Connect with us

Svet

Norveška princeza Astrid preminula u 94. godini, poslednji put viđena na sahrani brata

Princeza Astrid, starija sestra kralja Haralda, bila je važan član kraljevske porodice i angažovana u javnom životu Norveške.

Objavljeno pre

,

Norveška princeza Astrid preminula u 94. godini, poslednji put viđena na sahrani brata – princeza Astrid Norveška Foto Izvor: Pixabay.com

Princeza Astrid, starija sestra kralja Haralda, bila je važan član kraljevske porodice i angažovana u javnom životu Norveške.

Norveška tuguje zbog vesti da je princeza Astrid, starija sestra pokojnog kralja Haralda, preminula u 94. godini života. Prema saopštenju iz kraljevske palate, princeza Astrid je poslednji put viđena u javnosti u sredu, na sahrani svog brata. Vest o smrti princeze Astrid potvrdila je kraljevska porodica, a javnost je obaveštena u petak.

Život princeze Astrid i uloga u kraljevskoj porodici

Princeza Astrid rođena je 12. februara 1932. godine kao ćerka kralja Olava V i princeze Marte. Imala je dve sestre, bila je starija sestra kralja Haralda i mlađa sestra princeze Ragnhild. Nakon smrti majke 1954. godine, kada je imala samo 22 godine, preuzela je ulogu prve dame Norveške. Tokom narednih 14 godina princeza Astrid predstavljala je kraljevsku porodicu na mnogim državnim i zvaničnim događajima. U toj ulozi ostala je do 1968. godine, kada je princeza Sonja, supruga tadašnjeg prestolonaslednika Haralda, preuzela tu dužnost.

Princeza Astrid bila je poznata po predanom predstavljanju kraljevske porodice, kao i po toplom odnosu prema građanima Norveške. Tokom svog života aktivno je učestvovala u javnim dešavanjima i humanitarnim akcijama. Pratila je svog oca, kralja Olava, na brojnim putovanjima i državnim posetama. Kasnije je bila važna podrška svom bratu Haraldu, naročito u periodu njegove vladavine.

Angažovanje princeze Astrid i porodični život

Pored službenih obaveza, princeza Astrid je bila angažovana u oblastima socijalne zaštite, brige o ugroženim grupama i uključivanja ljudi kojima je bila potrebna dodatna pomoć. Zbog toga je ostala upamćena kao osoba koja je doprinosila razvoju socijalne svesti u Norveškoj.

Godine 1961. princeza Astrid udala se za biznismena Johana Martina Fernera. Udajom je izgubila pravo na apanage, ali je zadržala titulu princeze i nastavila sa obavljanjem određenih reprezentativnih dužnosti. Par je imao petoro dece: tri ćerke i dva sina. Tokom godina, porodica se širila, a princeza Astrid je postala baka i prabaka brojnim unucima i praunucima.

Poslednji javni nastup i reakcije na smrt

Princeza Astrid poslednji put je viđena u javnosti na sahrani svog brata, kralja Haralda, održanoj u sredu. Preminula je dva dana kasnije, a njena smrt donela je tugu kraljevskoj porodici i građanima Norveške. Kralj Hakon VIII je u saopštenju naglasio da je princeza Astrid tokom dugog života predstavljala Kraljevsku kuću na topao i predan način.

Vest o smrti princeze Astrid ostavila je snažan utisak na norvešku javnost, koja je pamti kao važan deo kraljevske porodice i posvećenog humanitarca. Njeno zalaganje za društvo i angažman na raznim poljima ostaju deo njenog nasleđa.

Pročitaj još

Svet

Donald Tramp na komemoraciji: Iran ne sme doći do nuklearnog oružja

Na obeležavanju godišnjice napada 11. septembra u Pentagonu, Tramp istakao važnost borbe protiv terorizma i ograničavanja Irana.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Donald Tramp na komemoraciji: Iran ne sme doći do nuklearnog oružja – Iran ne sme da ima nuklearno oružje

Na obeležavanju godišnjice napada 11. septembra u Pentagonu, Tramp istakao važnost borbe protiv terorizma i ograničavanja Irana.

Donald Tramp je tokom komemoracije povodom godišnjice terorističkih napada 11. septembra u Pentagonu izjavio da Iran ne sme da ima nuklearno oružje. U svom obraćanju, Tramp je naglasio posvećenost američkih trupa borbi protiv terorizma i istakao značaj sećanja na žrtve napada.

Iran ne sme da ima nuklearno oružje u centru pažnje

Prema njegovim rečima, američki vojnici su angažovani kako bi osigurali da Iran, koji je Tramp nazvao „najvećim svetskim sponzorom terorizma“, nikada ne dođe do nuklearnih kapaciteta. Ova poruka ponovo je stavila temu “Iran ne sme da ima nuklearno oružje” u fokus američke bezbednosne politike.

Obeležavanje godišnjice napada 11. septembra

Komemorativna ceremonija, koja je započela minutom ćutanja, održana je u Pentagonu i Njujorku povodom 25 godina od terorističkih napada koje je izvela Al Kaida. Tom prilikom stradalo je oko 3.000 ljudi. Svi bivši američki predsednici, kao i mnogi visoki zvaničnici, prisustvovali su okupljanju u Njujorku, dok se Tramp obratio iz Pentagona.

