Connect with us

Svet

Kineski disident koji je brodom stigao do Južne Koreje doputovao u Kanadu

Prijatelj potvrdio dolazak u Toronto, kanadske vlasti za sada bez komentara na situaciju

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Jeshoots.com

Prijatelj potvrdio dolazak u Toronto, kanadske vlasti za sada bez komentara na situaciju

Kineski politički disident Dong Guangping, koji je prošlog meseca brodom prešao iz Kine u Južnu Koreju, stigao je u Kanadu, potvrdio je njegov prijatelj putem društvenih mreža u subotu. Prema dostupnim informacijama, Dong je u maju bio na gumenom čamcu dužine 3,3 metra u vodama zapadno od jednog južnokorejskog ostrva kada ga je zaustavila obalska straža Južne Koreje zbog navodnog kršenja imigracionih propisa te države. Ovo je bio njegov četvrti poznati pokušaj napuštanja Kine.

Dong Guangping, bivši policijski službenik u Kini, više puta je bio pritvaran zbog svojih aktivnosti. Prema ranijim navodima međunarodnih organizacija za ljudska prava, proveo je tri godine u zatvoru 2001. godine zbog “podsticanja na rušenje državne vlasti”, a 2014. je ponovo bio pritvoren više od osam meseci zbog učešća na komemoraciji žrtvama dešavanja na trgu Tjenanmen 1989. godine. Dong je ranije pokušao da pobegne u Tajland i Vijetnam, ali su ga vlasti tih zemalja deportovale nazad u Kinu. Takođe je pokušao da prepliva do jednog tajvanskog ostrva, ali bez uspeha.

Na sudskom ročištu u Južnoj Koreji nakon poslednjeg hapšenja, Dong je izjavio da želi da ode u Kanadu i ponovo se ujedini sa suprugom i ćerkama koje su tamo već dobile azil, preneli su južnokorejski mediji. Njegov prijatelj, kinesko-kanadski aktivista Sheng Xue, saopštio je na društvenoj mreži X da je Dong u petak sleteo u Toronto letom kompanije Air Canada. U objavi je naveo da Dong “upravo jede veliku činiju nudli sa jajima, paradajzom i škampama”, priloživši fotografiju iz automobila i još jednu na kojoj Dong drži činiju.

U narednoj objavi, Sheng Xue je istakao da je Dong tokom decenije pokušavao da napusti Kinu više od deset puta, suočavajući se sa brojnim neuspesima, ali da je tokom tog perioda ostao istrajan. Kanadsko Ministarstvo za imigraciju, izbeglice i državljanstvo nije odmah dalo zvaničan komentar povodom ovog slučaja.

Ovaj slučaj privukao je pažnju međunarodne javnosti zbog brojnih pokušaja Donga da napusti Kinu, kao i zbog prethodnih hapšenja povezanih sa njegovim javnim delovanjem. Njegov dolazak u Kanadu predstavlja nastavak migrantskih kretanja disidenata koji pokušavaju da pronađu sigurnost izvan matične države.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Napadi dronovima u Ormuskom moreuzu povećali tenzije između SAD i Irana

Vlasti istražuju incident sa singapurskim brodom, dok je primirje pod pritiskom novih napada

Published

on

By

Vlasti istražuju incident sa singapurskim brodom, dok je primirje pod pritiskom novih napada

Tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana ponovo su porasle nakon što su u Ormuskom moreuzu zabeleženi novi incidenti, saopštili su zvanični izvori. Američki zvaničnici navode da je nekoliko iranskih dronova primećeno u zoni nakon što je Teheran saopštio da je gađao američke vojne položaje na Bliskom istoku, ali nijedan dron nije pogodio cilj.

Prema poslednjim informacijama, pomorske vlasti su potvrdile da je tanker tokom prolaska kroz Ormuski moreuz pogođen neidentifikovanim projektilom. Dan pre toga, američka vojska je izvela napade na iranske ciljeve u blizini strateškog plovnog puta, kao odgovor na prethodni napad na teretni brod.

Posebnu pažnju izazvao je incident sa kontejnerskim brodom „Ever Lovely“, koji plovi pod zastavom Singapura. Brod je, prema navodima američkih zvaničnika, pogođen iranskim dronom nekoliko sati nakon upozorenja Revolucionarne garde Irana upućenog plovilima u regionu.

Američki predsednik Donald Tramp ocenio je napad na brod kao „nepromišljeno kršenje sporazuma o prekidu vatre“. Postignuti sporazum između SAD i Irana ovog meseca predviđa da Iran preuzme obavezu maksimalnog zalaganja za bezbedan prolaz komercijalnih brodova kroz Ormuski moreuz. Teheran, međutim, insistira da ponovno otvaranje pomorskog koridora ne znači odricanje od kontrole nad njim.

Dogovor takođe uključuje odredbu prema kojoj bi Iran i Oman trebalo zajednički da definišu budući model upravljanja ovim strateškim plovnim putem, što dodatno doprinosi neizvesnosti u regionu.

Situaciju na Bliskom istoku dodatno je zakomplikovao novi izraelski napad dronom na jug Libana, izveden dan nakon dogovora o povlačenju dela izraelskih snaga iz tog područja. Incidenti poslednjih dana dovode u pitanje stabilnost primirja između Izraela i Hezbolaha, kao i dogovorenih mera između SAD i Irana.

