Connect with us

Svet

Norveška princeza Astrid preminula u 94. godini, poslednji put viđena na sahrani brata

Princeza Astrid, starija sestra kralja Haralda, bila je važan član kraljevske porodice i angažovana u javnom životu Norveške.

Objavljeno pre

,

Norveška princeza Astrid preminula u 94. godini, poslednji put viđena na sahrani brata – princeza Astrid Norveška Foto Izvor: Pixabay.com

Princeza Astrid, starija sestra kralja Haralda, bila je važan član kraljevske porodice i angažovana u javnom životu Norveške.

Norveška tuguje zbog vesti da je princeza Astrid, starija sestra pokojnog kralja Haralda, preminula u 94. godini života. Prema saopštenju iz kraljevske palate, princeza Astrid je poslednji put viđena u javnosti u sredu, na sahrani svog brata. Vest o smrti princeze Astrid potvrdila je kraljevska porodica, a javnost je obaveštena u petak.

Život princeze Astrid i uloga u kraljevskoj porodici

Princeza Astrid rođena je 12. februara 1932. godine kao ćerka kralja Olava V i princeze Marte. Imala je dve sestre, bila je starija sestra kralja Haralda i mlađa sestra princeze Ragnhild. Nakon smrti majke 1954. godine, kada je imala samo 22 godine, preuzela je ulogu prve dame Norveške. Tokom narednih 14 godina princeza Astrid predstavljala je kraljevsku porodicu na mnogim državnim i zvaničnim događajima. U toj ulozi ostala je do 1968. godine, kada je princeza Sonja, supruga tadašnjeg prestolonaslednika Haralda, preuzela tu dužnost.

Princeza Astrid bila je poznata po predanom predstavljanju kraljevske porodice, kao i po toplom odnosu prema građanima Norveške. Tokom svog života aktivno je učestvovala u javnim dešavanjima i humanitarnim akcijama. Pratila je svog oca, kralja Olava, na brojnim putovanjima i državnim posetama. Kasnije je bila važna podrška svom bratu Haraldu, naročito u periodu njegove vladavine.

Angažovanje princeze Astrid i porodični život

Pored službenih obaveza, princeza Astrid je bila angažovana u oblastima socijalne zaštite, brige o ugroženim grupama i uključivanja ljudi kojima je bila potrebna dodatna pomoć. Zbog toga je ostala upamćena kao osoba koja je doprinosila razvoju socijalne svesti u Norveškoj.

Godine 1961. princeza Astrid udala se za biznismena Johana Martina Fernera. Udajom je izgubila pravo na apanage, ali je zadržala titulu princeze i nastavila sa obavljanjem određenih reprezentativnih dužnosti. Par je imao petoro dece: tri ćerke i dva sina. Tokom godina, porodica se širila, a princeza Astrid je postala baka i prabaka brojnim unucima i praunucima.

Poslednji javni nastup i reakcije na smrt

Princeza Astrid poslednji put je viđena u javnosti na sahrani svog brata, kralja Haralda, održanoj u sredu. Preminula je dva dana kasnije, a njena smrt donela je tugu kraljevskoj porodici i građanima Norveške. Kralj Hakon VIII je u saopštenju naglasio da je princeza Astrid tokom dugog života predstavljala Kraljevsku kuću na topao i predan način.

Vest o smrti princeze Astrid ostavila je snažan utisak na norvešku javnost, koja je pamti kao važan deo kraljevske porodice i posvećenog humanitarca. Njeno zalaganje za društvo i angažman na raznim poljima ostaju deo njenog nasleđa.

Pročitaj još

Svet

Poruka američkog generala Kremlju: Zašto su ruske rafinerije ključna meta?

Kit Kelog pozvao predsednika Zelenskog da pojača udare na ruske rafinerije, ističući njihovu vojnu važnost.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Poruka američkog generala Kremlju: Zašto su ruske rafinerije ključna meta? – napad na ruske rafinerije

Kit Kelog pozvao predsednika Zelenskog da pojača udare na ruske rafinerije, ističući njihovu vojnu važnost.

Kit Kelog, penzionisani general-potpukovnik i nekadašnji posebni izaslanik SAD, izneo je izuzetno oštru poruku tokom Varšavskog bezbednosnog foruma. On je naglasio da bi ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski trebalo da nastavi i dodatno pojača napade na ruske naftne rafinerije i postrojenja. Prema njegovim rečima, napad na ruske rafinerije ima presudan značaj u naporima da se onesposobi ratna privreda Rusije.

Zašto napad na ruske rafinerije ima stratešku važnost

“Kijev treba da spali svaku kletu rafineriju koju Rusija danas ima i da ih potpuno izbaci iz pogona”, istakao je Kit Kelog. On je objasnio da su rafinerije i naftna infrastruktura zakonite vojne mete, jer direktno podržavaju rusku vojnu mašineriju i finansiraju napadačke operacije. Prema njegovoj oceni, napad na ruske rafinerije nije samo taktičko pitanje, već ključ za dugoročno slabljenje sposobnosti agresora.

Bezbedna utočišta ne postoje za rusku vojsku

Kelog je posebno naglasio da ruska vojska ne bi smela da ima bezbedna utočišta, sve dok Moskva gađa škole, bolnice i civile. On smatra da Ukrajina mora naterati Rusiju da plati visoku cenu, prenoseći sukob na prag agresora. “Sistematsko slamanje naftne i gasne industrije je ključni put za onesposobljavanje ruske ratne privrede”, naveo je on.

