Connect with us

Svet

Nivo Dunava kod Černavode opao za pet centimetara nakon potapanja barži

Zvaničnici ističu da se očekuje dalji pad vodostaja, dok su radovi na produbljivanju korita proglašeni vitalnim.

Objavljeno pre

,

Nivo Dunava kod Černavode opao za pet centimetara nakon potapanja barži Foto Izvor: Tanjug/Saška Drobnjak

Zvaničnici ističu da se očekuje dalji pad vodostaja, dok su radovi na produbljivanju korita proglašeni vitalnim.

Nivo Dunava kod Černavode u Rumuniji danas je zabeležio pad od pet centimetara u odnosu na prethodni dan, kako su saopštili zvaničnici iz rumunske uprave „Apele Romane“. Ovaj pad sledi nakon što je prethodno zabeležen blagi porast usled potapanja četiri barže, što je izazvalo kratkotrajnu stabilizaciju vodostaja. Prema rečima predstavnika uprave, nivo Dunava kod Černavode u narednim danima mogao bi dodatno da opada.

Dalji pad vodostaja i izazovi hidrološke situacije

Portparolka „Apele Romane“ Ana Marija Ađu objasnila je da su radovi na produbljivanju rečnog korita, za koje je rumunska vlada izdvojila sredstva, od izuzetnog značaja. „Efekat potapanja četiri barže osetio se tokom jučerašnjeg dana. Imali smo nivo od minus četiri centimetra, nakon čega je porastao za četiri centimetra, što je ukupan neposredni efekat porasta od osam centimetara“, izjavila je Ana Marija Ađu. Međutim, istakla je da Rumunija i dalje beleži veoma nepovoljnu hidrološku situaciju.

Prema njenim rečima, padavine koje su očekivane u gornjem toku Dunava, naročito uzvodno od Budimpešte, neće dovesti do značajnog porasta vodostaja. Poslednje hidrološke prognoze iz Mađarske i Srbije ukazuju da se ne očekuje pozitivniji efekat na vodostaj kod Černavode.

Stabilnost protoka i očekivanja za naredne dane

Hidrološki podaci za narednih sedam dana pokazuju da će na rumunskom delu Dunava protok na ulasku u zemlju ostati stabilan, na nivou od oko 1.400 kubnih metara u sekundi. „Nažalost, porast nivoa u gornjem toku neće se osetiti, između ostalog, zbog smanjenja protoka poslednjih dana u slivu reke Save, glavne pritoke srednjeg toka Dunava“, navela je Ađu.

Za poboljšanje hidroloških uslova, neophodne su obilnije padavine u trajanju od dva do tri dana, koje bi zahvatile šire područje, uključujući i sliv Save. Očekuje se da bi značajnije padavine i eventualno povećanje protoka mogle nastupiti između 24. i 26. avgusta, ali trenutne prognoze nisu optimistične.

Radovi na produbljivanju korita Dunava kod Černavode

Rumunska vlada izdvojila je oko milion evra za radove na produbljivanju korita Dunava, koje izvodi Uprava donjeg toka Dunava. Prema informacijama iz „Apele Romane“, radovi su započeti još 10. jula, na početku trenutne krize. „Ovi radovi su izuzetno važni kratkoročno, srednjoročno i dugoročno“, naglasila je Ađu.

Portparolka je istakla da su mere i intervencije, zajedno sa radovima na produbljivanju, od vitalnog značaja za nesmetan protok vode. Tokom prethodnih dana, uz manje oscilacije vodostaja, rad drugog reaktora nuklearne elektrane u Černavodi produžen je za nedelju dana.

„Danas se napori nastavljaju. Iako sa statističkog i hidrološkog stanovišta beležimo pad nivoa, juče je porastao za osam centimetara, a danas opao za pet. Prognoze pokazuju da će se trend pada nastaviti još nekoliko dana, tempom od oko dva centimetra dnevno. Nakon toga, očekuje se sporiji pad od oko jednog centimetra dnevno, a zatim bi nivo mogao da se stabilizuje“, navela je Ađu.

