Connect with us

Svet

Nigel Farage podneo ostavku iz parlamenta Velike Britanije zbog finansijske istrage

Lider Reform UK saopštio odluku u Londonu, najavljena vanredna izborna trka nakon optužbi za neprijavljeno finansiranje

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Johannes Plenio

Lider Reform UK saopštio odluku u Londonu, najavljena vanredna izborna trka nakon optužbi za neprijavljeno finansiranje

Britanski političar Nigel Farage objavio je 7. jula 2026. godine u Londonu da podnosi ostavku na funkciju poslanika u britanskom parlamentu. Odluka je doneta usred istrage o navodima da Farage nije prijavio određene finansijske poklone, što je izazvalo povećanu pažnju javnosti i nadležnih organa. Farage je saopštio da namerava da se ponovo kandiduje u vanrednim izborima za svoju izbornu jedinicu u Klaktonu, jugoistočna Engleska, gde je bio poslanik prethodne dve godine.

Farage, koji je na čelu stranke Reform UK, izjavio je da želi da birači iz Klaktona budu ti koji će oceniti njegove postupke. “Odlučio sam da narod Klaktona treba da sudi o mojim delima”, rekao je Farage u televizijskom obraćanju. On je takođe najavio da će predstojeći izbori predstavljati, kako je naveo, priliku za građane da izraze svoj stav prema političkom establišmentu.

Povod za istragu predstavljaju optužbe da Farage nije prijavio određene donacije, uključujući sredstva od osobe koja je, prema navodima britanske štampe, ranije osuđivana. Farage je negirao bilo kakvu nelegalnu radnju i ponovio stav da je “sve učinio u skladu sa zakonom”. Zbog njegove ostavke, dve parlamentarne istrage koje su se ticale navodnih donacija biće obustavljene dok se ne okonča izborni proces.

Vanredni izbori za upražnjeno mesto u parlamentu očekuju se na jesen. Politički analitičari navode da je Farage ovom odlukom preuzeo značajan politički rizik, budući da je njegova pozicija pod pojačanom pažnjom javnosti zbog aktuelne afere.

Farage je poznat po vođenju populističke političke platforme i ranijoj podršci raznim međunarodnim političarima. Njegov povratak na izbore pratiće pažljiva kontrola javnosti i pravosudnih organa. Istrage o finansijskim tokovima političkih stranaka u Velikoj Britaniji sprovode se u skladu sa zakonima o transparentnosti i finansiranju političkih aktivnosti.

Za sada nije objavljeno više informacija o toku parlamentarnih istraga, a predizborna kampanja u Klaktonu ulazi u novu fazu sa fokusom na pitanja transparentnosti i odgovornosti izabranih zvaničnika.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

USPS najavljuje povećanje cene Forever markica na 82 centa od nedelje

Američka poštanska služba potvrdila poskupljenje, regulator upozorio na finansijske izazove i pad obima pošte

Published

on

By

Američka poštanska služba potvrdila poskupljenje, regulator upozorio na finansijske izazove i pad obima pošte

Američka poštanska služba (USPS) najavila je da će od nedelje cena Forever markica za prvu klasu porasti sa 78 na 82 centa. Ova odluka deo je niza poskupljenja poslednjih godina, a zvanično je potvrđena s ciljem stabilizacije finansijskog poslovanja poštanske službe, koja beleži značajne gubitke.

USPS je saopštio da je povećanje cena deo strategije za jačanje svojih finansija. U poslednjih pet godina, cena markica je povećana šest puta, što je ukupno povećanje od 34% u odnosu na 2021. godinu, kada je markica koštala 58 centi. Poslednje poskupljenje stupa na snagu 12. jula 2026. godine.

Zvanični podaci pokazuju da USPS ima dugotrajne probleme sa visokim troškovima i smanjenjem obima pošte. Prema zvaničnom izveštaju, agencija je u fiskalnoj 2025. godini zabeležila gubitak od 9 milijardi dolara. Pored Forever markica, poskupeće i druge poštanske usluge: slanje domaćih razglednica će koštati 65 centi umesto dosadašnjih 61 cent, dok će međunarodne razglednice i pisma biti 1,75 dolara, što je povećanje u odnosu na prethodnih 1,70 dolara.