Zapadna podrška i budući koraci

Penzionisani general je poručio da Zapad mora da pruži potpunu vojnu, ekonomsku i privrednu podršku Ukrajini, kako bi se ruska ratna mašina dovela do tačke u kojoj Vladimir Putin neće moći da nastavi sukob. Kelog je sugerisao da je rušenje ruskog energetskog sektora proces koji će dugoročno ograničiti sposobnost Rusije za dalje vojne operacije.

Stavovi američkih vojnih krugova

Ovaj stav Kit Keloga potvrđuje apsolutnu podršku evroatlantskih saveznika naporima Ukrajine. Prema njegovoj analizi, rušenje izvoznog kapaciteta ruskog energetskog sektora je nezaustavljiv proces. Takođe, on je istakao da to obezbeđuje dugoročnu bezbednost slobodnog sveta, dok Moskva bezuspešno pokušava da zaštiti svoju privrednu infrastrukturu. Napad na ruske rafinerije, kako je prikazano u diskusiji na Varšavskom bezbednosnom forumu, ostaje centralna tema u strategiji zapadnih saveznika.

Pročitaj još

Svet

Ukrajina spremna za kompromis: Zelenski najavio otvorenost prema pregovorima sa Rusijom

Predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajina želi primirje i dijalog, ali ističe da ruski napadi ne prestaju uprkos razgovorima o energetskom primirju.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ukrajina spremna za kompromis: Zelenski najavio otvorenost prema pregovorima sa Rusijom – napad na Ukrajinu

Predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajina želi primirje i dijalog, ali ističe da ruski napadi ne prestaju uprkos razgovorima o energetskom primirju.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručio je da je Ukrajina spremna za ozbiljan kompromis u odnosima sa Rusijom, naglašavajući spremnost na primirje i pregovore. Tokom današnje posete Velikoj Britaniji, Zelenski je razgovarao sa britanskim premijerom i izneo stav da bi napad na Ukrajinu trebalo da prestane i da se traži miroljubivo rešenje. Ova izjava dolazi u trenutku kada se napad na Ukrajinu nastavlja, uprkos razgovorima o mogućem energetskom primirju.

Kako navodi predsednik, Ukrajina je od početka ruske invazije pokazivala spremnost da sedne za pregovarački sto. “Spremni smo za bilo kakvo primirje. Od samog početka ruske okupacije bili smo spremni da zaustavimo ovaj rat, sednemo i razgovaramo. Svaki dijalog je bolji od napada”, izjavio je Zelenski tokom sastanka sa britanskim premijerom.

Napad na Ukrajinu i reakcija Kijeva

Iako je Ukrajina izrazila volju za dijalog i kompromis, poslednji ruski napadi pokazuju da se sukobi na teritoriji Ukrajine nastavljaju. Prema rečima Zelenskog, nastavak napada nije u skladu sa idejom o energetskom primirju, o kojoj se trenutno vode razgovori. On je posebno istakao važnost zaštite ukrajinske infrastrukture i stanovništva u ovakvim uslovima.

U međuvremenu, predsednik je zahvalio britanskoj vladi i narodu na kontinuiranoj podršci koju Uјkraina ima od početka invazije. “Od samog početka rata, podrška koju pružate našem narodu i državi ima neprocenjivu vrednost”, naglasio je Zelenski.

Razgovori o Starlinku i obaveštajnim podacima

Osim glavne teme, tokom sastanka u Londonu bilo je reči i o problemima u vezi sa funkcionisanjem sistema Starlink, koji je ključan za komunikaciju na frontu, kao i o razmeni obaveštajnih podataka između Ukrajine i Velike Britanije. Zelenski je najavio da će ova pitanja biti deo daljih razgovora sa britanskim premijerom.

Takođe, tokom posete, ukrajinski predsednik sreo se i sa britanskim kraljem Čarlsom III. Ovim susretima Ukrajina pokazuje otvorenost za saradnju i traženje političkih rešenja.

Na kraju, napad na Ukrajinu i dalje ostaje centralna tema međunarodnih razgovora, dok Kijev poziva na prekid vatre i povratak za pregovarački sto, ističući da dijalog nema alternativu.

Pročitaj još

Svet

Otkrivena nova vrsta dinosaura, rođak T. rexa koji bi nas jurio

Fosil dinosaura Invictibellatrix amberina, pronađen pre 100 godina, konačno je identifikovan u britanskom muzeju.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Otkrivena nova vrsta dinosaura, rođak T. rexa koji bi nas jurio

Fosil dinosaura Invictibellatrix amberina, pronađen pre 100 godina, konačno je identifikovan u britanskom muzeju.

Otkriće zaboravljenog fosila

U prirodnjačkom muzeju u Londonu, fosil koji je skoro vek bio zanemaren, dobio je svoje pravo ime i mesto u evolucijskom stablu predatora. Invictibellatrix amberina, kako su ga naučnici nazvali, pripada grupi megaraptorana, dvonožnih mesoždera koji su bili srodnici poznatijeg T. rexa. Dr. Cassius Morrison, vođa istraživačkog tima sa Univerzitetskog koledža u Londonu, objavio je ovo otkriće u časopisu Royal Society Open Science.

Osobine i ponašanje Invictibellatrixa

Za razliku od T. rexa koji je svoj plen lovio koristeći snažne čeljusti, Invictibellatrix je koristio duge ruke i zakrivljene kandže za hvatanje plena. Dugačak između 3 i 4 metra, ovaj dinosaurus bio je prekriven perjem i lovio manje dinosaure, guštere i sisare. Njegova građa i način lova čine ga jedinstvenim među poznatim vrstama dinosaura.

Pročitaj još

U Trendu