Connect with us

Svet

Napadi zapaljivim bombama u Solunu: Jedna osoba poginula, više povređenih

Policija istražuje tri napada na domove članova vladajuće stranke, premijer posetio povređene u bolnici

Published

on

Foto Izvor: Tanjug AP

Policija istražuje tri napada na domove članova vladajuće stranke, premijer posetio povređene u bolnici

Jedna osoba je poginula, a nekoliko ih je povređeno u nizu napada zapaljivim bombama izvedenih u sredu pre zore na domove članova grčke vladajuće stranke Nova demokratija u Solunu, saopštili su nadležni organi. Napadi su se dogodili između 4:00 i 4:45 časova ispred više stambenih zgrada, pri čemu su korišćene improvizovane eksplozivne naprave od plinskih boca za kampovanje.

Prema navodima policije, sve povrede zabeležene su tokom poslednjeg od tri napada, kada su zapaljeni automobili i motocikli. Jedan od zapaljenih automobila bio je u vlasništvu Afroditi Nestore, kandidatkinje stranke Nova demokratija na parlamentarnim izborima. Nestora je zadobila opekotine, dok je njena majka preminula u bolnici usled teških povreda. U bolnicu su prevezena još dva stanara iste zgrade, navodi se u zvaničnom saopštenju policije.

Premijer Grčke Kirijakos Micotakis otputovao je istog dana popodne u Solun kako bi posetio povređene. U pisanom saopštenju, on je istakao da smrt majke kandidatkinje potvrđuje opasnost od nasilja u javnom životu. “Prolivena krv i podele koje šire ekstremisti više neće biti tolerisani. Legitimitet države i jedinstvo društva sada moraju da gurnu terorizam tamo gde mu je mesto – na marginu”, naveo je Micotakis. Dodao je i da je Grčka ekonomski napredovala zahvaljujući napornom radu i da se neće vratiti na stare podele.

Napadi tajanstvenih militantnih grupa na imovinu političara, policije i drugih državnih zvaničnika nisu retkost u Grčkoj, ali većina ovakvih incidenata obično uzrokuje samo materijalnu štetu, bez žrtava. Policija je započela istragu o napadima i preduzima mere na identifikaciji odgovornih.

“Istraga je u toku”, saopštila je policija.

Svet

Sjedinjene Države proglasile ekvadorsku grupu ‘Chone Killers’ za stranu terorističku organizaciju

Američki državni sekretar potvrdio odluku, zvaničnici Ekvadora pozdravili potez u okviru borbe protiv kriminalnih grupa

Published

on

By

Američki državni sekretar potvrdio odluku, zvaničnici Ekvadora pozdravili potez u okviru borbe protiv kriminalnih grupa

Sjedinjene Američke Države su u sredu proglasile ekvadorsku grupu ‘Chone Killers’ za stranu terorističku organizaciju, saopštio je američki državni sekretar Marko Rubio. Prema zvaničnom saopštenju, odluka je doneta zbog toga što je ova grupa, kako se navodi, odgovorna za više napada na civile, pripadnike policije i državne zvaničnike, uključujući i atentate na istaknute javne ličnosti.

Rubio je precizirao da su članovi i lideri grupe ‘Chone Killers’ time takođe označeni kao „posebno određeni globalni teroristi“. Ova klasifikacija omogućava američkim vlastima da uvedu sankcije protiv pojedinaca ili organizacija povezanim sa grupom, kao i da pokrenu krivične postupke ukoliko za to postoje pravni osnovi. Svaka imovina ili sredstva koja se nalaze pod jurisdikcijom SAD mogu biti zamrznuti ovom odlukom.

Ministarstvo spoljnih poslova Ekvadora pozdravilo je ovu odluku, navodeći u saopštenju da „vlada Ekvadora izražava zahvalnost Sjedinjenim Državama za čvrstu podršku odluci predsednika Daniela Noboe da nastavi odlučnu borbu protiv kriminalnih organizacija“. Iz ministarstva je istaknuto da ovaj potez predstavlja važan korak u međunarodnoj saradnji protiv organizovanog kriminala.

Grupa ‘Chone Killers’ nastala je kao ogranak organizacije poznate kao ‘Los Chineros’, koja je prema američkim izvorima već 2020. godine okarakterisana kao strana teroristička organizacija. Prema zvaničnim navodima, najnovija odluka podrazumeva zamrzavanje svih potencijalnih sredstava ili finansijskih interesa grupe u Sjedinjenim Državama.

Američki državni sekretar naveo je da će američka administracija, u saradnji sa ekvadorskim vlastima, nastaviti da radi na suzbijanju ilegalne trgovine narkoticima i sprečavanju finansiranja nasilnih kriminalnih grupa u regionu.

Ekvador je u poslednjih nekoliko godina prešao put od jedne od najsigurnijih država Južne Amerike do zemlje koja se suočava sa delovanjem brojnih kriminalnih grupa povezanih sa trgovinom narkoticima. Prema izveštajima, kriminalne grupe u Ekvadoru imaju veze sa organizacijama iz Meksika i Kolumbije. Nedavno je u jednom od žarišta trgovine narkoticima pronađeno više tela u plastičnim kesama, što prema izjavama lokalnih vlasti ukazuje na rast nasilja povezanog sa organizovanim kriminalom.

Pored ‘Chone Killers’, među najznačajnijim kriminalnim grupama u Ekvadoru nalaze se i ‘Los Lobos’ i ‘Los Choneros’, koje su takođe prethodno označene kao terorističke organizacije. Zvaničnici navode da se aktivnosti ovih grupa odnose na trgovinu narkoticima i iznude, a njihov uticaj prepoznat je i izvan granica Ekvadora.