Lokalni faktori i prognoze za naredni period

Nacionalni institut za hidrologiju i upravljanje vodama svakodnevno ažurira prognoze, koje se produžavaju iz dana u dan. „Ne želimo da stvaramo nerealna očekivanja, niti želimo da pogrešimo u procenama. Važno je naglasiti da od tog račvanja Dunava do Černavode ima 60 kilometara. Na tom području postoje plićaci koji izazivaju oscilacije nivoa vode. Zato prognozu treba posmatrati u kontekstu i lokalnih faktora koji mogu da utiču na promene nivoa vode“, istakla je Ađu.

Prema podacima, nivo Dunava kod Černavode nastaviće da oscilira, dok se očekuje da radovi na produbljivanju korita doprinesu stabilizaciji vodostaja u narednom periodu.

Pročitaj još

Svet

SAD zabeležile rekordno topao mesec u svojoj istoriji

Temperatura u kontinentalnom delu SAD dostigla je istorijski maksimum u julu, navodi NOAA.

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD zabeležile rekordno topao mesec u svojoj istoriji – rekordne temperature u SAD

Temperatura u kontinentalnom delu SAD dostigla je istorijski maksimum u julu, navodi NOAA.

Rekordne temperature širom SAD

Jul je bio mesec bez presedana kada su temperature u kontinentalnom delu Sjedinjenih Američkih Država dostigle najviše vrednosti ikada zabeležene, saopštila je Nacionalna okeanska i atmosferska administracija (NOAA). Prosečna temperatura tokom jula iznosila je 24,9 stepeni Celzijusa, što je za 0,1 do 0,2 stepena više od prethodnih rekorda postavljenih 1936. i 2012. godine.

Utjecaj visokih temperatura na stanovništvo

Visoke temperature su posebno uticale na veće metropolitanske oblasti, uključujući Boston, New York City, Philadelphia i Washington D.C., gde su mnogi događaji, uključujući parade za Dan nezavisnosti, morali biti otkazani ili odloženi zbog ekstremnih vrućina. Osim toga, toplotni talas koji je počeo početkom jula doveo je do toga da više od 185 miliona ljudi bude pod upozorenjima za visoke temperature.

Rekordi i predviđanja

U Salt Lake Cityju, temperatura je 12. jula dostigla rekordnih 42,8 stepeni Celzijusa. Meteorolozi su ovakve uslove opisali kao ‘izuzetno retke’ za neke lokacije. NOAA nastavlja da prati ove trendove s obzirom na globalne klimatske promene i upozorava na mogućnost sličnih ekstrema u budućnosti.

Pročitaj još

Svet

Bela kuća donosi uredbu o smanjenju broja dečjih vakcina i izmeni MMR programa

Izvršna naredba predviđa razdvajanje MMR vakcine na tri odvojene doze i smanjenje ukupnog broja preporučenih vakcina za decu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Bela kuća donosi uredbu o smanjenju broja dečjih vakcina i izmeni MMR programa – smanjenje broja vakcina za decu

Izvršna naredba predviđa razdvajanje MMR vakcine na tri odvojene doze i smanjenje ukupnog broja preporučenih vakcina za decu.

Predsednik SAD Donald Tramp najavio je da će u ponedeljak potpisati izvršnu naredbu kojom se traži veća fleksibilnost u vezi sa vakcinama i više istraživanja. Prema zvaničnom saopštenju iz Bele kuće, ova naredba predviđa smanjenje broja preporučenih vakcina za decu, što uključuje i izmenu načina davanja vakcine protiv malih boginja, zaušaka i rubeole, poznate kao MMR.

Detalji naredbe o vakcinama i promenama MMR programa

U naredbi se navodi da bi kombinovana MMR vakcina trebalo da se razdvoji na tri zasebne vakcine. Te vakcine bi se dale tokom odvojenih lekarskih poseta, a ne u okviru jedne injekcije. Ova promena dolazi nekoliko meseci nakon što je Donald Tramp pokušao da smanji kalendar vakcinacije dece sa 18 na 11 vakcina. Međutim, sud je blokirao tu odluku u martu.

