Connect with us

Svet

Napad dronovima iz Irana na Azerbejdžan: povređena dva civila u Nahčivanu

Ministarstvo spoljnih poslova Azerbejdžana zahteva hitno objašnjenje iz Teherana, istraga incidenta je u toku

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Ministarstvo spoljnih poslova Azerbejdžana zahteva hitno objašnjenje iz Teherana, istraga incidenta je u toku

Dva civila povređena su u napadu dronovima na teritoriji Nahčivana u Azerbejdžanu, u incidentu koji se dogodio tokom šeste noći eskalacije napetosti na Bliskom istoku. Prema zvaničnom saopštenju, letelice su došle sa teritorije Irana, a jedan dron pogodio je zgradu terminala aerodroma, dok je drugi pao u blizini školske zgrade.

Ministarstvo spoljnih poslova Azerbejdžana oštro je osudilo napad i istaklo da ovakvi incidenti predstavljaju kršenje međunarodnog prava, dodatno podižući tenzije u regionu. “Oštro osuđujemo napade dronovima izvedene sa teritorije Islamske Republike Iran, koji su doveli do oštećenja zgrade aerodroma i povređivanja dvoje civila”, navodi se u saopštenju.

Vlasti Azerbejdžana pozvale su Iran da hitno razjasni okolnosti incidenta i preduzme mere kako se slični događaji ne bi ponovili. “Zahtevamo da Islamska Republika Iran što pre objasni ovu situaciju, pruži odgovarajuća pojašnjenja i preduzme neophodne mere kako bi se sprečilo ponavljanje sličnih incidenata u budućnosti”, navodi se dalje u izjavi Ministarstva spoljnih poslova.

Prema prvim informacijama, osim materijalne štete na aerodromu, povređena su dva civila, dok se istraga o okolnostima napada nastavlja. Incident se dogodio nekoliko dana nakon što je predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev uputio saučešće iranskom rukovodstvu povodom pogibije ajatolaha Alija Hamneija.

Nadležne službe Azerbejdžana nastavljaju sa prikupljanjem informacija o napadu i ocenjuju bezbednosnu situaciju na granici. “Istraga je u toku”, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Azerbejdžana.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Nestanak tinejdžerki na Long Ajlendu 1984. godine, otkrivanje identiteta osumnjičenog posle više decenija

Lokalne vlasti potvrdile pronalazak tela i identifikaciju osumnjičenog zasnovanu na forenzičkim dokazima, slučaj ostaje predmet istrage

Published

on

By

Lokalne vlasti potvrdile pronalazak tela i identifikaciju osumnjičenog zasnovanu na forenzičkim dokazima, slučaj ostaje predmet istrage

Dve tinejdžerke iz predgrađa Long Ajlenda, Kelly Morrissey i Theresa Fusco, nestale su tokom 1984. godine. Kelly Morrissey, tada petnaestogodišnjakinja, poslednji put je viđena 12. juna 1984. godine kada je napustila svoj dom nakon večere. Pet meseci kasnije, 10. novembra iste godine, nestala je i njena prijateljica Theresa Fusco, šesnaestogodišnjakinja koja se nije vratila kući nakon smene u popularnoj lokalnoj roler dvorani.

U to vreme, potraga za nestalim osobama bila je otežana zbog ograničenih tehnoloških mogućnosti u odnosu na današnje standarde. Policija i porodice tragali su za fizičkim tragovima, dok nisu postojali digitalni alati za praćenje kretanja nestalih lica. Deca i mladi su se tada slobodno kretali gradom i okupljali na javnim mestima poput tržnih centara, što je dodatno otežavalo potragu u situacijama nestanka.

Kelly Morrissey i Theresa Fusco su odrasle u istom kraju, a prijateljstvo su započele tokom školovanja. Prema navodima prijatelja i porodica, obe devojke su bile dobro integrisane u lokalnu zajednicu i imale su uobičajene aktivnosti karakteristične za mlade tog doba. Kelly je, po rečima njene prijateljice Vikki Papagno, bila otvorena i lako je uspostavljala nova poznanstva nakon preseljenja iz Massapeque u Lynbrook. Theresa Fusco je ubrzo postala jedna od njenih bliskih prijateljica nakon što se Kelly doselila u novi kraj.

Nestanci ovih tinejdžerki izazvali su zabrinutost u lokalnoj zajednici, a potraga je trajala mesecima. Iako su tadašnje okolnosti bile drugačije nego danas, slučaj je ostao otvoren i predmet interesovanja lokalnih vlasti i javnosti.

Decenijama kasnije, napredak u forenzičkim tehnikama omogućio je novi pristup ovom slučaju. Prema izveštajima, forenzički dokazi pronađeni na predmetima povezanim sa žrtvama doprineli su identifikaciji osumnjičenog lica više od 40 godina nakon početka istrage. Lokalne vlasti su potvrdile da je DNK materijal pronađen na predmetu, što je omogućilo povezivanje sa potencijalnim osumnjičenim.

Slučaj nestanka i pronalaska tela Kelly Morrissey i Therese Fusco ostaje predmet istrage, dok nadležni organi nastavljaju da prate nove tragove i proveravaju sve dostupne informacije. Javnost je pozvana da, ukoliko ima relevantna saznanja, obavesti nadležne institucije.

Ovaj slučaj, koji se desio tokom 1984. godine, i dalje je u fokusu pažnje kao primer istrage koja se, zahvaljujući razvoju forenzičke nauke, nastavlja i nakon više decenija. Sve informacije vezane za broj žrtava, detalje istrage i identitet osumnjičenih potvrđuju isključivo zvanični organi.