Cene su odobrene od strane Poštanske regulatorne komisije, nezavisnog federalnog tela koje nadzire USPS. Komisija je u maju dala saglasnost na poskupljenje, ali je izrazila zabrinutost zbog finansijske situacije poštanske službe, performansi u isporuci i konstantnog pada obima pošte.

U analizi regulatora navodi se da operativni troškovi USPS-a rastu brže od prihoda, pri čemu su u fiskalnoj 2025. godini troškovi porasli za 1,8 milijardi dolara, dok su prihodi povećani za milijardu dolara. U istom periodu, ukupni obim pošte u Sjedinjenim Državama smanjen je za 3,7%.

Značajan je i podatak da su cene poštanskih usluga povećane za oko 15% između jula 2024. i kraja fiskalne 2025. godine.

Pored ekonomskih izazova, USPS se poslednjih meseci suočava i sa kritikama zakonodavaca zbog kašnjenja isporuke pošte. Prema dostupnim informacijama, pojedini američki senatori su najavili istrage u vezi sa kvalitetom usluga i rokovima dostave.

USPS je u više navrata istakao da su najnovija poskupljenja neophodna kako bi se održala održivost i nastavilo pružanje poštanskih usluga širom zemlje, s obzirom na promene u tržištu i pad fizičkog slanja pošte.

Pročitaj još

Svet

Američko tužilaštvo u Los Anđelesu podiglo optužnicu protiv indijske grupe ‘Bishnoi’

Savezni tužioci potvrdili su optužnicu protiv vođa i saradnika grupe, u vezi sa ubistvom u Kanadi 2023. godine

Published

on

By

Savezni tužioci potvrdili su optužnicu protiv vođa i saradnika grupe, u vezi sa ubistvom u Kanadi 2023. godine

Savezno tužilaštvo u Los Anđelesu saopštilo je u utorak da su podignute krivične optužnice protiv vodećih članova indijske organizovane grupe poznate kao ‘Bishnoi’, uključujući vođu i osam saradnika. Optužnica ih povezuje sa ubistvom sikh separatističkog lidera u Kanadi tokom 2023. godine, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Prema navodima iz optužnice, Lawrence Bishnoi i još jedan optuženi terete se da su naredili ubistvo osobe sa inicijalima H.S.N., za koju međunarodni izveštaji ukazuju da je reč o Hardeepu Singh Nijjaru. Nijjar je ubijen 18. juna 2023. godine u blizini sikh hrama u Surrey-u, Britanska Kolumbija, Kanada. Optužnica navodi da su dvojica neimenovanih saučesnika izvršila napad, dok je Bishnoi preuzeo odgovornost za delo.

Nijjar je bio poznat kao politički disident koji je zagovarao osnivanje države ‘Khalistan’ na teritoriji severne Indije. Indijske vlasti su ga prethodno označile kao ‘teroristu’ u kontekstu tih aktivnosti.

U dokumentima tužilaštva se navodi da je 25. novembra 2023. godine, Lawrence Bishnoi preuzeo odgovornost za još jedno oružano delo koje se dogodilo prethodnog dana u Vankuveru, gde je napadnuta rezidencija poznatog indijskog glumca i pevača, identifikovanog kao R.G. Prema navodima optužnice, Bishnoi je na društvenoj mreži izdao upozorenje na pandžapskom jeziku, navodeći: ‘Niko vas ne može spasiti od nas.’

Bishnoi je uhapšen od strane indijskih vlasti još 2015. godine. Međutim, prema optužnici, on je nastavio da vodi aktivnosti i nakon hapšenja. Detalji iz optužnice ukazuju na navodnu koordinaciju i komunikaciju između članova grupe u vezi sa planiranjem i izvršenjem napada.