“Istraga je u toku, a sve relevantne službe prate situaciju u regionu”, saopšteno je iz nadležnih institucija.

Pročitaj još

Svet

Rekordne temperature zabeležene u Nemačkoj, Švajcarskoj i Danskoj tokom toplog talasa

Nacionalne meteorološke službe potvrdile nove temperaturne rekorde, saobraćaj i infrastruktura pod pritiskom usled ekstremne vrućine

Published

on

By

Nacionalne meteorološke službe potvrdile nove temperaturne rekorde, saobraćaj i infrastruktura pod pritiskom usled ekstremne vrućine

Tokom vikenda zabeležen je snažan toplotni talas u centralnoj i istočnoj Evropi, pri čemu su temperature dostigle rekordne vrednosti u više zemalja. Meteorološke službe Nemačke, Švajcarske i Danske saopštile su da su izmerene najviše temperature od kada se vodi evidencija, dok su lokalne vlasti prijavile probleme u saobraćaju i infrastrukturi usled ekstremnih vremenskih uslova.

Prema podacima nacionalne meteorološke službe Nemačke, u subotu je u zemlji izmereno 106 stepeni Farenhajta (približno 41 stepen Celzijusa), što predstavlja novu najvišu vrednost u istoriji merenja. U Danskoj je Meteorološki institut registrovao temperaturu od 98,6 stepeni Farenhajta u mestu Ødum severno od Arhusa, što je najtopliji dan u Danskoj od 1874. godine, kada su počela zvanična merenja.

Švajcarske vlasti izvestile su o rekordnih 101,8 stepeni Farenhajta u Bazelu. U Češkoj Republici, severni grad Doksany zabeležio je najvišu temperaturu od 105 stepeni Farenhajta, dok su meteorolozi naveli da je moguć i dalji rast vrednosti tokom dana. Ove brojke ukazuju na pomeranje toplotnog talasa iz zapadnih ka centralnim i istočnim delovima Evrope.

Ekstremne temperature uticale su i na funkcionisanje saobraćaja. U Nemačkoj je došlo do oštećenja na auto-putu A2 u blizini Berlina, gde je beton popucao usled visokih temperatura, što je dovelo do zatvaranja tog dela puta. Oštećenja su prijavljena i na drugim saobraćajnicama širom zemlje. Operateri železnica, uključujući nacionalnog prevoznika, savetovali su građanima da odlože sva putovanja koja nisu neophodna tokom vikenda.

U zapadnom nemačkom gradu Dormagenu, lokalna vatrogasna služba evakuisala je više desetina korisnika doma za stare osobe nakon što je izmereno 95 stepeni Farenhajta unutar objekta. U saopštenju se navodi da klima uređaji nisu široko rasprostranjeni u Nemačkoj i drugim evropskim državama, jer region tradicionalno nije izložen visokim letnjim temperaturama ovog intenziteta.

Meteorološke službe i lokalne vlasti pozvale su građane da preduzmu mere opreza, posebno za starije osobe i rizične grupe, i naglasile važnost hidratacije i izbegavanja boravka na otvorenom tokom najtoplijeg dela dana. Situacija se i dalje prati, a očekuju se dodatna upozorenja u zavisnosti od daljeg razvoja vremenskih prilika.

Pročitaj još

Svet

Slovačka vlada odbila finansiranje vojne pomoći Ukrajini

Premijer Robert Fico najavio da država neće učestvovati u novom NATO paketu od 70 milijardi evra

Published

on

By

Premijer Robert Fico najavio da država neće učestvovati u novom NATO paketu od 70 milijardi evra

Vlada Slovačke saopštila je da neće izdvajati budžetska sredstva za vojnu pomoć Ukrajini, niti će učestvovati u novom paketu finansijske podrške NATO saveza za Kijev, čija je vrednost 70 milijardi evra. Ovu odluku potvrdio je premijer Robert Fico tokom gostovanja u emisiji “Subotnji dijalozi”.

Premijer Fico naglasio je da Slovačka ne vidi razlog da se pridruži inicijativama za vojne kredite Ukrajini. Prema njegovim rečima, ovakva vrsta pomoći bi samo produžila aktuelni sukob bez realnog efekta na njegovo okončanje. “Slovačka neće odobriti izdvajanje budžetskih sredstava za vojnu pomoć i ne vidi interes da se priključi vojnim kreditima za Ukrajinu”, naveo je Fico.

On je dodao da će sa najvišim državnim zvaničnicima voditi razgovore kako bi se osiguralo da slovačka delegacija nema mandat da odobri učešće države u novom paketu vojne pomoći NATO saveza. Premijer je podsetio da Slovačka nije učestvovala ni u vojnom zajmu za Ukrajinu u okviru Evropske unije.

Prema dostupnim informacijama, trenutna odluka se nastavlja na prethodnu politiku vlade Slovačke, koja je i ranije odbijala da podrži finansijske ili vojne pakete usmerene ka Ukrajini.

“Smatramo da je produžavanje sukoba putem vojne pomoći kontraproduktivno i ne doprinosi mirnom rešenju”, naveo je Fico u obraćanju javnosti.

Zvaničnici će u narednom periodu nastaviti razgovore na međunarodnom nivou, ali iz Slovačke poručuju da stav o neučestvovanju u vojnoj pomoći ostaje nepromenjen.

Pročitaj još

U Trendu