Pročitaj još

Svet

Predsednik SAD održao konferenciju posle incidenta na Doručku dopisnika Bele kuće

Zvaničnici potvrdili da je osumnjičeni uhapšen nakon zvuka pucnjave tokom događaja u Vašingtonu

Published

on

By

Zvaničnici potvrdili da je osumnjičeni uhapšen nakon zvuka pucnjave tokom događaja u Vašingtonu

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država obratio se novinarima u Beloj kući u subotu uveče, neposredno nakon što je evakuisan sa Doručka dopisnika Bele kuće zbog bezbednosnog incidenta. Incident se dogodio nešto posle 20:30 časova po lokalnom vremenu u Vašingtonu, kada je zvuk pucnjave prekinuo događaj i izazvao reakciju obezbeđenja.

Prema zvaničnim izvorima, predsednik i prva dama su odmah uklonjeni sa bine i odvedeni na sigurno od strane agenata Tajne službe. U tom trenutku, prisutni su tražili zaklon ispod stolova dok je policija reagovala na prijavljeni incident.

Nadležne službe su ubrzo potvrdile da je osumnjičeno lice uhapšeno i da je, prema navodima zvaničnika, „neutralizovano“, ali je ostalo u životu. Detalji o samom incidentu, uključujući motiv i identitet osumnjičenog, nisu saopšteni u trenutku izveštavanja.

Doručak dopisnika Bele kuće je tradicionalni godišnji događaj na kojem prisustvuju predstavnici medija, političari i brojne druge javne ličnosti. Ove godine, prisustvo predsednika i prve dame privuklo je dodatnu pažnju javnosti i medija.

Nakon što je bezbednost procenjena kao zadovoljavajuća, predsednik je održao konferenciju za novinare, tokom koje su iznete osnovne informacije o incidentu. Pozvao je na smirenost i zahvalio bezbednosnim službama na brzoj reakciji. Dodatne izjave i detalji o toku istrage očekuju se u narednim danima.

Incident još jednom ističe izazove sa kojima se suočavaju organizatori velikih javnih događaja u Vašingtonu, kao i važnost bezbednosnih protokola na skupovima gde prisustvuju visoki državni zvaničnici. Zvaničnici nisu prijavili informacije o povređenima među gostima ili osoblju, a istraga je u toku.

Ovakvi događaji su retkost, ali podsećaju na potrebu za stalnom pripravnošću bezbednosnih službi. Doručak dopisnika Bele kuće se tradicionalno održava svake godine i predstavlja važan događaj za američki politički i medijski život.

Pročitaj još

Svet

Porast broja data centara u SAD utiče na povećanje troškova energije

Stanovnici više američkih saveznih država beleže rast računa za struju, potvrđuju lokalne organizacije i zvaničnici

Published

on

By

Stanovnici više američkih saveznih država beleže rast računa za struju, potvrđuju lokalne organizacije i zvaničnici

Rast broja data centara u Sjedinjenim Američkim Državama povezan sa razvojem veštačke inteligencije doveo je do povećanja potrošnje električne energije i rasta troškova za domaćinstva u više saveznih država, navode lokalni izvori i organizacije. U Atlanti, Džordžija, pojedini stanovnici suočavaju se sa znatno višim računima za struju poslednjih godina. Jedan od primera je domaćinstvo koje je, prema sopstvenim navodima, u periodu od dve godine zabeležilo skoro dvostruko veće iznose na računima, što je dovelo do ograničene upotrebe grejanja i vode u cilju štednje.

Prema rečima osnivača organizacije za pristupačnu energiju u Džordžiji, ovakva situacija nije izolovana. Navodi se da je prosečan mesečni račun za električnu energiju porastao sa oko 150 na 225 dolara. Tokom poslednje tri godine, najveći energetski distributer u državi, prema podacima, sproveo je više povećanja tarifa. U istom periodu puštena je u rad nuklearna elektrana Vogtl, dok je u regionu zabeležen značajan rast broja data centara, za koje lokalne organizacije tvrde da dolaze zbog povoljnijih cena električne energije.

Širenje primene veštačke inteligencije, navode analize, podstaklo je dalju izgradnju data centara širom SAD. Prema izveštajima Instituta za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu, u poslednjih pet godina u najmanje 13 saveznih država primećen je rast računa za električnu energiju za domaćinstva koja žive u blizini data centara, sa nekim slučajevima gde su iznosi povećani i do nekoliko puta u odnosu na raniji period, prema analizi iz 2025. godine.

U saveznoj državi Mejn, guvernerka je ove nedelje uložila veto na predlog zakona kojim bi bila zabranjena izgradnja novih data centara. U obrazloženju se navodi potreba za detaljnim planiranjem i procenom uticaja velikih data centara na lokalnu elektroenergetsku mrežu, s obzirom na očekivano širenje primene veštačke inteligencije.

Predstavnici organizacija za prava potrošača tvrde da bi data centri mogli dodatno povećati troškove električne energije u Džordžiji ukoliko ne budu donete mere zaštite krajnjih korisnika. U protekloj godini, energetska kompanija najavila je zamrzavanje cena i upotrebu prihoda od velikih korisnika, uključujući data centre, za ublažavanje troškova za domaćinstva. Sam distributer je negirao da rast potrošnje velikih korisnika direktno utiče na povećanje cena za građane.

Situacija u vezi sa rastom potrošnje i cenama električne energije u državama sa povećanim brojem data centara i dalje se prati, dok lokalne vlasti i organizacije ističu potrebu za boljom regulacijom i transparentnošću u budućnosti.

Pročitaj još

U Trendu