Connect with us

Svet

Nekoliko američkih saveznih država uvodi strože mere u vezi sa Medicaid podacima

Javne zdravstvene agencije u određenim državama dobijaju nove uloge, potvrđuju zvaničnici, dok se mere proširuju

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Selvin esteban

Javne zdravstvene agencije u određenim državama dobijaju nove uloge, potvrđuju zvaničnici, dok se mere proširuju

Više saveznih država u Sjedinjenim Američkim Državama pridružilo se naporima federalnih vlasti u vezi sa proverom statusa korisnika Medicaid programa, prema dostupnim izveštajima. Ove mere podrazumevaju i uključivanje javnih zdravstvenih agencija u proces prijavljivanja podataka imigracionim vlastima.

Severna Karolina je krajem aprila postala najnovija država koja je uvela obavezu da javne zdravstvene agencije prijavljuju korisnike Medicaid-a čiji je pravni status pod znakom pitanja nadležnim federalnim organima. Ovakve promene usvojene su i u drugim republikanski vođenim državama, među kojima su Indijana, Luizijana, Montana i Vajoming. U ovim državama zakonodavna i izvršna vlast su pod kontrolom iste političke opcije.

Pored navedenih država, zakonodavci u Oklahomi i Tenesiju takođe razmatraju uvođenje sličnih mera. Prema navodima istraživača zdravstvene politike sa Harvardske pravne škole, Carmel Shachar, ovaj trend je u porastu među državama koje traže učešće u federalnim akcijama vezanim za Medicaid i imigraciju.

Prema zvaničnim podacima, više od 75 miliona ljudi koristi Medicaid, državno-federalni program zdravstvene zaštite namenjen osobama sa niskim prihodima i invaliditetom, kao i povezani program zdravstvenog osiguranja za decu. Imigranti bez regulisanog statusa, prema postojećim pravilima, nemaju prava na većinu beneficija iz ovog programa.

Zdravstvene agencije u navedenim državama dobijaju zadatak da utvrde i prijave slučajeve u kojima postoji sumnja u ispunjenost uslova za korišćenje Medicaid-a, što uključuje proveru imigracionog statusa. Ovakav pristup razlikuje se od ranijih praksi, gde su zdravstvene institucije uglavnom imale isključivo zdravstvenu funkciju, bez uloge u sprovođenju imigracionih politika.

Stručnjaci za zdravstvenu politiku ocenjuju da bi ove promene mogle da utiču na pristup zdravstvenoj zaštiti za određene kategorije stanovništva, ali ističu i da je reč o sprovođenju postojećih zakonskih okvira. Zvaničnici u državama koje su usvojile nove mere navode da je njihova primarna namera da spreče zloupotrebe i usmere resurse ka korisnicima sa dokazanim pravom na beneficije.

Ove aktivnosti deo su šireg trenda u kojem pojedine države proširuju uloge svojih javnih agencija u sprovođenju saveznih i državnih politika u vezi sa zdravstvenom zaštitom i imigracijom. Izvori ukazuju na mogućnost daljeg širenja sličnih mera u narednom periodu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Bivša zvaničnica CDC: Odgovor na epidemiju malih boginja izazvao polemike među zvaničnicima

Prema izjavama bivše zvaničnice CDC, tokom širenja malih boginja postavljena su pitanja o prioritetima i upotrebi podataka

Published

on

By

Prema izjavama bivše zvaničnice CDC, tokom širenja malih boginja postavljena su pitanja o prioritetima i upotrebi podataka

Tokom prošlogodišnje epidemije malih boginja u Sjedinjenim Američkim Državama, došlo je do razmene mišljenja među zvaničnicima o načinu odgovora na situaciju, potvrđeno je iz više izvora. U intervjuu datom u julu 2026. godine, bivša glavna medicinska zvaničnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), dr Debra Houry, izjavila je da su tokom trajanja epidemije postojali zahtevi da se obradi obimna retrospektivna statistika o smrtnim slučajevima povezanih sa malim boginjama.

Prema navodima dr Houry, ti zahtevi su dolazili iz okruženja tadašnjeg sekretara za zdravstvo Roberta F. Kenedija Mlađeg, kao i njegovih saradnika. Oni su tražili višegodišnje podatke o slučajevima i uzrocima smrti kod obolelih od malih boginja. Dr Houry je navela da je, usled hitne epidemiološke situacije, prioritet dat aktivnom odgovoru na širenje bolesti, što je i saopšteno u elektronskoj prepisci sa zainteresovanim stranama.

Izvori navode da je tokom istog perioda izdato više javnih izjava u kojima su pojedini zvaničnici ukazivali na mogućnost da svi smrtni slučajevi prijavljeni kao posledica malih boginja nisu nužno direktno povezani sa tom bolešću. Dr Houry je ocenila da su ovakvi zahtevi za podatke imali cilj da podrže određene stavove ili odgovore na pitanja koja su postavljana od strane drugih organizacija.

Tokom epidemije, registrovano je više od 2.000 slučajeva malih boginja širom zemlje, uključujući stotine u zapadnom Teksasu, gde su prijavljeni i smrtni slučajevi među decom. Prema dostupnim informacijama, upiti o podacima obuhvatali su period od 15 godina i odnosili su se na medicinsku istoriju preminulih.