U saopštenju američkog tužilaštva nije preciziran dalji tok postupka, niti su objavljene informacije o pravnim radnjama koje bi mogle uslediti. Kanadske i indijske vlasti ranije su potvrdile da sarađuju sa međunarodnim partnerima u vezi sa ovim slučajem. Istraga je u toku, a u optužnici se ne navodi da su svi osumnjičeni dostupni američkim organima gonjenja.

Nijjarovo ubistvo izazvalo je reakcije širom Kanade i međunarodne zajednice, s obzirom na njegov politički angažman i prethodne tenzije oko pitanja Khalistana. Istraga je deo šireg napora američkih pravosudnih organa da, u saradnji sa drugim državama, odgovore na transnacionalne organizovane kriminalne aktivnosti.

Pročitaj još

Svet

Meksiko istražuje moguće kršenje suvereniteta tokom hapšenja vođe kartela 2024. godine

Vlasti Meksika pokrenule istragu o navodnom učešću američkih agencija u hapšenju, potvrđeno na konferenciji za medije

Published

on

By

Vlasti Meksika pokrenule istragu o navodnom učešću američkih agencija u hapšenju, potvrđeno na konferenciji za medije

Vlada Meksika pokrenula je istragu o mogućem kršenju suvereniteta te zemlje tokom hapšenja Ismaela “El Mayo” Zambade, jednog od osnivača Sinaloa kartela, u 2024. godini. Ovu informaciju potvrdili su zvaničnici na konferenciji za medije, ističući da se istražuje da li su američke agencije učestvovale u operaciji na teritoriji Meksika, što bi predstavljalo povredu međunarodnih ugovora i Ustava Meksika.

Istraga je pokrenuta nakon što je Federalni istražni biro (FBI) izložio avion koji je korišćen za transport Zambade u Sjedinjene Američke Države. Prema navodima, Zambada je uhapšen u Sjedinjenim Državama u julu 2024. godine zajedno sa Hoakinom Guzmanom Lopezom, sinom drugog osnivača kartela Hoakina “El Chapa” Guzmana. Guzman Lopez je kasnije priznao krivicu po optužbama za trgovinu narkoticima u SAD i tom prilikom naveo da je kidnapovao Zambadu i predao ga američkim vlastima. Prema detaljima iz sporazuma o priznanju krivice, Zambada je iznenada napadnut, ukrcan na avion, drogiran i prebačen preko granice u SAD.

Predsednica Meksika Klaudija Šeinbaum izjavila je da bi učešće američkih agencija u toj operaciji predstavljalo kršenje međunarodnih sporazuma i meksičkog ustava. Na konferenciji za medije, sekretarka za bezbednost Rosa Isela Rodrigez rekla je da su iznete kontradiktorne informacije o tome da li su američke agencije učestvovale u akciji. Američka ambasada u Meksiku je 2024. godine navela da nijedna američka agencija nije bila uključena, dok su delovi dogovora o priznanju krivice ukazivali na drugačije okolnosti. “Verzije su kontradiktorne. Neko nije govorio istinu”, izjavila je Rodrigez.

Predsednica Šeinbaum je postavila pitanje o eventualnim dogovorima između agencija ili saradnji sa kriminalnim grupama prilikom hapšenja. Prema njenim rečima, sve ukazuje na mogućnost da su određene informacije iz američke diplomatske misije bile netačne.

Ovo pitanje dolazi u trenutku kada su odnosi Meksika i Sjedinjenih Država napeti u vezi sa saradnjom u borbi protiv trgovine narkoticima i zajedničkim operacijama protiv organizovanog kriminala. Meksičke vlasti su saopštile da će istraga biti nastavljena kako bi se utvrdile sve činjenice i eventualna odgovornost učesnika.

Zambada je prethodno priznao krivicu pred sudom u Sjedinjenim Državama. Detalji njegovog privođenja i transporta izazvali su dodatna pitanja o zakonitosti postupka i eventualnom kršenju suvereniteta Meksika.

Pročitaj još

U Trendu