekseja Navaljnog, koji je preminuo u arktičkoj kaznenoj koloniji. Na spisku su sudije, oficiri bezbednosnih službi i medicinsko osoblje. „Danas smo odobrili još jednu seriju sankcija kako bismo izvršili veći pritisak na Rusiju da okonča rat“, izjavila je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kalas. Prema podacima EU, ukupne sankcije do sada su Rusiju koštale između 1 i 1,3 biliona evra.

Pročitaj još

Svet

Zvanična retorika Rusije o Evropskoj uniji izaziva nedoslednosti u javnosti

Analitičari ukazuju na kontradiktorne izjave ruskih zvaničnika o EU i efekat sankcija

Published

on

By

Analitičari ukazuju na kontradiktorne izjave ruskih zvaničnika o EU i efekat sankcija

Ruska komunikacijska strategija prema Evropskoj uniji i sankcijama Zapada poslednjih godina pokazuje izražene nedoslednosti, navode analitičari. Izjave visokih ruskih zvaničnika, poput ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, često najavljuju „neizbežni kolaps“ EU, ali se paralelno plasira i narativ o otpornosti ruske ekonomije na sve spoljne pritiske.

Prema informacijama iz zvaničnih izvora, dok jedan komunikacijski kanal poručuje da su sankcije prema Rusiji bez efekta i predstavljaju samo manju neugodnost za domaće tržište, drugi kanal ističe da će upravo te sankcije izazvati ozbiljne probleme u evropskim državama. Tako se istovremeno tvrdi da ruska ekonomija jača, dok se predviđa dezintegracija Evropske unije usled energetskih i ekonomskih kriza.

Na nedavno održanom Sankt Petersburškom međunarodnom ekonomskom forumu, teme su uključivale snalaženje pod pritiskom sankcija, nestašicu radne snage, upravljanje inflacijom i razvoj alternativnih platnih sistema. Ovo ukazuje na priznanje strukturnih izazova, iako se u zvaničnoj retorici ti problemi često umanjuju.

„Oba narativa se plasiraju uporedo, često u istom novinskom ciklusu, a dešava se da ih izgovara i isti portparol“, navode analitičari. Smatra se da se prvi narativ pre svega obraća domaćem stanovništvu, dok je drugi usmeren na evropsku javnost.

Kremlj takođe redovno izražava zabrinutost zbog navodnog stranog uticaja na Moldaviju, predstavljajući to kao pitanje suvereniteta te zemlje. Ova komunikacijska strategija pokazuje složenost i često protivrečne poruke koje se upućuju različitim ciljnim grupama u i van Rusije.

Pročitaj još

U Trendu