Tramp o jedinstvu nacije i borbi protiv terorizma

Tramp je podsetio da je Amerika odgovorila na zlo terorizma jedinstvom i solidarnošću. „U tim teškim danima nakon napada, videli smo istinski duh naše nacije. Tog dana smo svi mi bili Njujorčani. Svako od nas. Svi smo bili Njujorčani, ali smo istovremeno bili i Amerikanci. Svi smo bili jedna porodica“, naveo je Tramp.

Poruka povodom borbe protiv terorizma

Tokom govora, Tramp je naglasio da Amerika nikada neće zaboraviti napade 11. septembra. On je istakao da se borba protiv terorizma nastavlja, uz poruku da postoji samo jedan put — put pobede. „Zato se danas borimo. Nemamo izbora. Postoji samo pobeda. Borimo se snažno. Borimo se da pobedimo“, naglasio je Tramp.

Nastavak američke politike prema Iranu

Tema “Iran ne sme da ima nuklearno oružje” ostaje centralna za američke bezbednosne prioritete, prema porukama iznetim tokom komemoracije. Trampova izjava na ovom događaju dodatno je osvetlila aktuelna pitanja međunarodne stabilnosti i bezbednosti.

Pročitaj još

Svet

Projekcija povećanja penzija u SAD za 2027. godinu

Prema AARP, očekuje se povećanje socijalnih davanja za 3.6% zbog inflacije

Objavljeno pre

,

Objavio:

Projekcija povećanja penzija u SAD za 2027. godinu – povećanje socijalnih davanja

Prema AARP, očekuje se povećanje socijalnih davanja za 3.6% zbog inflacije

Predviđanja za socijalna davanja u 2027. godini

Prema najnovijim procenama Američke asocijacije penzionera (AARP), socijalna davanja u Sjedinjenim Američkim Državama doživeće povećanje od 3.6% u 2027. godini. Ovo povećanje je rezultat visoke inflacije zabeležene u avgustu ove godine, koja direktno utiče na izračunavanje godišnjeg prilagođavanja troškova života.

Indeks potrošačkih cena (CPI), koji se koristi za izračunavanje povećanja, objavljen je prošle srede i pokazuje značajan rast cena, što je uticalo na reviziju prethodnih procena. Inicijalno, AARP je predvideo povećanje od 3.5%, ali su novi podaci naveli na korekciju ove procene.

Druga grupa koja se bavi pravima starijih, Liga starijih građana, predvidela je nešto niže povećanje od 3.5%, što je smanjenje u odnosu na njihovu raniju procenu od 3.6%. Povećanje od 3.6% bi bilo najveće godišnje povećanje socijalnih davanja od 2023. godine.

Više od 70 miliona primaoca ovih davanja oslanja se na godišnje prilagođavanje kako bi njihovi prihodi pratili rast troškova života, iako kritičari navode da ova mera nije adekvatno adresirala inflatorne pritiske sa kojima se suočavaju stariji građani i osobe sa invaliditetom, posebno kada su u pitanju troškovi zdravstvene zaštite.

Zvanična objava očekuje se sledećeg meseca

Zvanična objava o povećanju socijalnih davanja za 2027. godinu biće izvršena sledećeg meseca, kada će Administracija socijalne sigurnosti izračunati prilagođenje inflacije na osnovu podataka o inflaciji za jul, avgust i septembar.

Izveštaj o CPI za septembar biće objavljen 14. oktobra, a istog dana će biti saopštena i zvanična procena COLA za 2027. godinu.

Pročitaj još

Svet

Deportovana Afganistanka iz Teksasa optužena za terorizam

Prvi slučaj korišćenja tajnog suda za deportaciju u SAD

Objavljeno pre

,

Objavio:

Deportovana Afganistanka iz Teksasa optužena za terorizam – deportacija Afganistanke u Teksasu

Prvi slučaj korišćenja tajnog suda za deportaciju u SAD

Nazira Haji Zada, 47-godišnja stalna rezidentkinja SAD iz Afganistana, deportovana je nakon što ju je Ministarstvo pravde optužilo za terorizam. Ovo je prvi put da je korišćen tajni sud za deportaciju takve vrste.

Detalji optužbe i procesa

Ministarstvo pravde koristilo je Alien Terrorist Removal Court, sud osnovan 1996. godine, kako bi omogućilo deportaciju stranaca čiji su slučajevi klasifikovani i ne mogu biti javno objavljeni iz razloga nacionalne bezbednosti. Zada je odlučila da napusti SAD umesto da nastavi pravnu borbu.

Prema navodima Ministarstva, Zada je podržavala planove svojih sinova koji su osuđeni zbog pokušaja terorističkog napada inspirisanog ISIS-om na dan izbora 2024. godine.

Reakcije i posledice

Pravni zastupnici Zade tvrdili su da tajni sud krši prava na pravično suđenje jer optuženi ne mogu videti dokaze protiv sebe. Ovaj slučaj izazvao je brojne polemike o pravima stranaca i transparentnosti pravosudnog sistema u SAD.

Pročitaj još

U Trendu