U istom periodu, u javnosti su se pojavile i izjave sekretara Kenedija u vezi sa vakcinom protiv malih boginja, zauzimajući različite stavove o njenoj efikasnosti i sastojcima. Prema objavljenim elektronskim porukama, neki od tih navoda nisu bili usklađeni sa tadašnjim preporukama stručnih institucija.

Organizacije i zvaničnici koji su učestvovali u odgovoru na epidemiju istakli su važnost zasnivanja javnog zdravlja na aktuelnim naučnim podacima i prioritetu hitnih mera u kriznim situacijama. Šira javnost i stručna zajednica nastavile su da prate razvoj događaja i diskutovale o ulozi podataka u vođenju zdravstvenih politika.

Pročitaj još

Svet

Senator Mitch McConnell ostaje hospitalizovan, potvrđeno poboljšanje stanja

Portparol saopštio da oporavak napreduje, uz nastavak rada na senatskim pitanjima dok traje bolničko lečenje

Published

on

By

Portparol saopštio da oporavak napreduje, uz nastavak rada na senatskim pitanjima dok traje bolničko lečenje

Senator Mitch McConnell, predstavnik države Kentaki u američkom Senatu, i dalje se nalazi na bolničkom lečenju, saopštio je njegov portparol u četvrtak. Prema navodima iz izjave, zdravstveno stanje senatora se poboljšava, a on nastavlja da sarađuje sa svojim timom na pitanjima vezanim za državu i Senat tokom perioda dok je gornji dom američkog Kongresa van zasedanja.

McConnell je primljen u bolnicu 14. juna. Istog dana, hitna medicinska pomoć intervenisala je u njegovoj rezidenciji nakon poziva zbog osobe koja je bila bez svesti, što je potvrđeno putem zvanične EMS komunikacije u koju su imali uvid međunarodni mediji. Tokom tog poziva, dispečer je naveo da je u pitanju „srčani zastoj“ i da je u toku reanimacija (CPR) na adresi senatora. Ipak, tokom razgovora nije pomenuto ime senatora, a identitet osobe na koju se poziv odnosi nije zvanično potvrđen.

Tim senatora McConnella nije potvrdio da li se incident iz EMS poziva odnosi na samog senatora, niti je pružio dodatne informacije o razlozima njegovog prijema u bolnicu. U izveštaju se navodi samo da je oporavak u toku i da McConnell nastavlja da obavlja svoje dužnosti na daljinu.

Portparol je naveo: „Senator McConnell zahvalan je na velikoj podršci koju dobija dok nastavlja oporavak u bolnici. Njegovo zdravstveno stanje se poboljšava, a i dalje radi sa svojim osobljem na pitanjima vezanim za Kentaki i Senat, dok traje pauza u radu Senata.“

McConnell je u detinjstvu preboleo polio i u poslednjih nekoliko godina imao je više zdravstvenih izazova. Zvanične informacije o trenutnom uzroku hospitalizacije nisu objavljene. Kako se navodi, senator ostaje pod medicinskim nadzorom, a zvaničnici ponavljaju da će javnost biti blagovremeno obaveštena o daljim razvoju situacije.

Nezavisni izvori nisu mogli da potvrde identitet osobe iz EMS poziva niti dodatne detalje vezane za zdravstveno stanje senatora. McConnell nastavlja oporavak uz redovnu komunikaciju sa svojim timom, dok je rad Senata privremeno obustavljen.

Pročitaj još

Svet

Vlada Perua proglasila vanredno stanje u 796 okruga zbog najavljenih obilnih padavina

Vlada Perua uvodi vanredne mere na 40 odsto teritorije zbog rizika od obilnih kiša povezanih sa El Ninjo fenomenom

Published

on

By

Vlada Perua uvodi vanredne mere na 40 odsto teritorije zbog rizika od obilnih kiša povezanih sa El Ninjo fenomenom

Vlada Perua proglasila je vanredno stanje u 796 okruga širom zemlje zbog neposredne opasnosti od obilnih padavina koje se očekuju usled globalnog klimatskog fenomena El Ninjo, saopšteno je danas. Ova odluka obuhvata oko 40 odsto ukupne teritorije Perua i biće na snazi narednih 60 dana.

Prema zvaničnoj uredbi, proglašenjem vanrednog stanja vladi je omogućeno sprovođenje vanrednih mera i akcija kako bi se smanjio “veoma visok” rizik sa kojim su pogođeni okruzi suočeni. Izjave nadležnih navode da su mere neophodne zbog očekivanih intenzivnih padavina i potencijalnih posledica po stanovništvo i infrastrukturu.

Vanredno stanje je uspostavljeno uredbom koju je potpisao odlazeći predsednik, a prema zvaničnicima, cilj je sprečavanje većih šteta i omogućavanje brže reakcije nadležnih službi. “Vlada će tokom trajanja vanrednog stanja preduzeti sve potrebne mere kako bi zaštitila građane i smanjila rizik od posledica obilnih kiša”, navodi se u saopštenju.

Odluka je doneta nakon upozorenja na mogućnost ekstremnih vremenskih uslova, a prema navodima iz uredbe, prioritet će biti zaštita stanovništva i održavanje funkcionalnosti ključne infrastrukture. Nadležne službe će u narednim danima pratiti situaciju i preduzimati odgovarajuće mere u skladu sa razvojem vremenskih prilika.

Pročitaj još

U Trendu