Reakcije na smanjenje broja preporučenih vakcina za decu

Ministar zdravlja i socijalnih usluga Robert F. Kenedi mlađi ranije je najavio planove za reviziju kalendara imunizacije dece. On je izjavio da će Ministarstvo zdravlja i socijalnih usluga smanjiti broj bolesti protiv kojih se deca vakcinišu sa 18 na 11. Ipak, stručnjaci za javno zdravlje su upozorili da bi ove promene mogle ugroziti zdravlje dece. Među njima je i dr Endru D. Rasajn, predsednik Američke akademije za pedijatriju, koji je u saopštenju objavljenom 6. januara ocenio da su promene „opasne i nepotrebne“.

Dalji koraci i moguće posledice

Nova izvršna naredba prema kojoj se uvodi smanjenje broja preporučenih vakcina za decu izazvala je polemike u javnosti. Stručnjaci smatraju da bi razdvajanje MMR vakcine na tri odvojene posete moglo uticati na redovnost vakcinacije. S druge strane, zvaničnici ističu da je cilj uredbe veća fleksibilnost i podsticanje dodatnih istraživanja u oblasti imunizacije. U narednom periodu očekuje se dalje praćenje primene ove politike i reakcije stručne javnosti, kao i eventualne izmene na osnovu novih saznanja i analiza.

Pročitaj još

Svet

Zemljotres jačine 7,4 pogodio Kolumbiju, urušeno više od 60 zgrada

U snažnom potresu u Kolumbiji registrovano je preko 100 mrtvih i više desetina povređenih, vlasti proglasile nacionalnu katastrofu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zemljotres jačine 7,4 pogodio Kolumbiju, urušeno više od 60 zgrada

U snažnom potresu u Kolumbiji registrovano je preko 100 mrtvih i više desetina povređenih, vlasti proglasile nacionalnu katastrofu

Snažan zemljotres jačine 7,4 pogodio je Kolumbiju, izazvavši urušavanje najmanje 61 zgrade i smrt više od 100 ljudi, saopštile su lokalne vlasti. Prema poslednjim podacima, broj žrtava raste, dok spasilačke ekipe nastavljaju potragu za preživelima pod ruševinama.

Potres je zabeležen u ponedeljak, oko 240 kilometara od glavnog grada Bogote, u oblasti Čoko. Vlasti su istakle da je prioritet spasavanje ljudi koji su ostali zarobljeni.

Broj žrtava i šteta nakon zemljotresa jačine 7,4

Prema rečima predsednika Kolumbije, Abelardo De La Espriela, do sada je potvrđena smrt 111 osoba, dok je prethodni bilans iznosio 82. Osim toga, najmanje 87 ljudi je povređeno, a materijalna šteta je velika jer je više od 60 zgrada potpuno srušeno.

Tokom noći spasilačke službe su nastavile potragu, a mnogi građani su ostali bez krova nad glavom zbog urušavanja stambenih objekata. Zbog toga je Vanredni komitet za upravljanje katastrofama proglasio stanje „nacionalne katastrofe“ na pogođenim područjima.

Reakcija vlasti i prioriteti spasavanja

Predsednik je naglasio da je prioritet vlade spasavanje žrtava zemljotresa jačine 7,4. Zbog razmera štete, vlasti su uvele dodatne mere kako bi ubrzale spasilačke napore i pružile pomoć povređenima. Kako je objavljeno, u pogođenim regionima angažovane su i dodatne spasilačke ekipe.

Vlada je uputila apel građanima da prate zvanična saopštenja i da sarađuju sa spasilačkim službama. U međuvremenu, stručnjaci procenjuju obim oštećenja i rade na obezbeđivanju infrastrukture.

Proglašenje nacionalne katastrofe i sledeći koraci

Vanredni komitet za upravljanje katastrofama, kojim predsedava Abelardo De La Espriela, objavio je da je zemljotres jačine 7,4 izazvao katastrofalne posledice u nekoliko departmana. Na osnovu zvaničnih podataka, očekuje se da će broj žrtava i dalje rasti kako spasilačke ekipe budu napredovale u radu.

Pored toga, vlada je najavila mobilizaciju dodatnih resursa i pomoć svim pogođenim zajednicama. Na kraju, građanima je preporučeno da budu oprezni zbog mogućih naknadnih potresa.

Kao rezultat događaja, zemljotres jačine 7,4 postao je jedna od najsnažnijih prirodnih katastrofa u skorijoj istoriji Kolumbije, sa dugoročnim posledicama za pogođene regije.

Pročitaj još

U Trendu