Međunarodni posmatrači ocenjuju da će saradnja između Sjedinjenih Država i Ekvadora doprineti jačanju napora u borbi protiv kriminala u regionu, dok ekvadorske vlasti ističu da je podrška iz inostranstva ključna za nastavak operacija protiv organizovanih grupa.

Pročitaj još

Svet

Dijalekti kao odraz američke istorije i predviđanje jezičkih promena

Lingvisti ističu uticaj lokalnih govora na identitet širom SAD, promene najčešće predvode adolescentkinje

Published

on

By

Lingvisti ističu uticaj lokalnih govora na identitet širom SAD, promene najčešće predvode adolescentkinje

Različiti dijalekti i akcenti u Sjedinjenim Američkim Državama predstavljaju značajan deo kulturnog identiteta stanovništva, a njihovo poreklo i razvoj nude uvid u istorijske procese i moguće pravce budućih jezičkih promena. Primeri poput novinarke iz Bostona, koja je postala prepoznatljiva po svom naglasku, pokazuju kako lokalni govor može biti snažan marker porekla i pripadnosti određenoj zajednici.

Prema istraživanjima lingvista, promene u govoru i dijalektima najčešće iniciraju adolescentkinje, koje u periodu takozvanog “adolescentskog vrhunca” prednjače u usvajanju i širenju novih jezičkih oblika. Lingvistkinja sa američkog univerziteta navela je da su devojke u dobi oko 20 godina često nosioci jezičkih inovacija.

Univerzitet u Pensilvaniji sproveo je devedesetih godina projekat Telsur, tokom kojeg je preko 700 osoba iz svih većih urbanih centara u SAD anketirano o izgovoru, izboru reči i gramatici. Rezultati su pokazali postojanje osam glavnih dijalekatskih oblasti, koje se razlikuju po karakterističnim rečima i akcentima.

Dijalekatske granice, poznate kao izoglose, predstavljaju geografske linije koje razdvajaju oblasti sa različitim govornim karakteristikama. Jedan od primera je razlika između izraza “firefly” i “lightning bug” za isti fenomen, što ukazuje na regionalne razlike koje su nastajale tokom istorije migracija i naseljavanja.

Promene u dijalektima često se odvijaju sporo, ali su podložne uticaju društvenih faktora, poput migracija, medija i obrazovanja. Lingvisti naglašavaju da proučavanje ovih promena može pomoći u razumevanju šire društvene dinamike i potencijalnih pravaca razvoja jezika u budućnosti.

Iako su mnoge promene u jeziku povezane sa mladim generacijama, tradicija i lokalni identitet ostaju snažno prisutni u svakodnevnoj komunikaciji, posebno u velikim urbanim sredinama i istorijski značajnim regijama. Istraživanja na terenu nastavljaju da beleže i analiziraju ove procese, ukazujući na složenost američkog jezičkog pejzaža.

Pročitaj još

Svet

Vatikan ekskomunicirao članove Društva Svetog Pija X zbog rukopoloženja biskupa u Švajcarskoj

Vatikanska doktrinarna kancelarija potvrdila ekskomunikaciju sveštenika i članova, upozorava na šizmu

Published

on

By

Vatikanska doktrinarna kancelarija potvrdila ekskomunikaciju sveštenika i članova, upozorava na šizmu

Vatikan je danas saopštio da su sveštenici i članovi Društva Svetog Pija X, ultra-tradicionalističke katoličke grupe, koji su bez papinog odobrenja u Ekonu, Švajcarska, rukopoložili četiri nova biskupa, zvanično ekskomunicirani. Odluka je doneta uprkos eksplicitnim apelima pape Lava XIV i upozorenju da bi ovakav čin bio šizmatički.

Prema zvaničnom dekretu vatikanske doktrinarne kancelarije, ekskomunikacija se odnosi na četvoricu novih biskupa i dvojicu biskupa koji su učestvovali u ceremoniji, čime su svi isključeni iz svetih tajni crkve. U obrazloženju se navodi da su i sveštenici i vernici koji formalno pristupe Društvu Svetog Pija X u šizmi i podložni ekskomunikaciji.

Dekret upozorava sve sveštenike i vernike da ne slede ovu grupu, jer bi time automatski snosili kanonske sankcije. Papa Lav XIV je početkom nedelje ponovio da bi nezavisna rukopoloženja predstavljala greh velike težine i šizmatički čin. Kardinal Pjetro Parolin, državni sekretar Vatikana, izrazio je duboku žalost zbog ovog događaja, navodeći da on narušava jedinstvo crkve.

Društvo Svetog Pija X, osnovano 1970. godine u Švajcarskoj, poznato je po protivljenju reformama Drugog vatikanskog koncila, posebno u oblastima verskih sloboda, ekumenizma i bogosluženja na jezicima osim latinskog. Najnovija odluka Vatikana precizira da su svi sakramenti koje obavlja ova grupa, uključujući venčanja i ispovesti, nevažeći.

Grupa ima značajno prisustvo u Sjedinjenim Američkim Državama, sa sedištem u Misuriju i bogoslovijom u Virdžiniji, gde je jedan od novoimenovanih biskupa, Majkl Goldade, na čelu ustanove. “Odluka Vatikana jasno pokazuje ozbiljnost kanonskih posledica za sve koji se priključe ovoj šizmi”, navedeno je u saopštenju.

Pročitaj još

U Trendu